Na području Sarajevske županije županijski veterinarski inspektori provode službene kontrole mesa i proizvoda od mesa u kontinuitetu i to u svim fazama proizvodnje, klanja, prerade, kao i distribucije i prodaje konačnom potrošaču, uključujući kontrolu uvezenih proizvoda prilikom istovara, potvrdio je Feni glavni županijski veterinarski inspektor Selmir Velić.
On je u razgovoru za Fenu kazao da se kontrole provode primjenom odgovarajućih kontrolnih metoda i tehnika, uključujući i uzorkovanje i provođenje analiza.
''U registriranim objektima za klanje, preradu mesa u KS, kontrole se provode redovno određenom učestalošću, ovisno o vrsti proizvoda, kapacitetu proizvodnje, infrastrukturnim i drugim uvjetima'', istaknuo je Velić.
Inspektorat veterinarske inspekcije Županijske uprave za inspekcijske poslove Sarajevske županije je u ovoj godini, za laboratorijsko ispitivanje uzeo 3.832 uzorka, pretežno mesa i mesnih proizvoda, ali i drugih proizvoda životinjskog porijekla koji podliježu nadzoru ove inspekcije.
''Uzorkovanje je provedeno planski, ciljano, ali i u određenom broju slučajeva, zbog sumnje na neispravnost. U okviru izvršenih ispitivanja, uglavnom, su dobiveni zadovoljavajući rezultati, osim kod njih 5 ili 0,1 posto, gdje je utvrđeno odstupanje od vrijednosti predviđenih važećim propisima o higijeni hrane'', kazao je Velić.
Nema štetne hrane
Naglasio je da se "nezadovoljavajući rezultati uglavnom odnose na porast ukupnog broja bakterija uslijed neodgovarajuće temperature čuvanja i higijene u procesu proizvodnje, gdje su naložene mjere za otklanjanje nedostataka u pogledu pojačanog čišćenja i dezinfekcije, termičke obrade sirovine, ponovna mikrobiološka kontrola i slično".
''Niti u jednom od ispitanih uzoraka u 2016. godini nisu otkriveni patogeni mikroorganizmi ili njihovi toksini štetni za zdravlje ljudi (salmonela, klostridija, stafilokoka, listeria, Escherichia coli 0157 i dr.)'', podcrtao je Velić.
Istaknuo je da su pored mikrobioloških analiza rađene i analize na ostatke veterinarskih lijekova, teških metala, pesticida, kao i radiološka analiza proizvoda životinjskog porijekla, gdje su, također, dobiveni rezultati ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti.
Po Velićevim riječima, kontrola subjekata u poslovanju s hranom uključuje i reviziju njihovih vlastitih kontrolnih postupaka, između ostalog, njihovih rezultata laboratorijskih analiza koje su dužni ovisno o obimu poslovanja, vršiti određenom dinamikom, tjedno, mjesečno.
''U ukupnom broju zahtjeva građana u 2016. godini, koji su upućeni ovoj inspekciji, svega 10 od 1.092, ili 1 posto se odnosilo na uočene nepravilnosti u prometu namirnica'', dodao je Velić.
Otkrivena bruceloza
Inspektorat veterinarske inspekcije redovno obavlja nadzor u primarnoj proizvodnji i pripadajućim djelatnostima, u pogledu provođenja mjera dijagnostike zaraznih bolesti koje se preko proizvoda životinjskog porijekla mogu prenijeti na ljude.
''Radi zaštite ljudi od bruceloze u ovoj godini je uništeno 147 ovaca pozitivnih i sumnjivih na ovu bolest, a pored toga inspektori su naredili i neškodljivo uništenje 15.437,50 kg zdravstveno neispravnih proizvoda životinjskog porijekla'', kazao je Velić.
Istaknuo je da "rezultate dobivenih laboratorijskih nalaza, mogu tumačiti isključivo stručnjaci".
''Prije svega, u postupku uzorkovanja moraju se poduzeti mjere radi sprečavanja kontaminacije ili kvarenja uzorkovane hrane, što može uticati na analitički rezultat ispitivanja (stručna osoba, oprema, adekvatni temperaturni uvjeti transporta do laboratorija). Tako, u nedavno objavljenim novinarskim istraživanjima o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti hrane, dobiveni rezultati nisu relevantan pokazatelj niti razlog za brigu, s obzirom da se odnose na povišen ukupan broj bakterija u proizvodima koje zahtijevaju termičku obradu, kao što su mljeveno meso, ćevapi i piletina'', kazao je Velić.
Od polja do stola
Dodao je da ti proizvodi prije konzumacije moraju biti termički obrađeni, utvrđene vrijednosti broja bakterija, u konkretnom slučaju.
