Paradajz je biljka koja je veliki potrošač, uzima sve minerale i vitamine iz zemlje, a ako je zemlja siromašna – paradajz neće uspjeti.
“Ma znate, onaj jabučar”
Koji? Imam ih desetak, iz raznih krajeva. I još toliko iz regiona. I još toliko iz cijelog svijeta. Vjerojatno oko 40. Različitih. Crveni, roze, braon, zeleni, žuti, slatki, kiselkasti, odimljeni, mesnati, vodenasti,… A postoji ih na tisuće. Koji od njih je vaš?
Najčešći oblik, okruglast, malo spljošten na polovima, podsjećao je na – jabuku. Zato valjda ne postoji dio ove planete u kojem se ikad gajio paradajz da bar jedan njegov varijetet nije dobio ime “jabučar” ili nešto slično tome. Ne, nismo mi izmislili ovo ime, ima ga po cijelom svijetu. U svijetu paradajza koji je prebogat različitim varijetetima, jedno ime za jedan oblik je postalo premalo, pa sad imamo na hiljade imena za različite sorte paradajza koje su u osnovi, po obliku, jabučari.
Jabučari, najbrojnija grupa varijeteta svih zamislivih boja, ukusa i čvrstine plodova.
Manji, blago izduženi plodovi su dobili ime po drugoj voćki koja je već uveliko bila poznata – šljiva. Šljivari koje smo znali pre 40 i više godina sve više nestaju. Želja da imamo što veće plodove i da iz bašte donosimo sve punije košare su još i prije nego su se pojavili hibridi, poprilično smanjile broj posijanih šljivara i danas ih je sve manje.
Treća grupa je pomalo nejasna jer ime su neki plodovi dobivali zbog oblika, a neki zbog veličine. Volovsko srce. U vrijeme kad su imena paradajza nastajala, veliki plodovi su povezivani s najjačom i najvećom domaćom životinjom, volom ili bikom (pade mi na pamet, možda u Indiji imaju Slonovo srce, valja provjeriti). Vol i bik su oličenja snage i veličine, pa su mnogi veliki plodovi dobivali ime Volovsko srce ili Bikovo srce. S druge strane, mnogi plodovi su baš oblika srca iako po veličini spadaju u “normalne”. Većina sorti označenih kao ****-srce su teški oko 200 gr, u prosjeku tek malo veći od jabučara. Ali većinu karakterizira slatkast ukus i umjerena količina vode.
I četvrta grupa, često zapostavljena i proglašavana za ukrasne biljke, nejestive, a povremeno i da su GMO proizvedeni u mračnim laboratorijima ukrštanjem riba, pauka i divljeg paradajza (da, upravo tako čuh). U pitanju su čeri paradajzi koji su dobili ime jer po veličini i obliku podsjećaju na trešnju (cherry). Kasnije, otkrivanjem sve većeg i većeg broja varijeteta različitih boja, veličina i oblika, ova grupa je podijeljena na više podgrupa, od mini (do 1cm veličine) do velikih čerija (do 5 cm prečnika što se smatra gornjom granicom za veličinu čerija). Ima ih svih boja, od bijelih do crnih, prugastih, duguljastih,..
Tek mali dio svijeta cherry paradajza koji broji vjerojatno par tisuća varijeteta. A ovo su samo osnovne, grube odrednice. Da li vam je sad bar malo jasnije, zašto vam neki stari jabučar koji ste nabavili uopće ne liči na onaj “vaš stari jabučar” jer je vodenastiji, kiseliji, drugačije boje,… a opet nosi ime jabučar.
Zato, kad sljedeći put potražite neki paradajz iz vašeg djetinjstva, potrudite se da opišete boju, veličinu, ukus, da li ima više ili manje vode u sebi,…. Pomoći ćete i sebi i onome od koga tražite sjeme.
I ne odustajte od starog paradajza. Sve dok ga neko traži, sve dok ga je bar u jednoj bašti, preživjet će.
