Kineski ratni brod u Tajvanskom tjesnacu počeo je u subotu vježbe bojne paljbe u sklopu trodnevne vojne vježbe koju Peking naziva upozorenjem protajvanskim snagama neovisnosti.
Amfibijski desantni brod - za prijevoz trupa, letjelica i vozila - ispalio je nekoliko granata u subotu ujutro u području zaljeva Luoyan na obali pokrajine Fujian, oko 50 km sjeverozapadno od otoka Matsu u blizini kopna pod kontrolom Tajvana.
Tajvansko ministarstvo obrane objavilo je da su osam kineskih brodova i 42 aviona prešli sredinu Tajvanskog tjesnaca u subotu ujutro.
Kina gleda na demokratski Tajvan kao na svoj teritorij i nikada se nije odrekla težnje da otok stavi pod svoju kontrolu. Tajvanska vlada tome se oštro protivi.
Ratni brod nije plovio prema vjetrovitim otocima Matsu, koje kontrolira Tajvan otkako je vlada Republike Kine pobjegla u Taipei 1949. nakon što je izgubila građanski rat od komunističkih snaga Mao Zedonga. To se područje smatra prvom metom Pekinga u slučaju vojne eskalacije.
Jedno od pet zapovjedništava kineske Narodne oslobodilačke vojske koje nadzire Istočno kinesko more, uključujući Tajvanski tjesnac, priopćilo je da će se patrole borbene pripravnosti provoditi oko Tajvana tri dana kao "ozbiljno" upozorenje protajvanskim snagama za neovisnost, a radi zaštite kineskog teritorijalnog integriteta.
Planirane su i vježbe na sjeveru, jugu i istoku otoka Tajvana, nakon što se tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen sastala s predsjedateljem Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevinom McCarthyjem u Sjedinjenim Državama, što je izazvalo bijes Pekinga.
Amfibijski desantni brod - za prijevoz trupa, letjelica i vozila - ispalio je nekoliko granata u subotu ujutro u području zaljeva Luoyan na obali pokrajine Fujian, oko 50 km sjeverozapadno od otoka Matsu u blizini kopna pod kontrolom Tajvana.
Tajvansko ministarstvo obrane objavilo je da su osam kineskih brodova i 42 aviona prešli sredinu Tajvanskog tjesnaca u subotu ujutro.
Kina gleda na demokratski Tajvan kao na svoj teritorij i nikada se nije odrekla težnje da otok stavi pod svoju kontrolu. Tajvanska vlada tome se oštro protivi.
Ratni brod nije plovio prema vjetrovitim otocima Matsu, koje kontrolira Tajvan otkako je vlada Republike Kine pobjegla u Taipei 1949. nakon što je izgubila građanski rat od komunističkih snaga Mao Zedonga. To se područje smatra prvom metom Pekinga u slučaju vojne eskalacije.
Jedno od pet zapovjedništava kineske Narodne oslobodilačke vojske koje nadzire Istočno kinesko more, uključujući Tajvanski tjesnac, priopćilo je da će se patrole borbene pripravnosti provoditi oko Tajvana tri dana kao "ozbiljno" upozorenje protajvanskim snagama za neovisnost, a radi zaštite kineskog teritorijalnog integriteta.
Planirane su i vježbe na sjeveru, jugu i istoku otoka Tajvana, nakon što se tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen sastala s predsjedateljem Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevinom McCarthyjem u Sjedinjenim Državama, što je izazvalo bijes Pekinga.