''Iz tog razloga važno je analizirati o kojim bakterijama se radi, jer neke, kao što je salmonela, ne smiju biti otkrivene u proizvodima na tržištu. Prisutnost nekih bakterija u određenim granicama može biti prihvatljivo sa zdravstvenog aspekta, s tim da njihov povećan broj može ukazivati na efikasnosti mjera čišćenja, dezinfekcije, te dati informacije o načinu čuvanja, skladištenja i manipulacije u procesu proizvodnje i daljim fazama poslovanja s proizvodima'', napomenuo je Velić.
Po njegovim riječima, potrošači s pravom očekuju da konzumiraju ispravnu i kvalitetnu hranu i u tom smislu važno je da prilikom kupovine vode računa u uputama proizvođača, koje se nalaze na deklaraciji, a odnose se na čuvanje i način upotrebe svakog pojedinačnog proizvoda.
''Tako npr. mljeveno meso je upotrebljivo dva dana nakon proizvodnje, ako se čuva na temperaturi od 2 stupnja Celzijusa. Svi kontrolni postupci, koje provode inspekcijski organi i subjekti u poslovanju hranom, usmjereni su na smanjenje rizika za zdravlje ljudi. Međutim, rizik je potencijalno uvijek prisutan, zbog čega su neophodne stalne kontrole cjelokupnog lanca proizvodnje “od polja do stola”, upozorio je Velić.
Visoke kazne
Glasnogovornica KUIP KS Vildana Brdarić kazala je Feni da "minimalne novčane kazne za stavljanje u promet neispravnih proizvoda prema Zakonu o veterinarstvu BiH iznose 4.350 KM za pravne osobe, a 430 KM za fizičke osobe, dok su kazne prema Zakonu o hrani znatno strožije i iznose 25.000 KM za pravne, te 1.250, za fizičke osobe".
''Kako je uzorkovanje i analiza jedna od najegzaktnijih i najpouzdanijih metoda kontrole, Inspektorat veterinarske inspekcije je izradio plan službenog uzorkovanja koji predviđa uzimanje više od 2.500 uzoraka raznih proizvoda u svim fazama poslovanja od farme do stola, uključujući sirovo mlijeko na farmama, meso nakon klanja, proizvode od mesa i mlijeka, jaja, med, ribu'', naglasila je Brdarić.
U djelokrugu rada Sanitarne inspekcije, također je planirano uzimanje više od 1.600 uzoraka ostale hrane u objektima iz njihove nadležnosti, poput jela u restoranima, pekarama, vode u proizvodnji i prometu. Do kraja godine se očekuje i okončanje tenderskih procedura vezanih za usluge laboratorijskih ispitivanja, poručili su iz Županijske uprave za inspekcijske poslove KS.
On je u razgovoru za Fenu kazao da se kontrole provode primjenom odgovarajućih kontrolnih metoda i tehnika, uključujući i uzorkovanje i provođenje analiza.
''U registriranim objektima za klanje, preradu mesa u KS, kontrole se provode redovno određenom učestalošću, ovisno o vrsti proizvoda, kapacitetu proizvodnje, infrastrukturnim i drugim uvjetima'', istaknuo je Velić.
Inspektorat veterinarske inspekcije Županijske uprave za inspekcijske poslove Sarajevske županije je u ovoj godini, za laboratorijsko ispitivanje uzeo 3.832 uzorka, pretežno mesa i mesnih proizvoda, ali i drugih proizvoda životinjskog porijekla koji podliježu nadzoru ove inspekcije.
''Uzorkovanje je provedeno planski, ciljano, ali i u određenom broju slučajeva, zbog sumnje na neispravnost. U okviru izvršenih ispitivanja, uglavnom, su dobiveni zadovoljavajući rezultati, osim kod njih 5 ili 0,1 posto, gdje je utvrđeno odstupanje od vrijednosti predviđenih važećim propisima o higijeni hrane'', kazao je Velić.
Nema štetne hrane
Naglasio je da se "nezadovoljavajući rezultati uglavnom odnose na porast ukupnog broja bakterija uslijed neodgovarajuće temperature čuvanja i higijene u procesu proizvodnje, gdje su naložene mjere za otklanjanje nedostataka u pogledu pojačanog čišćenja i dezinfekcije, termičke obrade sirovine, ponovna mikrobiološka kontrola i slično".
''Niti u jednom od ispitanih uzoraka u 2016. godini nisu otkriveni patogeni mikroorganizmi ili njihovi toksini štetni za zdravlje ljudi (salmonela, klostridija, stafilokoka, listeria, Escherichia coli 0157 i dr.)'', podcrtao je Velić.
Istaknuo je da su pored mikrobioloških analiza rađene i analize na ostatke veterinarskih lijekova, teških metala, pesticida, kao i radiološka analiza proizvoda životinjskog porijekla, gdje su, također, dobiveni rezultati ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti.