Evo kako uzgojiti najbolji i najslađi paradajz na svijetu:
1. Izaberite najbolju sortu paradajza
Prvi paradajz je bio manji i svjetlije boje. S vremenom je napredovala proizvodnja paradajza, što je stvorilo primamljiv plod jarko crvene boje. Izaberite sortu koja vam odgovara i uzgajajte je.
2. Uzgajajte sortu koja dobro uspijeva u vašoj bašti
Morate znati ph vrijednost tla u vašoj bašti. Je li to mjesto s velikim padavinama, da li imate dovoljno sunca? Kada shvatite kakvo dvorište imate, zapitajte se koja sorta paradajza najbolje uspijeva u tim uvjetima, a zatim je pronađite i posadite.
3. Ranije posadite paradajz
Paradajz voli toplu zemlju. Stoga, posijte ga 8 nedjelja nakon posljednjeg mraza. Ako ste potpuno sigurni da neće biti većih vremenskih kolebanja, tek onda posadite paradajz u bašti. Ova biljka ne voli izlaganje niskim temperaturama.
4. Osigurajte mu sunce
Paradajzu je potrebna sunčeva svjetlost. Da biste dobili sočne i slatke plodove paradajza, posadite ga na mjesto gdje će imati 6 do 8 sati direktne sunčeve svjetlosti.
5. Posadite ga u bogato zemljište
Zemljište mora biti dobro đubreno visokokvalitetnim organskim đubrivom. Također se uvjerite da je tlo dobro drenirano i da ne zadržava višak vlage. Paradajz voli kalcij i magnezij, pa se pobrinite da to dobije. Ljuske jaja su idealne kao kompost u zemljištu paradajza, a također su i dobra zaštita od puževa.
6. Posadite sadnice paradajza duboko
Što dublje zakopate sadnicu paradajza – to bolje! Prvo postepeno izlažite sadnice suncu i sakrijte ih sedam do deset dana. Kada se sadnica paradajza navikne na sunce, presadite je. Napravite veliku rupu u koju ćete prvo dodati kompost ili organsko đubrivo, dobro zalijte, a zatim ukopati sadnicu. Cilj ove duboke sadnje je da se osigurati da korijeni biljke nisu izloženi tijekom bilo kog perioda rasta.
7. Neka bude toplo
Neko koristi crnu foliju oko biljke paradajza, koja će spriječiti rast korova ali i dodatno sačuvati toplotu oko paradajza. Ova folija će reflektirati sunčeve zrake u plodove, ali će zaštititi biljku od štetočina.
8. Što više pažnje to bolje
Paradajz voli da ga paze i maze. Redovno ga zalijevajte, zatvorite praznine i zaštitite od štetočina. Pored nje obavezno posadite somot koji će ga zaštititi od krumpirove zlatice, koja ponekad zna da je napadne.
Postoji čak 5 stvari koje možete staviti u rupu u koju ćete saditi paradajz, a to su:
Kompost
Obavezno stavite gletericu ili dvije pune komposta u rupu u koju ćete posaditi paradajz.
Riblja glava
Da, dobro ste čuli. Glava sirove ribe će polako trunuti i tako će otpuštati đubrivo, a paradajz će uzeti sve potrebne minerale.
Dušik
U rupu u koju ćete posaditi paradajz treba staviti đubrivo na bazi dušika. To je ono što paradajz treba da raste i daje im fosfor kada su u fazi cvjetanja. Ovako zasađen paradajz neće trebati prihranjivati azotom do cvjetanja.
Trulo lišće
Trulo lišće će vratiti sve hranljive materije u zemlju i zadržati vlagu unutar rupe u koju ste posadili paradajz. Osim toga, tlo će biti rastresito i paradajz će moći da razvije jake korijene.
Obrađeni stajnjak
To je suho zlato za svaku baštu. Ako ga imate, obavezno ga koristite prilikom sadnje paradajza.
Snagu i rast biljaka nećemo povećati budemo li biljkama sve servirali, zalijevali svaki dan. Bolje je zaliti jače svakih nekoliko dana, a u međuvremenu neka se malo bori sama. Inače će imati plitko korijenje i neće se sama moći braniti od suše, bolesti i slično. Čim joj omogućimo upijanje hranjiva iz dubine, biljka će biti jača.
