Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić rekao je na statusnoj konferenciji u Haagu da tzv. Islamska država koristi 'neke odluke' Tribunala da bi prijetila Srbima i Hrvatima u BiH.
"Situacija u regiji je gora nego prije rata... Neke odluke ovog suda služe Islamskoj državi kao razlog za prijetnje kršćanskoj većini u BiH", kazao je Karadžić. Na statusnoj konferenciji, Karadžić je sugerirao da je to posljedica dužine žalbenog postupka koji se protiv njega vodi pred sudskim Mehanizmom (MICT), pravnim nasljednikom Tribunala.
Tribunal je krajem ožujka 2016. godine, Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, teroriziranje civila u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Na tu presudu žalbe su uložili i Karadžić i tužitelji, a postupak po tim žalbama je u tijeku pred sudskim Mehanizmom. Na statusnoj konferenciji, Karadžić je rekao da je 'prilično zabrinut' zbog 'dužine trajanja postupka i vremena kada se očekuje odluka'. Zabrinut je, kako je kazao, 'i radi osobne, obiteljske situacije i radi situacije u regiji'.
Karadžić je ocijenio da su 'odnosi u regiji pogoršani'. "Čak se i Islamska država usudila da prijeti Srbima i Hrvatima i može doći do tragedije", rekao je Karadžić. PredsJedavajući sudac Theodor Meron prekinuo je optuženog riječima da žalbeni postupak kasni zbog zahtjeva samog Karadžića, kao i Tužiteljstva, da dobiju više vremena za pripremu žalbi.
"Kašnjenje od devet mjeseci predstavlja dodatno vrijeme koje smo dali vama i tužiteljima... da bismo vam omogućili da učinite žalbu najboljom mogućom", rekao je Meron. Karadžić je uzvratio da nije nezadovoljan, već da 'izlaže žaljenje i posljedice', prenio je BIRN.
Do kraja žalbenog postupka, za koji ne postoji rok, ostaje da suci prouče pisane žalbe i zakažu usmenu raspravu o njima. Potom će se suci povući radi odlučivanja o pravosnažnoj presudi Karadžiću. Karadžić je žalbom tražio da bude oslobođen, a tužitelji da mu bude izrečena maksimalna, doživotna zatvorska kazna.
"Situacija u regiji je gora nego prije rata... Neke odluke ovog suda služe Islamskoj državi kao razlog za prijetnje kršćanskoj većini u BiH", kazao je Karadžić. Na statusnoj konferenciji, Karadžić je sugerirao da je to posljedica dužine žalbenog postupka koji se protiv njega vodi pred sudskim Mehanizmom (MICT), pravnim nasljednikom Tribunala.
Tribunal je krajem ožujka 2016. godine, Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, teroriziranje civila u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Na tu presudu žalbe su uložili i Karadžić i tužitelji, a postupak po tim žalbama je u tijeku pred sudskim Mehanizmom. Na statusnoj konferenciji, Karadžić je rekao da je 'prilično zabrinut' zbog 'dužine trajanja postupka i vremena kada se očekuje odluka'. Zabrinut je, kako je kazao, 'i radi osobne, obiteljske situacije i radi situacije u regiji'.
Karadžić je ocijenio da su 'odnosi u regiji pogoršani'. "Čak se i Islamska država usudila da prijeti Srbima i Hrvatima i može doći do tragedije", rekao je Karadžić. PredsJedavajući sudac Theodor Meron prekinuo je optuženog riječima da žalbeni postupak kasni zbog zahtjeva samog Karadžića, kao i Tužiteljstva, da dobiju više vremena za pripremu žalbi.
"Kašnjenje od devet mjeseci predstavlja dodatno vrijeme koje smo dali vama i tužiteljima... da bismo vam omogućili da učinite žalbu najboljom mogućom", rekao je Meron. Karadžić je uzvratio da nije nezadovoljan, već da 'izlaže žaljenje i posljedice', prenio je BIRN.
Do kraja žalbenog postupka, za koji ne postoji rok, ostaje da suci prouče pisane žalbe i zakažu usmenu raspravu o njima. Potom će se suci povući radi odlučivanja o pravosnažnoj presudi Karadžiću. Karadžić je žalbom tražio da bude oslobođen, a tužitelji da mu bude izrečena maksimalna, doživotna zatvorska kazna.
