Kopriva je već uvelike izbacila mlade izdanke. Zna se od davnina da je ljekovita, ali pored toga, žara, je kako je u narodu zovu i vrlo ukusna. To je samonikla biljka za koju kažu da je nešto najbolje što lako možemo gotovo na svakom koraku uzeti iz prirode. Možemo je pronaći u vrtovima, dvorištu, po obodima šuma, livada, parkovima, tamo gdje ništa drugo ne može rasti bujat će grm koprive. I dok je jedni uništavaju, čupaju i kose, drugi je poštujući njena ljekovita svojstva beru, kuhaju ili suše.
Obiluje proteinima, vitaminima, mineralima fosforom, željezom, magnezijem, bakrom, kalijem, silicijem, a bogata je i mravljom kiselinom. Zahvaljujući velikom sadržaju željeza kopriva jača krv te se koristi kod liječenja anemije i brzog umaranja. Željezo, bakar i vitamin C doprinose stvaranju hemoglobina, a mangan pomaže aktiviranje željeza pa je njena svakodnevna upotreba prava preventiva anemije.
Osim toga koristi se u liječenju artritisa, reume, tuberkuloze, bronhitisa, nesanice, bolesti bubrega i mokraćnih puteva, išijasa i drugih bolesti. Narodna medicina kaže da ju ljudi koji boluju od peludnih groznica i drugih oblika alergija, trebaju uvrstit u svoju svakodnevnu prehranu. Od davnina tinktura od lista koprive je čudotvorna za jačanje kose koja vrlo brzo postaje gusta jaka i sjajna. Smatra se da je korijen vrlo efikasno sredstvo protiv bolesti urogenitalnog trakta. U narodnoj medicini prvenstveno se koristi u liječenju simptoma benignog uvećanja prostate. Sjeme koprive koje se najčešće miješa s medom jača imunitet, liječi anemiju, reguliraju razinu kolesterola.
Kako i kada se bere kopriva?
Cijela biljka koja može narasti do metar i pol je ljekovita, kako sjeme, tako korijen i list. Bere se dok je mlada tijekom proljeća i to vrhovi biljke, dok još nije počela cvjetati. Može se brati golom rukom što za neke berače predstavlja pravi izazov i zadovoljstvo obzirom da se u narodnoj medicini upravo to i preporučuje jer se pokazalo da je peckanje i žarenje kože ljekovito, pogotovo kod bolesti reume ili artritisa. Oni koji se ne usuđuju dotaknuti je rukom u berbu obavezno nose rukavice i škare.
List se bere u proljeće i ukoliko se odmah ne iskoristi može se sušiti u tankom sloju u hladu, da bi sačuvao svoju zelenu boju. Korijen je najbolje vaditi u jesen oprati ga od zemlje i dobro osušiti.
Mnoštvo jela
Otkako se ovaj samonikli žareći zeleniš poznat kao korov izdigao u zdravu hranu možemo naići na bezbroj recepata koji nam pokazuju kako od zelenih listova koprive možemo napraviti ukusna zdrava jela koja su se pripremala u kuhinjama prije mnogo godina i na kojima su odrastale generacije. Pite, variva, musake pripremit će vam vaša baka zaklinjujući se u jačinu i moć ove hrane, ali će vam jela od koprive preporučiti i nutricionisti.
U prehrani redovno je koristi Zorica Oparnica i kako kaže ima bezbroj mogućnosti za njenu pripremu.
"S prvim proljetnim danima kopriva je na našem stolu. Znam koliko je zdrava i bogata vitaminima i mineralima i uvijek se trudim iskoristiti to bogatstvo iz prirode. Najčešće pripremam varivo, jednostavno jelo koje se brzo sprema. Tko je probao pitu s koprivom zna da je to pravi specijalitet", rekla nam je dodajući da tijekom cijele godine pije čaj od svježeg ili sušenog lista koprive uz dodatak limuna.
Inače koprivu bere u svm vrtu gdje ima nekoliko grmova i kad odreže jedan dio biljka se regenerira i ponovo rastu mladi izdanci. Zorica nas je podsjetila na staro narodno vjerovanje da je dobro žariti ruke, noge i kralježnicu mladom koprivom radi bolje cirkulacije u što se ona puno puta uvjerila.
Jednostavan recept
Ovu biljku je najbolje jesti nakon termičke obrade, dovoljno je minutu, dvije ubaciti je u kipuću vodu, a nakon toga je možemo slobodno koristiti jer neće peći. Mogućnosti za njenu pripremu je mnogo, a najednostavniji način je da je pripremimo kao što pravimo varivo od špinata ili blitve, a neće trebati ni puno vremena za pripremu jedne od najzdravijih juhica na svijetu.
Priprema je jednostavna - 400 gr koprive popariti ocijediti, narezati na rezance, kratko propržite na ulju u kojem se prethodno izdinsta glavica crvenog luka. Dodati oko dvije litre vode, začine, rendanu mrkvu i šaku riže, a pet minuta pred kraj kuhanja narezani peršin i češanj češnjaka. Začiniti po ukusu s limunovim sokom.
