U Živinicama su krajem veljače uhićene osobe povezane sa 'cyber-kriminalom'. Jedna od njih se vjerojatno nalazila na vrhu piramide razgranate hakerske mreže, zbog čega su uhićenju prisustvovali i njemački inspektori, piše Deutsche Welle.
Oružje, droga, amfetamini, ključevi za satelitske kanale, internet virusi... Sve ovo može se kupiti u takozvanom 'darknetu' - internet mreži u kojoj je praktično nemoguće otkriti identitet osobe koja se njome koristi. Koriste je kriminalci, ali i borci za ljudska prava koji svoj identitet kriju od diktatorskih režima.
Na čelu jednog od takvih ilegalnih portala koji su koristili hakeri, ali i kriminalci iz cijelog svijeta bio je, po svemu sudeći, Asmir M. iz Živinica.
Bio je očito toliko siguran da mu nitko ne može ući u trag u darknetu, da je u naslovu portala kojeg je uspostavio bilo i njegovo ime, a u dijelu ICQ-koda koji je koristio za kontakte sa ostalim hakerima bio je broj '387' - 'pozivni' za BiH. U forumima hakera je pisao kako se 'ništa ne može dogoditi ako se pridržavaš određenih pravila'.
Ipak, krajem veljače su na njegova vrata zakucali inspektori Federalne uprave policije, kojima su društvo pravile i kolege iz BKA, njemačke savezne kriminalističke policije.
Kolege iz Njemačke su, kako je potvrđeno 'Dnevnom avazu' u tužiteljstvu u Frankfurtu koje je i pokrenulo cijeli slučaj, zanimali podaci sa Asmirovog računara.
Još jedan njegov prijatelj iz Živinica je priveden, a potom pušten. U tužiteljstvu u Frankfurtu potvrđuju da je u vezi s portalom koji je vodio Asmir M. izveden niz pretresa kako u Živinicama, tako i u Rusiji, Nizozemskoj, Litvaniji, Švicarskoj i Francuskoj – ukupno 69. Uhićeno je devet osoba, zaplijenjene određene količine novca i opojnih droga.
Svim uhićenim je zajedničko da su za kriminalne poslove prodaje kokaina, heroina, amfetamina, lažnog novca, lažnih putovnica, uputstava za hakerske napade itd., koristili platformu na čijem čelu je bio haker iz Živinica.
Pretpostavlja se da je njegove usluge koristilo oko 7.000 korisnika. Otvaranje 'konta' na njegovom portalu koštalo je 15 eura, a potom se plaćala i mjesečna članarina od 15 eura, te provizija kod 'sklapanja poslova' prenose neki njemački portali, specijalizirani za IT-branšu.
Asmir je, potvrđuju izvori u policiji Federacije BiH, imao razgranatu mrežu 'pretplatnika' širom svijeta. Kako je tijekom rata boravio u Njemačkoj, to je i 'službeni jezik' njegove stranice bio njemački – otuda i interes tužiteljstva u Frankfurtu.
Kako navode u tužiteljstvu u Frankfurtu, ali i u Federalnoj upravi policije, ova stranica je bila neka vrsta 'pijace' na kojoj su se razmjenjivale ilegalne usluge i robe. Asmir je nudio i 'provale' na račune PayPal korisnika i za novac koji bi se otuđivao s tih računa navodno uzimao procenat od 15 do 25 posto. Plaćalo se obično u bitcoinima, internet valuti.
Slučaj Asmira M. nije jedini slučaj takozvanog cyber-kriminala koji je privukao pažnju javnosti u BiH, ali i u Europi. Tako je krajem prosinca 2015. uhićena jedna osoba za koju se vjeruje da je odgovorna za niz DDos napada, napada preko interneta kojima se blokira neki portal i traži 'otkupnina' za nastavak nesmetanog rada. Također je u blizini Doboja uhićena osoba koju su neki mediji, zbog obima zaplijenjenih ilegalnih podataka na njegovom računaru, nazvali 'kraljem dječje pornografije'.
"BiH nije ni manje ni više ugrožena internet-kriminalom od drugih dijelova svijeta, niti je ta pojava češća nego na zapadu Europe", kaže Marina Zović iz Federalne uprave policije i dodaje: "Ionako danas imate situaciju da se administrator neke stranice nalazi u Europi, server je možda u Aziji, a korisnici su iz cijelog svijeta".
Prema riječima njenih kolega iz odjela policije za borbu protiv internet-kriminala, policija u BiH je opremljena i obučena za borbu protiv ilegalnih aktivnosti u mreži. "Naši serveri su možda nešto slabiji nego oni na zapadu Europe, ali obavljaju isti posao – samo nešto sporije", navodi jedan od njih koji nije želio da mu se ime spominje u javnosti.
U svakom slučaju, kriminalci ne mogu računati s tim da će ostati nekažnjeni. U tužiteljstvu u Frankfurtu upozoravaju kako slučaj 'hakera iz Živinica' potvrđuje ne samo da nitko nije siguran da će u internetu ostati neotkriven, nego i da postoji intenzivna suradnja policija raznih zemalja na otkrivanju kriminalaca.
