Iako se u drugim područjima grašak najčešće sije krajem ožujka i početkom travnja, u Hercegovini je to već krajem veljače i početkom ožujka, a sorta koja se najviše sije je Mali provansalac.
Grašak ili biža, kako ga najčešće nazivaju u Hercegovini, jako je zastupljena povrtnica sa čijom sjetvom započinju radovi u povrtnjacima. Grašak se uspješno uzgaja u uvjetima umjerene i vlažne klime.
Optimalna temperatura za razvoj iznosi 18 ºC. Niče već kod temperature 4 ºC do 6 ºC, a idealna temperatura za nicanje je 15 ºC do 16 ºC. Mlade biljke podnose temperature i do -6 ºC. Za rast treba sunčanu poziciju i ne uspijeva u hladu. Tijekom uzgoja visoke temperature štetno utječu tako što umanjuju urod zrna.
Priprema tla za sjetvu graška
Za sjetvu graška potrebno je odabrati lokalitete koji su osvijetljeni te izbjegavati sjetvu na terenima gdje se zadržava voda. Tlo treba biti rahlo, prozračno i dobro nagnojeno posebno organskim gnojivom (Povrtko). Dušična gnojiva upotrebljavaju se u manjim količinama i to samo radi osiguranja biljke dušikom u prvim fazama razvoja. Kasnije one same usvajaju atmosferski dušik te na taj način podmiruju svoje potrebe.
Kada i kako se sije grašak?
Grašak se najčešće sije početkom travnja. Sjetva u Hercegovini je dosta ranija, najčešće započinje već krajem veljače, ako vremenske prilike to dopuštaju. Sjetva se obavlja u redove razmaka 15 cm do 20 cm i 5 cm do 6 cm u redu.
Za jedan dulum potrebno je od 12 kg do 20 kg sjemena. Ova količina sjemena ovisi o vremenu sjetve i krupnoći sjemena. Najbolje ga je posijati poslije kiše jer mu je potrebno dosta vlage da sjeme nabubri i počne klijati i nicati. Ako je tlo suho onda se sjeme, prije sjetve, može potopiti u vodu (dan ili dva) te nakon toga obaviti sjetvu.
Graškov korijen je vretenast, dobro razgranat i prodire duboko u tlo. Zanimljivo je napomenuti da graškov korijen prodire u tlo do dubine 1,5 m. Visina stabla ovisi o sorti a može biti od 30 cm do 200 cm.
Nakon branja mahuna biljke nemojte čupati nego ih podrežite škarama!
Kad malo poraste, oko podnožja biljke nagrne se malo zemlje jer to biljku čini stabilnijom. Kada sazrije i sav se pobere, miče se s gredica i tako se oslobađa prostor za novu povrtnu kulturu, npr. u lipnju za crnu rotkvu ili repu. Preporuča se ne čupati ga već porezati, zbog bakterija na korijenju koje obogaćuju tlo dušikom.
Sorte graška
Mali provensalac je vrlo rana sorta koja sazrije za oko 65 dana. Stabljika je niska, visine 40 cm do 50 cm. Mahune su zelene i kratke, sadrže 7 do 8 zrna. Trenutno vodeća sorta graška posebno kod manjih proizvođača i hobista.
Čudo od kelvedona je rana sorta koja sazrije za 70 dana. Stabljika je niska (40 cm do 60 cm). Mahuna je tamnozelene boje, dugačka 8 cm do 9 cm i sadrži 7 do 8 zrna. Češće branje pospješuje stvaranje novih mahuna.
Čudo amerike je rana sorta graška. Stabljika je visoka 30 cm do 40 cm. Mahuna je svjetlo zelene boje dugačka 8 cm do 9 cm sa 7 do 8 zrna. Zrna su velika i iznimno ukusna.
Grašak visoki – Telefon je naborana, visoka i srednje kasna sorta graška koja treba potporu u uzgoju. Mahune su zelene, srednje duge i široke. Zrno je naborano, veliko, okruglo i zelene boje. Sjeme klija oko 7 dana. Dozrijeva krajem lipnja i srpnja, a zbog svog delikatnog i ukusnog ploda, vrlo je popularna sorta među vrtlarima.
Nutritivna i ljekovita vrijednost graška
Grašak obiluje vitaminima, mineralima, vlaknima i hranjivim tvarima koji pomažu u očuvanju zdravlja. Mnoga provedena istraživanja potvrdila su da redovita konzumacija graška povoljno utječe na cjelokupno ljudsko zdravlje, ali da može spriječiti ili eventualno ublažiti pojedine bolesti.
Grašak je snažan antioksidans, obiluje antioksidansima poput flavonoida, karotenoida, fenolne kiseline i polifenola. Također je izvrstan izvor fitonutrijenata koji imaju antiupalna svojstva. Štiti od raka želuca, pomaže kod mršavljenja, jača imunološki sustav, štiti od Alzheimerove bolesti, ali i artritisa i bronhitisa, regulira razinu šećera u krvi, jača kosti i sprječava osteoporozu, štiti zdravlje srca, jača živčani sustav, regulira krvni tlak i niz drugih stvari.