Od ove samonikle biljke možemo napraviti osvježavajući napitak čaj i sok i uvijek imati na umu savjet koji je dao Maurice Mességué, poznati provansalski travar - ako se iz šetnje po prirodi trebate vratiti samo s jednom biljkom, neka to bude kopriva.
Izvor: Agroklub.com
Obiluje proteinima, vitaminima, mineralima fosforom, željezom, magnezijem, bakrom, kalijem, silicijem, a bogata je i mravljom kiselinom. Zahvaljujući velikom sadržaju željeza kopriva jača krv te se koristi kod liječenja anemije i brzog umaranja. Željezo, bakar i vitamin C doprinose stvaranju hemoglobina, a mangan pomaže aktiviranje željeza pa je njena svakodnevna upotreba prava preventiva anemije.
Osim toga koristi se u liječenju artritisa, reume, tuberkuloze, bronhitisa, nesanice, bolesti bubrega i mokraćnih puteva, išijasa i drugih bolesti. Narodna medicina kaže da ju ljudi koji boluju od peludnih groznica i drugih oblika alergija, trebaju uvrstit u svoju svakodnevnu prehranu. Od davnina tinktura od lista koprive je čudotvorna za jačanje kose koja vrlo brzo postaje gusta jaka i sjajna. Smatra se da je korijen vrlo efikasno sredstvo protiv bolesti urogenitalnog trakta. U narodnoj medicini prvenstveno se koristi u liječenju simptoma benignog uvećanja prostate. Sjeme koprive koje se najčešće miješa s medom jača imunitet, liječi anemiju, reguliraju razinu kolesterola.
Kako i kada se bere kopriva?
Cijela biljka koja može narasti do metar i pol je ljekovita, kako sjeme, tako korijen i list. Bere se dok je mlada tijekom proljeća i to vrhovi biljke, dok još nije počela cvjetati. Može se brati golom rukom što za neke berače predstavlja pravi izazov i zadovoljstvo obzirom da se u narodnoj medicini upravo to i preporučuje jer se pokazalo da je peckanje i žarenje kože ljekovito, pogotovo kod bolesti reume ili artritisa. Oni koji se ne usuđuju dotaknuti je rukom u berbu obavezno nose rukavice i škare.
List se bere u proljeće i ukoliko se odmah ne iskoristi može se sušiti u tankom sloju u hladu, da bi sačuvao svoju zelenu boju. Korijen je najbolje vaditi u jesen oprati ga od zemlje i dobro osušiti.
Mnoštvo jela
Otkako se ovaj samonikli žareći zeleniš poznat kao korov izdigao u zdravu hranu možemo naići na bezbroj recepata koji nam pokazuju kako od zelenih listova koprive možemo napraviti ukusna zdrava jela koja su se pripremala u kuhinjama prije mnogo godina i na kojima su odrastale generacije. Pite, variva, musake pripremit će vam vaša baka zaklinjujući se u jačinu i moć ove hrane, ali će vam jela od koprive preporučiti i nutricionisti.
U prehrani redovno je koristi Zorica Oparnica i kako kaže ima bezbroj mogućnosti za njenu pripremu.
"S prvim proljetnim danima kopriva je na našem stolu. Znam koliko je zdrava i bogata vitaminima i mineralima i uvijek se trudim iskoristiti to bogatstvo iz prirode. Najčešće pripremam varivo, jednostavno jelo koje se brzo sprema. Tko je probao pitu s koprivom zna da je to pravi specijalitet", rekla nam je dodajući da tijekom cijele godine pije čaj od svježeg ili sušenog lista koprive uz dodatak limuna.
Inače koprivu bere u svm vrtu gdje ima nekoliko grmova i kad odreže jedan dio biljka se regenerira i ponovo rastu mladi izdanci. Zorica nas je podsjetila na staro narodno vjerovanje da je dobro žariti ruke, noge i kralježnicu mladom koprivom radi bolje cirkulacije u što se ona puno puta uvjerila.
Jednostavan recept
Ovu biljku je najbolje jesti nakon termičke obrade, dovoljno je minutu, dvije ubaciti je u kipuću vodu, a nakon toga je možemo slobodno koristiti jer neće peći. Mogućnosti za njenu pripremu je mnogo, a najednostavniji način je da je pripremimo kao što pravimo varivo od špinata ili blitve, a neće trebati ni puno vremena za pripremu jedne od najzdravijih juhica na svijetu.
Priprema je jednostavna - 400 gr koprive popariti ocijediti, narezati na rezance, kratko propržite na ulju u kojem se prethodno izdinsta glavica crvenog luka. Dodati oko dvije litre vode, začine, rendanu mrkvu i šaku riže, a pet minuta pred kraj kuhanja narezani peršin i češanj češnjaka. Začiniti po ukusu s limunovim sokom.
Od ove samonikle biljke možemo napraviti osvježavajući napitak čaj i sok i uvijek imati na umu savjet koji je dao Maurice Mességué, poznati provansalski travar - ako se iz šetnje po prirodi trebate vratiti samo s jednom biljkom, neka to bude kopriva.
Izvor: Agroklub.com