Oružje, droga, amfetamini, ključevi za satelitske kanale, internet virusi... Sve ovo može se kupiti u takozvanom 'darknetu' - internet mreži u kojoj je praktično nemoguće otkriti identitet osobe koja se njome koristi. Koriste je kriminalci, ali i borci za ljudska prava koji svoj identitet kriju od diktatorskih režima.
Na čelu jednog od takvih ilegalnih portala koji su koristili hakeri, ali i kriminalci iz cijelog svijeta bio je, po svemu sudeći, Asmir M. iz Živinica.
Bio je očito toliko siguran da mu nitko ne može ući u trag u darknetu, da je u naslovu portala kojeg je uspostavio bilo i njegovo ime, a u dijelu ICQ-koda koji je koristio za kontakte sa ostalim hakerima bio je broj '387' - 'pozivni' za BiH. U forumima hakera je pisao kako se 'ništa ne može dogoditi ako se pridržavaš određenih pravila'.
Ipak, krajem veljače su na njegova vrata zakucali inspektori Federalne uprave policije, kojima su društvo pravile i kolege iz BKA, njemačke savezne kriminalističke policije.
Kolege iz Njemačke su, kako je potvrđeno 'Dnevnom avazu' u tužiteljstvu u Frankfurtu koje je i pokrenulo cijeli slučaj, zanimali podaci sa Asmirovog računara.
Još jedan njegov prijatelj iz Živinica je priveden, a potom pušten. U tužiteljstvu u Frankfurtu potvrđuju da je u vezi s portalom koji je vodio Asmir M. izveden niz pretresa kako u Živinicama, tako i u Rusiji, Nizozemskoj, Litvaniji, Švicarskoj i Francuskoj – ukupno 69. Uhićeno je devet osoba, zaplijenjene određene količine novca i opojnih droga.
Svim uhićenim je zajedničko da su za kriminalne poslove prodaje kokaina, heroina, amfetamina, lažnog novca, lažnih putovnica, uputstava za hakerske napade itd., koristili platformu na čijem čelu je bio haker iz Živinica.
Pretpostavlja se da je njegove usluge koristilo oko 7.000 korisnika. Otvaranje 'konta' na njegovom portalu koštalo je 15 eura, a potom se plaćala i mjesečna članarina od 15 eura, te provizija kod 'sklapanja poslova' prenose neki njemački portali, specijalizirani za IT-branšu.
Asmir je, potvrđuju izvori u policiji Federacije BiH, imao razgranatu mrežu 'pretplatnika' širom svijeta. Kako je tijekom rata boravio u Njemačkoj, to je i 'službeni jezik' njegove stranice bio njemački – otuda i interes tužiteljstva u Frankfurtu.
Kako navode u tužiteljstvu u Frankfurtu, ali i u Federalnoj upravi policije, ova stranica je bila neka vrsta 'pijace' na kojoj su se razmjenjivale ilegalne usluge i robe. Asmir je nudio i 'provale' na račune PayPal korisnika i za novac koji bi se otuđivao s tih računa navodno uzimao procenat od 15 do 25 posto. Plaćalo se obično u bitcoinima, internet valuti.
Slučaj Asmira M. nije jedini slučaj takozvanog cyber-kriminala koji je privukao pažnju javnosti u BiH, ali i u Europi. Tako je krajem prosinca 2015. uhićena jedna osoba za koju se vjeruje da je odgovorna za niz DDos napada, napada preko interneta kojima se blokira neki portal i traži 'otkupnina' za nastavak nesmetanog rada. Također je u blizini Doboja uhićena osoba koju su neki mediji, zbog obima zaplijenjenih ilegalnih podataka na njegovom računaru, nazvali 'kraljem dječje pornografije'.
"BiH nije ni manje ni više ugrožena internet-kriminalom od drugih dijelova svijeta, niti je ta pojava češća nego na zapadu Europe", kaže Marina Zović iz Federalne uprave policije i dodaje: "Ionako danas imate situaciju da se administrator neke stranice nalazi u Europi, server je možda u Aziji, a korisnici su iz cijelog svijeta".
Prema riječima njenih kolega iz odjela policije za borbu protiv internet-kriminala, policija u BiH je opremljena i obučena za borbu protiv ilegalnih aktivnosti u mreži. "Naši serveri su možda nešto slabiji nego oni na zapadu Europe, ali obavljaju isti posao – samo nešto sporije", navodi jedan od njih koji nije želio da mu se ime spominje u javnosti.
U svakom slučaju, kriminalci ne mogu računati s tim da će ostati nekažnjeni. U tužiteljstvu u Frankfurtu upozoravaju kako slučaj 'hakera iz Živinica' potvrđuje ne samo da nitko nije siguran da će u internetu ostati neotkriven, nego i da postoji intenzivna suradnja policija raznih zemalja na otkrivanju kriminalaca.
