''Svjetski dan čistih ruku'' obilježava se svake godine 5. svibnja, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije. Glavni cilj obilježavanja ovog dana je razvoj kulture i podizanje svijesti pranja ruku sapunom, kako na globalnom, tako i na lokalnoj razini.
Higijena ruku je posebno važna, jer se prljavim rukama i neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta ili materijala s kojima one dolaze u dodir šire mnoge zarazne bolesti, prije svega crijevne bolesti, akutne bolesti dišnih putova, kožne bolesti, bolesti očiju (konjunktivitis) itd.
Ruke su karika u lancu prijenosa uzročnika zaraznih bolesti koja izravno povezuje uzročnika bolesti s namirnicama. To je najčešći put zagađenja namirnica i prijenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i ''bolesti prljavih ruku''.
Naročito je važno paziti na čistoću ruku kod djece, koja su najosjetljivija populaciona grupa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u ukupnoj smrtnosti od bolesti praćenih dijarejom, u 90% slučajeva u svijetu su djeca starosne dobi do 5 godina, navodi Zavod za javno zdravstvo FBIH.
Provedena istraživanja
Ove bolesti najčešće nastaju zbog upotrebe neispravne vode, neodgovarajućih sanitarno-higijenskih mjera i neodgovarajuće osobne i opće higijene.
Istraživanja su pokazala da djeca koja žive u domaćinstvima u kojima se promovira pranje ruku sapunom, imaju za 42-47% manji rizik od nastanka bolesti praćenih dijarejom od djece koja to nisu naučena.
Provedena istraživanja su također pokazala da ustaljena navika pranja ruku sapunom i toplom vodom može da sačuva više dječjih života nego neke medicinske intervencije, točnije, da za 50% smanji smrtnost od bolesti praćenih dijarejom i da za četvrtinu smanji smrtnost od akutnih respiratornih infekcija.
Pravilno pranje ruku je najvažnija mjera za sprječavanje širenja niza zaraznih bolesti, poput gripe, kožnih bolesti, konjunktivitisa, parazitarnih bolesti i mnogih drugih. Zbog toga je osnovna poruka koju nosi ''Svjetski dan čistih ruku'' da je pranje ruku toplom vodom i sapunom najisplativija zdravstvena intervencija.
Širenje zaraze
Higijena ruku je jedna od osnovnih mjera prevencije bolničkih infekcija koja ne košta mnogo, a značajno utiče na kvaliteta zdravstvene usluge i omogućava velike uštede kako za samu zdravstvenu ustanovu, tako i za cjelokupno društvo.
Higijenom ruku se sprječava prenošenje mikroorganizama, uzročnika bolničkih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku ne samo što će se smanjiti broj bolničkih infekcija, već će se smanjiti i upotreba antibiotika, a povećati sigurnost pacijenata.
Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku toplom vodom i sapunom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama.
Razvijena kultura pranja ruku sa sapunom i toplom vodom automatski znači manju stopu obolijevanja od infektivnih bolesti.
Ruke uvijek treba prati:
Prije i poslije jela;
Prije pripremanja hrane;
Prije i poslije hranjenja i presvlačenja beba i male djece;
Prije i nakon posjete bolesniku;
Nakon upotrebe toaleta;
Nakon čišćenja;
Nakon rukovanja sa otpacima hrane ili pražnjenja smeća;
Nakon dodirivanja lica, usta ili brisanja nosa;
Nakon upotrebe cigareta (duhana);
Nakon vožnje sredstvima javnog prijevoza (autobusi, tramvaji, trojelbusi);
Nakon kontakta sa životinjama;
Pravilno pranje
Poslije svake aktivnosti prilikom koje se može doći u dodir sa zagađenim predmetima, naročito u vrijeme proglašenja epidemija zaraznih bolesti (npr. gripa i sl).
Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih sakuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja. Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun i jednokratne papirnate ručnike.
Postupak pranja se sastoji od namakanja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi. Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vršcima prstiju i palčevima. Naročitu pažnju treba obratiti na uklanjanje prljavštine ispod noktiju (preporučuje se upotreba četkice). Pri tome treba paziti na kožicu oko noktiju, jer se ona često oštećuje, pa može doći do infekcije i gnojenja.
Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna. Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ručnicima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku platnenim ručnicima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti.
