Peking je danas označio Sjedinjene Države, Izrael i njihove operacije protiv Irana kao "glavni uzrok" blokade Hormuškog tjesnaca, smatrajući da je trenutačni prekid neprijateljstava jedini način za ponovnu uspostavu pomorskog prometa.
Peking je tako reagirao na prvo obraćanje naciji američkog predsjednika Donalda Trumpa od početka izraelsko-američke ofenzive na Iran 28. veljače.
Trump je obećaoe da će Sjedinjene Države nastaviti napadati Iran "iznimno snažno tijekom sljedeća dva do tri tjedna". Također je pozvao zemlje koje nabavljaju naftu preko Hormuškog tjesnaca da preuzmu kontrolu nad njim.
Iranska blokada tjesnaca utjecala je na globalno gospodarstvo i pogodila Kinu. Prema analitičkoj tvrtki Kpler, više od polovice kineskog uvoza sirove nafte koja se prevozi morskim putem dolazi s Bliskog istoka i većinom prolazi kroz taj tjesnac.
Nekoliko kineskih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući nacionalnu kompaniju Air China, najavilo je skoro povećanje doplata za gorivo na domaćim letovima, jer rat podiže cijene kerozina.
"Glavni uzrok poremećaja plovidbe u Hormuškom tjesnacu leži u ilegalnim vojnim operacijama koje Sjedinjene Države i Izrael provode protiv Irana", izjavila je na redovitom brifingu za novinare glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.
"Samo će primirje očuvati sigurnost"
"Samo će primirje i prekid neprijateljstava, koji su sinonim za mir i stabilnost u regiji Zaljeva, suštinski očuvati sigurnost i neometan međunarodni pomorski promet", rekla je. Ponovila je kineski stav da se prekid vatre mora uspostaviti "odmah".
Kina i Iran strateški su i trgovinski partneri. Kina je oštro osudila američke i izraelske napade, ali je također implicitno kritizirala iranske napade na zemlje u regiji i blokadu Hormuškog tjesnaca.
Ipak, od početka rata pokazala je suzdržanost te izbjegava masovnu potporu Iranu koja bi mogla naštetiti njezinim drugim regionalnim interesima, uključujući odnose sa zemljama Zaljeva. Peking intenzivira diplomatske kontakte te je u četvrtak ponovio spremnost da odigra "konstruktivnu ulogu" u ponovnom otvaranju tjesnaca.
Kako su kineski brodovi prošli kroz Hormuz?
Nekoliko kineskih brodova prošlo je proteklih dana kroz tjesnac zahvaljujući "koordinaciji sa zainteresiranim stranama", objavio je Peking ovaj tjedan, ne precizirajući o kome je riječ.
Drugo najveće svjetsko gospodarstvo, koje uvelike ovisi o međunarodnoj razmjeni, nastoji ograničiti posljedice krize.
Air China, kao i China Southern te njezina podružnica Xiamen Air, naveli su u priopćenjima u srijedu da će od nedjelje povećati doplate za gorivo na domaćim linijama za 60 juana (7,55 eura) na letovima do 800 kilometara te za 120 juana (oko 15 eura) na dužim letovima. Kompanije Spring Airlines i Juneyao Airlines također su odlučile uvesti poskupljenja.
Mnoge međunarodne zrakoplovne kompanije poduzele su slične mjere. Kina je krajem ožujka objavila da, u okviru svog mehanizma utvrđivanja cijena, poduzima privremene mjere za ograničavanje rasta cijena goriva kako bi "ublažila utjecaj iznimnog skoka međunarodnih cijena".
Stručnjaci se slažu da je Kina manje ranjiva na posljedice krize od mnogih azijskih zemalja, ali upozoravaju da bi mogla snažnije osjetiti posljedice ako se sukob produlji, posebice zbog učinaka na međunarodnu trgovinu.
Peking je tako reagirao na prvo obraćanje naciji američkog predsjednika Donalda Trumpa od početka izraelsko-američke ofenzive na Iran 28. veljače.
Trump je obećaoe da će Sjedinjene Države nastaviti napadati Iran "iznimno snažno tijekom sljedeća dva do tri tjedna". Također je pozvao zemlje koje nabavljaju naftu preko Hormuškog tjesnaca da preuzmu kontrolu nad njim.
Iranska blokada tjesnaca utjecala je na globalno gospodarstvo i pogodila Kinu. Prema analitičkoj tvrtki Kpler, više od polovice kineskog uvoza sirove nafte koja se prevozi morskim putem dolazi s Bliskog istoka i većinom prolazi kroz taj tjesnac.
Nekoliko kineskih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući nacionalnu kompaniju Air China, najavilo je skoro povećanje doplata za gorivo na domaćim letovima, jer rat podiže cijene kerozina.
"Glavni uzrok poremećaja plovidbe u Hormuškom tjesnacu leži u ilegalnim vojnim operacijama koje Sjedinjene Države i Izrael provode protiv Irana", izjavila je na redovitom brifingu za novinare glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.
"Samo će primirje očuvati sigurnost"
"Samo će primirje i prekid neprijateljstava, koji su sinonim za mir i stabilnost u regiji Zaljeva, suštinski očuvati sigurnost i neometan međunarodni pomorski promet", rekla je. Ponovila je kineski stav da se prekid vatre mora uspostaviti "odmah".
Kina i Iran strateški su i trgovinski partneri. Kina je oštro osudila američke i izraelske napade, ali je također implicitno kritizirala iranske napade na zemlje u regiji i blokadu Hormuškog tjesnaca.
Ipak, od početka rata pokazala je suzdržanost te izbjegava masovnu potporu Iranu koja bi mogla naštetiti njezinim drugim regionalnim interesima, uključujući odnose sa zemljama Zaljeva. Peking intenzivira diplomatske kontakte te je u četvrtak ponovio spremnost da odigra "konstruktivnu ulogu" u ponovnom otvaranju tjesnaca.
Kako su kineski brodovi prošli kroz Hormuz?
Nekoliko kineskih brodova prošlo je proteklih dana kroz tjesnac zahvaljujući "koordinaciji sa zainteresiranim stranama", objavio je Peking ovaj tjedan, ne precizirajući o kome je riječ.
Drugo najveće svjetsko gospodarstvo, koje uvelike ovisi o međunarodnoj razmjeni, nastoji ograničiti posljedice krize.
Air China, kao i China Southern te njezina podružnica Xiamen Air, naveli su u priopćenjima u srijedu da će od nedjelje povećati doplate za gorivo na domaćim linijama za 60 juana (7,55 eura) na letovima do 800 kilometara te za 120 juana (oko 15 eura) na dužim letovima. Kompanije Spring Airlines i Juneyao Airlines također su odlučile uvesti poskupljenja.
Mnoge međunarodne zrakoplovne kompanije poduzele su slične mjere. Kina je krajem ožujka objavila da, u okviru svog mehanizma utvrđivanja cijena, poduzima privremene mjere za ograničavanje rasta cijena goriva kako bi "ublažila utjecaj iznimnog skoka međunarodnih cijena".
Stručnjaci se slažu da je Kina manje ranjiva na posljedice krize od mnogih azijskih zemalja, ali upozoravaju da bi mogla snažnije osjetiti posljedice ako se sukob produlji, posebice zbog učinaka na međunarodnu trgovinu.