Po Velićevim riječima, kontrola subjekata u poslovanju s hranom uključuje i reviziju njihovih vlastitih kontrolnih postupaka, između ostalog, njihovih rezultata laboratorijskih analiza koje su dužni ovisno o obimu poslovanja, vršiti određenom dinamikom, tjedno, mjesečno.
''U ukupnom broju zahtjeva građana u 2016. godini, koji su upućeni ovoj inspekciji, svega 10 od 1.092, ili 1 posto se odnosilo na uočene nepravilnosti u prometu namirnica'', dodao je Velić.
Otkrivena bruceloza
Inspektorat veterinarske inspekcije redovno obavlja nadzor u primarnoj proizvodnji i pripadajućim djelatnostima, u pogledu provođenja mjera dijagnostike zaraznih bolesti koje se preko proizvoda životinjskog porijekla mogu prenijeti na ljude.
''Radi zaštite ljudi od bruceloze u ovoj godini je uništeno 147 ovaca pozitivnih i sumnjivih na ovu bolest, a pored toga inspektori su naredili i neškodljivo uništenje 15.437,50 kg zdravstveno neispravnih proizvoda životinjskog porijekla'', kazao je Velić.
Istaknuo je da "rezultate dobivenih laboratorijskih nalaza, mogu tumačiti isključivo stručnjaci".
''Prije svega, u postupku uzorkovanja moraju se poduzeti mjere radi sprečavanja kontaminacije ili kvarenja uzorkovane hrane, što može uticati na analitički rezultat ispitivanja (stručna osoba, oprema, adekvatni temperaturni uvjeti transporta do laboratorija). Tako, u nedavno objavljenim novinarskim istraživanjima o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti hrane, dobiveni rezultati nisu relevantan pokazatelj niti razlog za brigu, s obzirom da se odnose na povišen ukupan broj bakterija u proizvodima koje zahtijevaju termičku obradu, kao što su mljeveno meso, ćevapi i piletina'', kazao je Velić.
Od polja do stola
Dodao je da ti proizvodi prije konzumacije moraju biti termički obrađeni, utvrđene vrijednosti broja bakterija, u konkretnom slučaju.
''Iz tog razloga važno je analizirati o kojim bakterijama se radi, jer neke, kao što je salmonela, ne smiju biti otkrivene u proizvodima na tržištu. Prisutnost nekih bakterija u određenim granicama može biti prihvatljivo sa zdravstvenog aspekta, s tim da njihov povećan broj može ukazivati na efikasnosti mjera čišćenja, dezinfekcije, te dati informacije o načinu čuvanja, skladištenja i manipulacije u procesu proizvodnje i daljim fazama poslovanja s proizvodima'', napomenuo je Velić.
Po njegovim riječima, potrošači s pravom očekuju da konzumiraju ispravnu i kvalitetnu hranu i u tom smislu važno je da prilikom kupovine vode računa u uputama proizvođača, koje se nalaze na deklaraciji, a odnose se na čuvanje i način upotrebe svakog pojedinačnog proizvoda.
''Tako npr. mljeveno meso je upotrebljivo dva dana nakon proizvodnje, ako se čuva na temperaturi od 2 stupnja Celzijusa. Svi kontrolni postupci, koje provode inspekcijski organi i subjekti u poslovanju hranom, usmjereni su na smanjenje rizika za zdravlje ljudi. Međutim, rizik je potencijalno uvijek prisutan, zbog čega su neophodne stalne kontrole cjelokupnog lanca proizvodnje “od polja do stola”, upozorio je Velić.
Visoke kazne
Glasnogovornica KUIP KS Vildana Brdarić kazala je Feni da "minimalne novčane kazne za stavljanje u promet neispravnih proizvoda prema Zakonu o veterinarstvu BiH iznose 4.350 KM za pravne osobe, a 430 KM za fizičke osobe, dok su kazne prema Zakonu o hrani znatno strožije i iznose 25.000 KM za pravne, te 1.250, za fizičke osobe".
''Kako je uzorkovanje i analiza jedna od najegzaktnijih i najpouzdanijih metoda kontrole, Inspektorat veterinarske inspekcije je izradio plan službenog uzorkovanja koji predviđa uzimanje više od 2.500 uzoraka raznih proizvoda u svim fazama poslovanja od farme do stola, uključujući sirovo mlijeko na farmama, meso nakon klanja, proizvode od mesa i mlijeka, jaja, med, ribu'', naglasila je Brdarić.
U djelokrugu rada Sanitarne inspekcije, također je planirano uzimanje više od 1.600 uzoraka ostale hrane u objektima iz njihove nadležnosti, poput jela u restoranima, pekarama, vode u proizvodnji i prometu. Do kraja godine se očekuje i okončanje tenderskih procedura vezanih za usluge laboratorijskih ispitivanja, poručili su iz Županijske uprave za inspekcijske poslove KS.
