Uobičajena je praksa da tvrtka svojim čelnicima uplaćuje policu životnog osiguranja. Da bi se osjećali sigurno. Posebno u slučajevima kad im je posao izložen izazovima. A biti čelnik afganistanskih talibana znači biti doslovno na dnevnoj razini izložen prijetnjama opasnima po život: progone ga snage odane vladi u Kabulu, SAD, a i unutar talibana uvijek se nađe neka struja koja bi ga rado detronizirala. Likvidacijom, razumljivo.
Pa se zato ne treba čuditi što je mula Aktar Mansur ugovorio policu životnog osiguranja. Tu je žena, tko zna da li samo jedna, pa djeca. Treba im osigurati siguran život. Ako njega odnese neka bomba ili zalutali metak. U subotu je na sudu u pakistanskom gradu Karačiju, gdje se vodi postupak protiv mule zbog financiranja terorizma, otkriveno da je ugovorio životno osiguranje s privatnom tvrtkom u Pakistanu. IGI General Insurance potvrdio je na sudu da je mula 2016. godine uplatio iznos u visini 1500 britanskih funti i tako otvorio policu osiguranja, piše Jutarnji.hr.
Sigurno utočište
Tvrtka tvrdi da je polica uplaćena pod lažnim imenom i uz korištenje lažnih osobnih podataka. No, vrlo je teško povjerovati da baš nitko u osiguravajućoj kući, čiji je primarni zadatak provjeriti bonitet svojih klijenata, nije shvatio da je bradonja koji je došao uplatiti osiguranje zapravo lider afganistanskih talibana. Ili da osoba koja je to učinila u njegovo ime radi za talibane.
Tako da je ovo otkriće na sudskom postupku samo dodatno potvrdilo tezu o Pakistanu kao sigurnom utočištu za talibane. A ne samo za Osamu bin Ladena koji je ondje ubijen 2011. godine iako su vlasti u Islamabadu tvrdile da ne znaju gdje se krije.
Nakon mule Omara
Nakon američke invazije na Afganistan 2001. godine koja je za cilj primarno imala kazniti al-Qa’idu čije je vodstvo boravilo u toj zemlji, nestaje lider talibana mula Muhamed Omar. Tek 2015. godine afganistanske će vlasti potvrditi da imaju informaciju da je umro dvije godine ranije u bolnici u Pakistanu. Nakon toga talibani objavljuju da je vodstvo preuzeo mula Aktar Mansur. Koji na tom položaju nije ostao dugo. Po naredbi američkog predsjednika Baracka Obame, 21. svibnja 2016. ubijen je u napadu američkom besposadnom letjelicom Reaper (kosac).
U pakistanskoj pokrajini Balučistan. Vraćao se iz - Irana. Gdje je bio u posjetu "obitelji". I putovao u Quettu, pakistanski grad gdje mu je bio stožer. Toliko o nepovezanosti Irana i Pakistana s talibanima. A dobri su si i s al-Qa’idom. Realno, jedina teroristička organizacija s kojom ni Pakistan ni Iran nemaju dobre odnose je Islamska država. Kad je preuzeo vlast, smatralo se da će s njim biti moguće otvoriti pregovore jer je riječ o operativcu koji nije ideološki zadrt, pragmatik. No, Mansur je bio svjestan da mora nastaviti borbenu poziciju prema Kabulu i međunarodnim snagama jer se tada još nisu bili stekli uvjeti za pregovore. Talibani su, nakon što je potvrđena Omarova smrt, bili smatrani oslabljenima i Mansur je zato naredio veliku operaciju kojom je osvojen grad Kunduz u sjevernom Afganistanu. Okupacija je trajala kratko, ali je potvrdila da su talibani i dalje moćna sila. Svojim je sljedbenicima naredio da pokrenu odlučne udarce protiv neprijatelja. I zato se našao na američkoj listi za likvidaciju. Nakon njegove pogibije nije više bilo razdoblja vakuuma u vodstvu, talibani su za novog lidera vrlo brzo odabrali mulu Haibatulaha Akundzadu.
Mansur je talibane vodio oko godinu dana i u tom ih je razdoblju uspio konsolidirati. Vojno, ali i financijski. Vratio se poslovima s opijumom koji donose velik prihod, a od kooperanata, afganistanskih seljaka koji uzgajaju mak na području pod njihovom kontrolom, počeli su naplaćivati porez. Ukupna se zarada procjenjivala na oko 300 milijuna funti godišnje. Svoju je organizaciju okrenuo i prema drugim kriminalnim aktivnostima koje su punile blagajnu, otmice, naplaćivanje reketa i uzimanje udjela u rudarskim poslovima. Ukupni se godišnji prihod talibana procjenjuje na oko milijardu funti.
Poslovi u Karačiju
Upravo taj otklon od ideološke rigidnosti dio je starih kadrova učinio nezadovoljnima te su se okrenuli novostvorenom vilajetu Korasan koji je osnovala Islamska država. Koja je tijekom svog postojanja u Siriji i Iraku uspostavila iznimno uspješan model financiranja kroz poreze i, primjerice, preprodaju kulturnih dobara zainteresiranima na Zapadu. No, mula Mansur nije mislio samo na dobro talibana. Imao je na umu i svoje dobro. Na sudu je već ranije otkriveno da je za sebe kupio pet nekretnina, kuća i lokala u Pakistanu, čija je vrijednost oko 150.000 funti. A razvio je i poslovne aktivnosti u Karačiju, gdje su lokali. I imao uredne račune u bankama. Za te je poslove koristio lažna imena Muhamed Wali i Gul Muhamed.