Agrosavjet.com
“Ma znate, onaj jabučar”
Koji? Imam ih desetak, iz raznih krajeva. I još toliko iz regiona. I još toliko iz cijelog svijeta. Vjerojatno oko 40. Različitih. Crveni, roze, braon, zeleni, žuti, slatki, kiselkasti, odimljeni, mesnati, vodenasti,… A postoji ih na tisuće. Koji od njih je vaš?
Najčešći oblik, okruglast, malo spljošten na polovima, podsjećao je na – jabuku. Zato valjda ne postoji dio ove planete u kojem se ikad gajio paradajz da bar jedan njegov varijetet nije dobio ime “jabučar” ili nešto slično tome. Ne, nismo mi izmislili ovo ime, ima ga po cijelom svijetu. U svijetu paradajza koji je prebogat različitim varijetetima, jedno ime za jedan oblik je postalo premalo, pa sad imamo na hiljade imena za različite sorte paradajza koje su u osnovi, po obliku, jabučari.
Jabučari, najbrojnija grupa varijeteta svih zamislivih boja, ukusa i čvrstine plodova.
Manji, blago izduženi plodovi su dobili ime po drugoj voćki koja je već uveliko bila poznata – šljiva. Šljivari koje smo znali pre 40 i više godina sve više nestaju. Želja da imamo što veće plodove i da iz bašte donosimo sve punije košare su još i prije nego su se pojavili hibridi, poprilično smanjile broj posijanih šljivara i danas ih je sve manje.
Treća grupa je pomalo nejasna jer ime su neki plodovi dobivali zbog oblika, a neki zbog veličine. Volovsko srce. U vrijeme kad su imena paradajza nastajala, veliki plodovi su povezivani s najjačom i najvećom domaćom životinjom, volom ili bikom (pade mi na pamet, možda u Indiji imaju Slonovo srce, valja provjeriti). Vol i bik su oličenja snage i veličine, pa su mnogi veliki plodovi dobivali ime Volovsko srce ili Bikovo srce. S druge strane, mnogi plodovi su baš oblika srca iako po veličini spadaju u “normalne”. Većina sorti označenih kao ****-srce su teški oko 200 gr, u prosjeku tek malo veći od jabučara. Ali većinu karakterizira slatkast ukus i umjerena količina vode.
I četvrta grupa, često zapostavljena i proglašavana za ukrasne biljke, nejestive, a povremeno i da su GMO proizvedeni u mračnim laboratorijima ukrštanjem riba, pauka i divljeg paradajza (da, upravo tako čuh). U pitanju su čeri paradajzi koji su dobili ime jer po veličini i obliku podsjećaju na trešnju (cherry). Kasnije, otkrivanjem sve većeg i većeg broja varijeteta različitih boja, veličina i oblika, ova grupa je podijeljena na više podgrupa, od mini (do 1cm veličine) do velikih čerija (do 5 cm prečnika što se smatra gornjom granicom za veličinu čerija). Ima ih svih boja, od bijelih do crnih, prugastih, duguljastih,..
Tek mali dio svijeta cherry paradajza koji broji vjerojatno par tisuća varijeteta. A ovo su samo osnovne, grube odrednice. Da li vam je sad bar malo jasnije, zašto vam neki stari jabučar koji ste nabavili uopće ne liči na onaj “vaš stari jabučar” jer je vodenastiji, kiseliji, drugačije boje,… a opet nosi ime jabučar.
Zato, kad sljedeći put potražite neki paradajz iz vašeg djetinjstva, potrudite se da opišete boju, veličinu, ukus, da li ima više ili manje vode u sebi,…. Pomoći ćete i sebi i onome od koga tražite sjeme.
I ne odustajte od starog paradajza. Sve dok ga neko traži, sve dok ga je bar u jednoj bašti, preživjet će.
Evo kako uzgojiti najbolji i najslađi paradajz na svijetu:
1. Izaberite najbolju sortu paradajza
Prvi paradajz je bio manji i svjetlije boje. S vremenom je napredovala proizvodnja paradajza, što je stvorilo primamljiv plod jarko crvene boje. Izaberite sortu koja vam odgovara i uzgajajte je.
