Na talijanskoj stranici "Informazione cattolica" danas je objavljen tekst s naslovom "Iz Bosne i Hercegovine tisuće katolika svake godine bježi zbog diskriminacije". Oni su naveli da je i dalje aktualan alarm kardinala Vinka Puljića o katolicima koji bježe iz Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije.
Naveden je i podatak da do 10.000 katolika svake godine napusti Bosnu i Hercegovinu zbog državne diskriminacije nad ovom vjerskom manjinom.
Kardinal je rekao da je neprekidno krvarenje naslijeđe rata u BiH od 1992 do 1995. godine. Objasnio je da je „tijekom rata, većina katolika protjerana iz svojih domova i došlo je do velikog razaranja i pljačke koja je prisilila najmanje 250 tisuća vjernika, otprilike polovinu katolika u zemlji, da postanu ili žive kao izbjeglice".
Prema podacima CIA World Factbook, u odnosu na 2006. godinu, Bosnu i Hercegovinu etnički čine 48 posto Bošnjaci (uglavnom muslimani), 37,1 posto Srbi (uglavnom pravoslavni kršćani), 14,3 posto Hrvati (uglavnom katolici) i 0,6 posto iz ostalih etničkih grupa.
A upravo je 14 posto stanovništva, katolika, najviše progonjeno.
"Nakon rata, ni izbjeglice ni prognani katolici nisu dobili političku ili financijsku podršku za povratak kućama", kazao je Puljić.
Osvrćući se na naslijeđe mirovnog sporazuma postignutog 1995. godine, kardinal je dodao: "Daytonski sporazum nije proveden u praksi, a oni koji su najviše trpjeli bili su vjernici hrvatske katoličke manjine, jer je teže da brane temeljna prava".
Zbog toga katolici postupno napuštaju zemlju te su "zabrinuti za budućnost svoje djece", a mediji su "iskorišteni da bi otrovali atmosferu".
Prema riječima kardinala Puljića, "katolička manjina živi među sredinom većine koju čine druge etničke skupine i ta se diskriminacija izražava u političkom i administrativnom smislu, a prije svega u pitanjima zapošljavanja".
"Sagledavajući stanje Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, postoji razlog da se ozbiljno zabrinemo za budućnost. Ako nema Hrvata, onda neće biti više katolika, jer je većina Hrvata katolika. Također je iz ovog razloga važno stvoriti situaciju jednakih prava", zaključio je kardinal Puljić.
Ali vjernicima ne nedostaje povjerenja i nade, a podupire ih i velika oaza mira koja je Međugorje, mala hrvatska enklava na bosanskom teritoriju.
"Crpimo nadu i snagu iz zajednice i molitve. Nedjeljna misa i naša hodočašća važan su izvor snage. Sada moramo „izliječiti ratne rane, opraštajući se jedni drugima i radosno se povjeravajući Božjoj ljubavi", kazao je Puljić.
Naveden je i podatak da do 10.000 katolika svake godine napusti Bosnu i Hercegovinu zbog državne diskriminacije nad ovom vjerskom manjinom.
Kardinal je rekao da je neprekidno krvarenje naslijeđe rata u BiH od 1992 do 1995. godine. Objasnio je da je „tijekom rata, većina katolika protjerana iz svojih domova i došlo je do velikog razaranja i pljačke koja je prisilila najmanje 250 tisuća vjernika, otprilike polovinu katolika u zemlji, da postanu ili žive kao izbjeglice".
Prema podacima CIA World Factbook, u odnosu na 2006. godinu, Bosnu i Hercegovinu etnički čine 48 posto Bošnjaci (uglavnom muslimani), 37,1 posto Srbi (uglavnom pravoslavni kršćani), 14,3 posto Hrvati (uglavnom katolici) i 0,6 posto iz ostalih etničkih grupa.
A upravo je 14 posto stanovništva, katolika, najviše progonjeno.
"Nakon rata, ni izbjeglice ni prognani katolici nisu dobili političku ili financijsku podršku za povratak kućama", kazao je Puljić.
Osvrćući se na naslijeđe mirovnog sporazuma postignutog 1995. godine, kardinal je dodao: "Daytonski sporazum nije proveden u praksi, a oni koji su najviše trpjeli bili su vjernici hrvatske katoličke manjine, jer je teže da brane temeljna prava".
Zbog toga katolici postupno napuštaju zemlju te su "zabrinuti za budućnost svoje djece", a mediji su "iskorišteni da bi otrovali atmosferu".
Prema riječima kardinala Puljića, "katolička manjina živi među sredinom većine koju čine druge etničke skupine i ta se diskriminacija izražava u političkom i administrativnom smislu, a prije svega u pitanjima zapošljavanja".
"Sagledavajući stanje Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, postoji razlog da se ozbiljno zabrinemo za budućnost. Ako nema Hrvata, onda neće biti više katolika, jer je većina Hrvata katolika. Također je iz ovog razloga važno stvoriti situaciju jednakih prava", zaključio je kardinal Puljić.
Ali vjernicima ne nedostaje povjerenja i nade, a podupire ih i velika oaza mira koja je Međugorje, mala hrvatska enklava na bosanskom teritoriju.
"Crpimo nadu i snagu iz zajednice i molitve. Nedjeljna misa i naša hodočašća važan su izvor snage. Sada moramo „izliječiti ratne rane, opraštajući se jedni drugima i radosno se povjeravajući Božjoj ljubavi", kazao je Puljić.
