Gotovo svi imamo male kućne ljekarne i kutije za prvu pomoć sa zalihom osnovnih lijekova, no često se dogodi da tim lijekovima istekne rok za upotrebu.
Na svakom pakiranju lijekova stoji upozorenje da ih ne bacate u smeće. Ipak, velik dio građana stare neupotrebljive lijekove baca u smeće ili u wc.
Puno je upozorenja o štetnom utjecaju ostataka lijekova koji dospiju u prirodu zbog neadekvatnog odlaganja.
Pa smo nadležnima postavili pitanje kako i gdje odlagati lijekove iz kućanstva?
Rizik za okoliš
Iz Zavod aza javno zdravstvo Federacije BiH za Bljesak.info su rekli kako Zavod raspolaže podacima o količinama i načinu odlaganja medicinskog otpada iz domaćinstava na deponije.
''Odlaganje svih vrsta neobrađenog medicinskog otpada na deponije, a posebno nekontrolirane, predstavlja rizik za okoliš i zdravlje ljudi, stoga je količinu ove vrste otpada potrebno što je moguće više reducirati'', rekla je za Bljesak.info dr. sc. Aide Vilić Švraka iz Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Doktorica Vilić Švraka objašnjava da je upravljanje komunalnim otpadom regulirano je Zakonom o komunalnoj čistoći, međutim kada se radi o medicinskom otpadu iz domaćinstva, koji čine uglavnom lijekovi s isteklim rokom trajanja, trenutno ne postoji organizirano odvojeno skupljanje ove vrste otpada.
Ljekarne i preuzimanje starih lijekova
''Ovu mjeru će biti moguće provesti tek kad se steknu preduvjeti za odvojeno skupljanje medicinskog otpada iz domaćinstva (ovo se prvenstveno odnosi na citotoksične i antiinfektivne lijekove) u reciklažnim dvorištima ili na drugi način'', objasnila je.
Planom upravljanja otpadom KS-a za period 2015-2020", predviđen je sistem organizacije, pojasnila je, tako da se "posude" za skupljanje lijekova s isteklim rokom trajanja postavljaju u ljekarnama na dostupno i označeno mjesto za odlaganje, te da se na vidnom mjestu istakne i obavještenje za stanovništvo.
''Međutim, u praksi apoteke vrlo rijetko preuzimaju stare lijekove. Najčešći razlog za to je visoka cijena koju moraju platiti firmama specijaliziranim za njihovo odlaganje'', rekla je.
Potencijalno infektivni otpad
Što se tiče lijekova iz domaćinstava kojima još nije istekao rok (a više se ne koriste u terapiji), preporuka je, kaže ova stručnjakinja, da se oni doniraju zdravstvenim ustanovama, ili drugim pacijentima koji ih koriste u terapiji.
''Kada je u pitanju potencijalno infektivni i infektivni otpad iz domaćinstava važno je provesti posebne preventivne mjere. Oštre predmete (npr. igle, lancete) je odmah nakon upotrebe potrebno zatvoriti u čvrstu posudicu, a ostalo (zavoji, gaza, komprese, maske i dr.) dezinficiratiprskanjem nekim od dezinfekcijskih sredstava i staviti u posebnu deblju kesu, koja se zatim ''čvrsto'' zaveže, pa tek onda odloži sa ostalim komunalnim otpadom iz domaćinstva. Na taj način će se smanjiti rasipanje ovog otpada, a samim tim i mogućnost širenja uzročnika bolesti u okoliš i na druge ljude'', rekla je dr. sc. Aide Vilić Švraka za Bljesak.info.
Na svakom pakiranju lijekova stoji upozorenje da ih ne bacate u smeće. Ipak, velik dio građana stare neupotrebljive lijekove baca u smeće ili u wc.
Puno je upozorenja o štetnom utjecaju ostataka lijekova koji dospiju u prirodu zbog neadekvatnog odlaganja.
Pa smo nadležnima postavili pitanje kako i gdje odlagati lijekove iz kućanstva?
Rizik za okoliš
Iz Zavod aza javno zdravstvo Federacije BiH za Bljesak.info su rekli kako Zavod raspolaže podacima o količinama i načinu odlaganja medicinskog otpada iz domaćinstava na deponije.
''Odlaganje svih vrsta neobrađenog medicinskog otpada na deponije, a posebno nekontrolirane, predstavlja rizik za okoliš i zdravlje ljudi, stoga je količinu ove vrste otpada potrebno što je moguće više reducirati'', rekla je za Bljesak.info dr. sc. Aide Vilić Švraka iz Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Doktorica Vilić Švraka objašnjava da je upravljanje komunalnim otpadom regulirano je Zakonom o komunalnoj čistoći, međutim kada se radi o medicinskom otpadu iz domaćinstva, koji čine uglavnom lijekovi s isteklim rokom trajanja, trenutno ne postoji organizirano odvojeno skupljanje ove vrste otpada.
Ljekarne i preuzimanje starih lijekova
''Ovu mjeru će biti moguće provesti tek kad se steknu preduvjeti za odvojeno skupljanje medicinskog otpada iz domaćinstva (ovo se prvenstveno odnosi na citotoksične i antiinfektivne lijekove) u reciklažnim dvorištima ili na drugi način'', objasnila je.
Planom upravljanja otpadom KS-a za period 2015-2020", predviđen je sistem organizacije, pojasnila je, tako da se "posude" za skupljanje lijekova s isteklim rokom trajanja postavljaju u ljekarnama na dostupno i označeno mjesto za odlaganje, te da se na vidnom mjestu istakne i obavještenje za stanovništvo.
''Međutim, u praksi apoteke vrlo rijetko preuzimaju stare lijekove. Najčešći razlog za to je visoka cijena koju moraju platiti firmama specijaliziranim za njihovo odlaganje'', rekla je.
Potencijalno infektivni otpad
Što se tiče lijekova iz domaćinstava kojima još nije istekao rok (a više se ne koriste u terapiji), preporuka je, kaže ova stručnjakinja, da se oni doniraju zdravstvenim ustanovama, ili drugim pacijentima koji ih koriste u terapiji.
''Kada je u pitanju potencijalno infektivni i infektivni otpad iz domaćinstava važno je provesti posebne preventivne mjere. Oštre predmete (npr. igle, lancete) je odmah nakon upotrebe potrebno zatvoriti u čvrstu posudicu, a ostalo (zavoji, gaza, komprese, maske i dr.) dezinficiratiprskanjem nekim od dezinfekcijskih sredstava i staviti u posebnu deblju kesu, koja se zatim ''čvrsto'' zaveže, pa tek onda odloži sa ostalim komunalnim otpadom iz domaćinstva. Na taj način će se smanjiti rasipanje ovog otpada, a samim tim i mogućnost širenja uzročnika bolesti u okoliš i na druge ljude'', rekla je dr. sc. Aide Vilić Švraka za Bljesak.info.