Grašak ili biža, kako ga najčešće nazivaju u Hercegovini, jako je zastupljena povrtnica sa čijom sjetvom započinju radovi u povrtnjacima. Grašak se uspješno uzgaja u uvjetima umjerene i vlažne klime.
Optimalna temperatura za razvoj iznosi 18 ºC. Niče već kod temperature 4 ºC do 6 ºC, a idealna temperatura za nicanje je 15 ºC do 16 ºC. Mlade biljke podnose temperature i do -6 ºC. Za rast treba sunčanu poziciju i ne uspijeva u hladu. Tijekom uzgoja visoke temperature štetno utječu tako što umanjuju urod zrna.
Priprema tla za sjetvu graška
Za sjetvu graška potrebno je odabrati lokalitete koji su osvijetljeni te izbjegavati sjetvu na terenima gdje se zadržava voda. Tlo treba biti rahlo, prozračno i dobro nagnojeno posebno organskim gnojivom (Povrtko). Dušična gnojiva upotrebljavaju se u manjim količinama i to samo radi osiguranja biljke dušikom u prvim fazama razvoja. Kasnije one same usvajaju atmosferski dušik te na taj način podmiruju svoje potrebe.
Kada i kako se sije grašak?
Grašak se najčešće sije početkom travnja. Sjetva u Hercegovini je dosta ranija, najčešće započinje već krajem veljače, ako vremenske prilike to dopuštaju. Sjetva se obavlja u redove razmaka 15 cm do 20 cm i 5 cm do 6 cm u redu.
Za jedan dulum potrebno je od 12 kg do 20 kg sjemena. Ova količina sjemena ovisi o vremenu sjetve i krupnoći sjemena. Najbolje ga je posijati poslije kiše jer mu je potrebno dosta vlage da sjeme nabubri i počne klijati i nicati. Ako je tlo suho onda se sjeme, prije sjetve, može potopiti u vodu (dan ili dva) te nakon toga obaviti sjetvu.
Graškov korijen je vretenast, dobro razgranat i prodire duboko u tlo. Zanimljivo je napomenuti da graškov korijen prodire u tlo do dubine 1,5 m. Visina stabla ovisi o sorti a može biti od 30 cm do 200 cm.
Nakon branja mahuna biljke nemojte čupati nego ih podrežite škarama!
Kad malo poraste, oko podnožja biljke nagrne se malo zemlje jer to biljku čini stabilnijom. Kada sazrije i sav se pobere, miče se s gredica i tako se oslobađa prostor za novu povrtnu kulturu, npr. u lipnju za crnu rotkvu ili repu. Preporuča se ne čupati ga već porezati, zbog bakterija na korijenju koje obogaćuju tlo dušikom.
Sorte graška
Mali provensalac je vrlo rana sorta koja sazrije za oko 65 dana. Stabljika je niska, visine 40 cm do 50 cm. Mahune su zelene i kratke, sadrže 7 do 8 zrna. Trenutno vodeća sorta graška posebno kod manjih proizvođača i hobista.
Čudo od kelvedona je rana sorta koja sazrije za 70 dana. Stabljika je niska (40 cm do 60 cm). Mahuna je tamnozelene boje, dugačka 8 cm do 9 cm i sadrži 7 do 8 zrna. Češće branje pospješuje stvaranje novih mahuna.
Čudo amerike je rana sorta graška. Stabljika je visoka 30 cm do 40 cm. Mahuna je svjetlo zelene boje dugačka 8 cm do 9 cm sa 7 do 8 zrna. Zrna su velika i iznimno ukusna.
Grašak visoki – Telefon je naborana, visoka i srednje kasna sorta graška koja treba potporu u uzgoju. Mahune su zelene, srednje duge i široke. Zrno je naborano, veliko, okruglo i zelene boje. Sjeme klija oko 7 dana. Dozrijeva krajem lipnja i srpnja, a zbog svog delikatnog i ukusnog ploda, vrlo je popularna sorta među vrtlarima.
Nutritivna i ljekovita vrijednost graška
Grašak obiluje vitaminima, mineralima, vlaknima i hranjivim tvarima koji pomažu u očuvanju zdravlja. Mnoga provedena istraživanja potvrdila su da redovita konzumacija graška povoljno utječe na cjelokupno ljudsko zdravlje, ali da može spriječiti ili eventualno ublažiti pojedine bolesti.
Grašak je snažan antioksidans, obiluje antioksidansima poput flavonoida, karotenoida, fenolne kiseline i polifenola. Također je izvrstan izvor fitonutrijenata koji imaju antiupalna svojstva. Štiti od raka želuca, pomaže kod mršavljenja, jača imunološki sustav, štiti od Alzheimerove bolesti, ali i artritisa i bronhitisa, regulira razinu šećera u krvi, jača kosti i sprječava osteoporozu, štiti zdravlje srca, jača živčani sustav, regulira krvni tlak i niz drugih stvari.
