Kina će napraviti podvodnu bazu koju će voditi umjetna inteligencija. Naime, bazom će upravljati samo roboti.
Prema informacijama koje je objavio South China Morning Post (SCMP), znanstvenici u Kineskoj akademiji znanosti planiraju konstruirati podvodnu bazu na velikoj dubini u Južnom kineskom moru. Projekt predviđa da bazu u potpunosti vode roboti s umjetnom inteligencijom (AI).
Podvodna baza bi trebala postati "prva kolonija umjetne inteligencije na Zemlji", naveli su znanstvenici uključeni u projekt.
Roboti istraživači dubina
Znanstvenici planiraju izgradnju baze na dubini između 6000 do 11.000 metara. Još uvijek nije potvrđena točna lokacija baze. Kao jedna od mogućih spomenuta je Manilska brazda, čija dubina prelazi 5000 metara. Problem je jedino što je u njoj zabilježena velika vulkanska aktivnost.
U planovima se spominje kako će AI bazu napajati električna energija preko kablova zakvačenih za brod ili plutajuću platformu.
Navedeno je da će podvodna baza izgledati kao svemirska postaja te će imati i platforme za pristajanje podvodnih vozila. Podmornice s robotima će isplovljavati s njih u istraživačke misije kako bi prikupile podatke o izgledu podmorja na velikim dubinama i živim bićima koja ondje obitavaju.
Također, skupljat će se uzorci minerala s dubina, čiju će strukturu samostalno analizirati roboti u bazi.
Neistraženo veliko plavetnilo
Oceani prekrivaju više od 70 posto površine Zemlje, od čega su ljudi istražili tek jedan posto oceanskog dna. To nije iznenađujuće s obzirom na nepovoljne uvjete i tlak koji raste s dubinom.
"Jako je izazovno izgraditi koloniju za stanovništvo robota s umjetnom inteligencijom, i to na dnu koje izgleda kao drugi planet. Ta tehnologija može promijeniti svijet", izjavio je za SCMP jedan od znanstvenika uključenih u projekt, osvrćući se na izazove razvijanja materijala koji može izdržati visok tlak na velikim dubinama.
Koristi od istraživanja dubina mogu biti višestruke. Primjerice, istraživanje može voditi do boljeg razumijevanja klimatskih promjena, do otkrića novih lijekova ili do identificiranja ugroženih morskih vrsta.
Ta otkrića naposljetku mogu biti puno vrednija od investicije u AI podvodnu bazu. Početni planovi predviđaju da će baza kineske porezne obveznike koštati oko 160 milijuna američkih dolara (1,1 milijardu juana).
To je samo jedna u nizu kineskih investicija u oceansku infrastrukturu Južnog kineskog mora. Naime, Kina planira i izgradnju 20 plutajućih nuklearnih centrala kako bi osnažila svoje vojne i trgovinske aktivnosti. Dovršetak prve od 20 nuklearki planira se već za kraj 2020. godine.
Prema informacijama koje je objavio South China Morning Post (SCMP), znanstvenici u Kineskoj akademiji znanosti planiraju konstruirati podvodnu bazu na velikoj dubini u Južnom kineskom moru. Projekt predviđa da bazu u potpunosti vode roboti s umjetnom inteligencijom (AI).
Podvodna baza bi trebala postati "prva kolonija umjetne inteligencije na Zemlji", naveli su znanstvenici uključeni u projekt.
Roboti istraživači dubina
Znanstvenici planiraju izgradnju baze na dubini između 6000 do 11.000 metara. Još uvijek nije potvrđena točna lokacija baze. Kao jedna od mogućih spomenuta je Manilska brazda, čija dubina prelazi 5000 metara. Problem je jedino što je u njoj zabilježena velika vulkanska aktivnost.
U planovima se spominje kako će AI bazu napajati električna energija preko kablova zakvačenih za brod ili plutajuću platformu.
Navedeno je da će podvodna baza izgledati kao svemirska postaja te će imati i platforme za pristajanje podvodnih vozila. Podmornice s robotima će isplovljavati s njih u istraživačke misije kako bi prikupile podatke o izgledu podmorja na velikim dubinama i živim bićima koja ondje obitavaju.
Također, skupljat će se uzorci minerala s dubina, čiju će strukturu samostalno analizirati roboti u bazi.
Neistraženo veliko plavetnilo
Oceani prekrivaju više od 70 posto površine Zemlje, od čega su ljudi istražili tek jedan posto oceanskog dna. To nije iznenađujuće s obzirom na nepovoljne uvjete i tlak koji raste s dubinom.
"Jako je izazovno izgraditi koloniju za stanovništvo robota s umjetnom inteligencijom, i to na dnu koje izgleda kao drugi planet. Ta tehnologija može promijeniti svijet", izjavio je za SCMP jedan od znanstvenika uključenih u projekt, osvrćući se na izazove razvijanja materijala koji može izdržati visok tlak na velikim dubinama.
Koristi od istraživanja dubina mogu biti višestruke. Primjerice, istraživanje može voditi do boljeg razumijevanja klimatskih promjena, do otkrića novih lijekova ili do identificiranja ugroženih morskih vrsta.
Ta otkrića naposljetku mogu biti puno vrednija od investicije u AI podvodnu bazu. Početni planovi predviđaju da će baza kineske porezne obveznike koštati oko 160 milijuna američkih dolara (1,1 milijardu juana).
To je samo jedna u nizu kineskih investicija u oceansku infrastrukturu Južnog kineskog mora. Naime, Kina planira i izgradnju 20 plutajućih nuklearnih centrala kako bi osnažila svoje vojne i trgovinske aktivnosti. Dovršetak prve od 20 nuklearki planira se već za kraj 2020. godine.