2. Uzgajajte sortu koja dobro uspijeva u vašoj bašti
Morate znati ph vrijednost tla u vašoj bašti. Je li to mjesto s velikim padavinama, da li imate dovoljno sunca? Kada shvatite kakvo dvorište imate, zapitajte se koja sorta paradajza najbolje uspijeva u tim uvjetima, a zatim je pronađite i posadite.
3. Ranije posadite paradajz
Paradajz voli toplu zemlju. Stoga, posijte ga 8 nedjelja nakon posljednjeg mraza. Ako ste potpuno sigurni da neće biti većih vremenskih kolebanja, tek onda posadite paradajz u bašti. Ova biljka ne voli izlaganje niskim temperaturama.
4. Osigurajte mu sunce
Paradajzu je potrebna sunčeva svjetlost. Da biste dobili sočne i slatke plodove paradajza, posadite ga na mjesto gdje će imati 6 do 8 sati direktne sunčeve svjetlosti.
5. Posadite ga u bogato zemljište
Zemljište mora biti dobro đubreno visokokvalitetnim organskim đubrivom. Također se uvjerite da je tlo dobro drenirano i da ne zadržava višak vlage. Paradajz voli kalcij i magnezij, pa se pobrinite da to dobije. Ljuske jaja su idealne kao kompost u zemljištu paradajza, a također su i dobra zaštita od puževa.
6. Posadite sadnice paradajza duboko
Što dublje zakopate sadnicu paradajza – to bolje! Prvo postepeno izlažite sadnice suncu i sakrijte ih sedam do deset dana. Kada se sadnica paradajza navikne na sunce, presadite je. Napravite veliku rupu u koju ćete prvo dodati kompost ili organsko đubrivo, dobro zalijte, a zatim ukopati sadnicu. Cilj ove duboke sadnje je da se osigurati da korijeni biljke nisu izloženi tijekom bilo kog perioda rasta.
7. Neka bude toplo
Neko koristi crnu foliju oko biljke paradajza, koja će spriječiti rast korova ali i dodatno sačuvati toplotu oko paradajza. Ova folija će reflektirati sunčeve zrake u plodove, ali će zaštititi biljku od štetočina.
8. Što više pažnje to bolje
Paradajz voli da ga paze i maze. Redovno ga zalijevajte, zatvorite praznine i zaštitite od štetočina. Pored nje obavezno posadite somot koji će ga zaštititi od krumpirove zlatice, koja ponekad zna da je napadne.
Postoji čak 5 stvari koje možete staviti u rupu u koju ćete saditi paradajz, a to su:
Kompost
Obavezno stavite gletericu ili dvije pune komposta u rupu u koju ćete posaditi paradajz.
Riblja glava
Da, dobro ste čuli. Glava sirove ribe će polako trunuti i tako će otpuštati đubrivo, a paradajz će uzeti sve potrebne minerale.
Dušik
U rupu u koju ćete posaditi paradajz treba staviti đubrivo na bazi dušika. To je ono što paradajz treba da raste i daje im fosfor kada su u fazi cvjetanja. Ovako zasađen paradajz neće trebati prihranjivati azotom do cvjetanja.
Trulo lišće
Trulo lišće će vratiti sve hranljive materije u zemlju i zadržati vlagu unutar rupe u koju ste posadili paradajz. Osim toga, tlo će biti rastresito i paradajz će moći da razvije jake korijene.
Obrađeni stajnjak
To je suho zlato za svaku baštu. Ako ga imate, obavezno ga koristite prilikom sadnje paradajza.
Snagu i rast biljaka nećemo povećati budemo li biljkama sve servirali, zalijevali svaki dan. Bolje je zaliti jače svakih nekoliko dana, a u međuvremenu neka se malo bori sama. Inače će imati plitko korijenje i neće se sama moći braniti od suše, bolesti i slično. Čim joj omogućimo upijanje hranjiva iz dubine, biljka će biti jača.
Agrosavjet.com