Za pranje ruku je najbolji tečni sapun, a ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korištenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši. U nekim situacijama je poželjno da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola.
bljesak.info
Higijena ruku je posebno važna, jer se prljavim rukama i neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta ili materijala s kojima one dolaze u dodir šire mnoge zarazne bolesti, prije svega crijevne bolesti, akutne bolesti dišnih putova, kožne bolesti, bolesti očiju (konjunktivitis) itd.
Ruke su karika u lancu prijenosa uzročnika zaraznih bolesti koja izravno povezuje uzročnika bolesti s namirnicama. To je najčešći put zagađenja namirnica i prijenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i ''bolesti prljavih ruku''.
Naročito je važno paziti na čistoću ruku kod djece, koja su najosjetljivija populaciona grupa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u ukupnoj smrtnosti od bolesti praćenih dijarejom, u 90% slučajeva u svijetu su djeca starosne dobi do 5 godina, navodi Zavod za javno zdravstvo FBIH.
Provedena istraživanja
Ove bolesti najčešće nastaju zbog upotrebe neispravne vode, neodgovarajućih sanitarno-higijenskih mjera i neodgovarajuće osobne i opće higijene.
Istraživanja su pokazala da djeca koja žive u domaćinstvima u kojima se promovira pranje ruku sapunom, imaju za 42-47% manji rizik od nastanka bolesti praćenih dijarejom od djece koja to nisu naučena.
Provedena istraživanja su također pokazala da ustaljena navika pranja ruku sapunom i toplom vodom može da sačuva više dječjih života nego neke medicinske intervencije, točnije, da za 50% smanji smrtnost od bolesti praćenih dijarejom i da za četvrtinu smanji smrtnost od akutnih respiratornih infekcija.
Pravilno pranje ruku je najvažnija mjera za sprječavanje širenja niza zaraznih bolesti, poput gripe, kožnih bolesti, konjunktivitisa, parazitarnih bolesti i mnogih drugih. Zbog toga je osnovna poruka koju nosi ''Svjetski dan čistih ruku'' da je pranje ruku toplom vodom i sapunom najisplativija zdravstvena intervencija.
Širenje zaraze
Higijena ruku je jedna od osnovnih mjera prevencije bolničkih infekcija koja ne košta mnogo, a značajno utiče na kvaliteta zdravstvene usluge i omogućava velike uštede kako za samu zdravstvenu ustanovu, tako i za cjelokupno društvo.
Higijenom ruku se sprječava prenošenje mikroorganizama, uzročnika bolničkih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku ne samo što će se smanjiti broj bolničkih infekcija, već će se smanjiti i upotreba antibiotika, a povećati sigurnost pacijenata.
Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku toplom vodom i sapunom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama.
Razvijena kultura pranja ruku sa sapunom i toplom vodom automatski znači manju stopu obolijevanja od infektivnih bolesti.
Ruke uvijek treba prati:
Prije i poslije jela;
Prije pripremanja hrane;
Prije i poslije hranjenja i presvlačenja beba i male djece;
Prije i nakon posjete bolesniku;
Nakon upotrebe toaleta;
Nakon čišćenja;
Nakon rukovanja sa otpacima hrane ili pražnjenja smeća;
Nakon dodirivanja lica, usta ili brisanja nosa;
Nakon upotrebe cigareta (duhana);
Nakon vožnje sredstvima javnog prijevoza (autobusi, tramvaji, trojelbusi);
Nakon kontakta sa životinjama;
Pravilno pranje
Poslije svake aktivnosti prilikom koje se može doći u dodir sa zagađenim predmetima, naročito u vrijeme proglašenja epidemija zaraznih bolesti (npr. gripa i sl).
Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih sakuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja. Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun i jednokratne papirnate ručnike.
Postupak pranja se sastoji od namakanja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi. Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vršcima prstiju i palčevima. Naročitu pažnju treba obratiti na uklanjanje prljavštine ispod noktiju (preporučuje se upotreba četkice). Pri tome treba paziti na kožicu oko noktiju, jer se ona često oštećuje, pa može doći do infekcije i gnojenja.
Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna. Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ručnicima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku platnenim ručnicima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti.
Za pranje ruku je najbolji tečni sapun, a ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korištenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši. U nekim situacijama je poželjno da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola.
bljesak.info