Sve će to sada pasti u ruke pakistanskim vlastima. U ozbiljnom se problemu našla osiguravajuća kuća koja se ponadala da bi se mogla izvući tako da sudu vrati ček kojim je Mansur kupio policu. No, tužitelji traže da IGI plati državi iznos police s premijom. Jer, korisnik je umro, a nitko ne potražuje osigurninu.
Dnevnik.ba
Pa se zato ne treba čuditi što je mula Aktar Mansur ugovorio policu životnog osiguranja. Tu je žena, tko zna da li samo jedna, pa djeca. Treba im osigurati siguran život. Ako njega odnese neka bomba ili zalutali metak. U subotu je na sudu u pakistanskom gradu Karačiju, gdje se vodi postupak protiv mule zbog financiranja terorizma, otkriveno da je ugovorio životno osiguranje s privatnom tvrtkom u Pakistanu. IGI General Insurance potvrdio je na sudu da je mula 2016. godine uplatio iznos u visini 1500 britanskih funti i tako otvorio policu osiguranja, piše Jutarnji.hr.
Sigurno utočište
Tvrtka tvrdi da je polica uplaćena pod lažnim imenom i uz korištenje lažnih osobnih podataka. No, vrlo je teško povjerovati da baš nitko u osiguravajućoj kući, čiji je primarni zadatak provjeriti bonitet svojih klijenata, nije shvatio da je bradonja koji je došao uplatiti osiguranje zapravo lider afganistanskih talibana. Ili da osoba koja je to učinila u njegovo ime radi za talibane.
Tako da je ovo otkriće na sudskom postupku samo dodatno potvrdilo tezu o Pakistanu kao sigurnom utočištu za talibane. A ne samo za Osamu bin Ladena koji je ondje ubijen 2011. godine iako su vlasti u Islamabadu tvrdile da ne znaju gdje se krije.
Nakon mule Omara
Nakon američke invazije na Afganistan 2001. godine koja je za cilj primarno imala kazniti al-Qa’idu čije je vodstvo boravilo u toj zemlji, nestaje lider talibana mula Muhamed Omar. Tek 2015. godine afganistanske će vlasti potvrditi da imaju informaciju da je umro dvije godine ranije u bolnici u Pakistanu. Nakon toga talibani objavljuju da je vodstvo preuzeo mula Aktar Mansur. Koji na tom položaju nije ostao dugo. Po naredbi američkog predsjednika Baracka Obame, 21. svibnja 2016. ubijen je u napadu američkom besposadnom letjelicom Reaper (kosac).
U pakistanskoj pokrajini Balučistan. Vraćao se iz - Irana. Gdje je bio u posjetu "obitelji". I putovao u Quettu, pakistanski grad gdje mu je bio stožer. Toliko o nepovezanosti Irana i Pakistana s talibanima. A dobri su si i s al-Qa’idom. Realno, jedina teroristička organizacija s kojom ni Pakistan ni Iran nemaju dobre odnose je Islamska država. Kad je preuzeo vlast, smatralo se da će s njim biti moguće otvoriti pregovore jer je riječ o operativcu koji nije ideološki zadrt, pragmatik. No, Mansur je bio svjestan da mora nastaviti borbenu poziciju prema Kabulu i međunarodnim snagama jer se tada još nisu bili stekli uvjeti za pregovore. Talibani su, nakon što je potvrđena Omarova smrt, bili smatrani oslabljenima i Mansur je zato naredio veliku operaciju kojom je osvojen grad Kunduz u sjevernom Afganistanu. Okupacija je trajala kratko, ali je potvrdila da su talibani i dalje moćna sila. Svojim je sljedbenicima naredio da pokrenu odlučne udarce protiv neprijatelja. I zato se našao na američkoj listi za likvidaciju. Nakon njegove pogibije nije više bilo razdoblja vakuuma u vodstvu, talibani su za novog lidera vrlo brzo odabrali mulu Haibatulaha Akundzadu.
Mansur je talibane vodio oko godinu dana i u tom ih je razdoblju uspio konsolidirati. Vojno, ali i financijski. Vratio se poslovima s opijumom koji donose velik prihod, a od kooperanata, afganistanskih seljaka koji uzgajaju mak na području pod njihovom kontrolom, počeli su naplaćivati porez. Ukupna se zarada procjenjivala na oko 300 milijuna funti godišnje. Svoju je organizaciju okrenuo i prema drugim kriminalnim aktivnostima koje su punile blagajnu, otmice, naplaćivanje reketa i uzimanje udjela u rudarskim poslovima. Ukupni se godišnji prihod talibana procjenjuje na oko milijardu funti.
Poslovi u Karačiju
Upravo taj otklon od ideološke rigidnosti dio je starih kadrova učinio nezadovoljnima te su se okrenuli novostvorenom vilajetu Korasan koji je osnovala Islamska država. Koja je tijekom svog postojanja u Siriji i Iraku uspostavila iznimno uspješan model financiranja kroz poreze i, primjerice, preprodaju kulturnih dobara zainteresiranima na Zapadu. No, mula Mansur nije mislio samo na dobro talibana. Imao je na umu i svoje dobro. Na sudu je već ranije otkriveno da je za sebe kupio pet nekretnina, kuća i lokala u Pakistanu, čija je vrijednost oko 150.000 funti. A razvio je i poslovne aktivnosti u Karačiju, gdje su lokali. I imao uredne račune u bankama. Za te je poslove koristio lažna imena Muhamed Wali i Gul Muhamed.
Sve će to sada pasti u ruke pakistanskim vlastima. U ozbiljnom se problemu našla osiguravajuća kuća koja se ponadala da bi se mogla izvući tako da sudu vrati ček kojim je Mansur kupio policu. No, tužitelji traže da IGI plati državi iznos police s premijom. Jer, korisnik je umro, a nitko ne potražuje osigurninu.
Dnevnik.ba
