- Nesporno je da su već svi svjesni da Sud i Tužiteljstvo BiH nisu efikasni, pa bez opreza mogu reći da trebaju biti reformirani, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine.
- Kada je krenula priča o reformi pravosuđa-Strukturalnom dijalogu preporuke o onome što bi se trebalo mijenjati bile su sažete na više stotina stranica. Na inzistiranje iz RS-a pa i ucjene u vidu napuštanja sjednica Strukturalnoga dijaloga, priča se svela na suđenje za ratne zločine i ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH. Jesu li to zaista glavni problemi pravosuđa i jesu li Sud i Tužiteljstvo BiH glavna prepreka većoj efikasnosti pravosuđa u BiH?
Nemam informaciju da se i u jednom trenutku priča u strukturalnom dijalogu svela na kako navodite „suđenje za ratne zločine i ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH“. Pitanje reforme pravosuđa jeste goruće pitanje u BiH i svi sudionici strukturalnog dijaloga mu pristupaju otvorenih opcija. Strategija za reformu sektora pravde koju su sve razine u BiH usvojile, kao strateške ciljeve je postavila reformu cjelokupnog pravosuđa u cilju uspostave efikasnijeg pravosuđa, a u konačnici vladavine prava i pravne države. Upravo mi ovo govori da se u reformi pravosuđa ništa nije usko promatralo, niti da postoji jedan segment koji izdvajamo, a da se on želi na uštrb drugih reformirati. Nesporno je da su već svi svjesni da Sud i Tužiteljstvo BiH nisu efikasni, kao što bi sudovi koji se bave procesuiranjem najtežih oblika kaznenih djela, trebali biti. Njihovim radom nisu zadovoljni građani, nisu zadovoljni stručnjaci u pravosuđu, pa mislim da, bez opreza mogu reći, Sud BiH i Tužiteljstvo BiH moraju biti reformirani, moraju biti efikasniji i okrenuti građanima i njihovoj pravnoj sigurnosti. Velika im je uloga u stvaranju suživota u našoj zemlji i stoga njihova reforma ne trpi odlaganje, ali reforma ostatka pravosuđa je nešto što u skorijoj budućnosti slijedi.
- Kako gledate na najavljeni referendum RS-a o radu Suda i Tužiteljstva BiH i vjerujete li, u konačnici, u njegovo održavanje? Kako komentirate ocjene da reforma pravosuđa znači ispunjavanje želja Milorada Dodika?
Izvješće o radu suda BiH, Tužiteljstva BiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH već godinama se razmatra u Parlamentarnoj skupštini BiH i nije usvojeno ali ne postoje nikakve posljedice za to. Već sam rekao da su svi u Bosni i Hercegovini ali i naše kolege iz Međunarodne zajednice, ocijenili da pravosuđe osobito na razini države nije efikasno i da se reforma mora provesti. To je i uvjet za pristupanje EU, kojem svi težimo tako da ne bih rekao da reforma pravosuđa znači ispunjavanje želja Milorada Dodika, već bih govorio o željama za pristupanje Europskoj uniji i željama građana da vjeruju u svoje pravosuđe.
- Prema ocjenama nevladinog, ali i vladinog sektora, najviše korupcije imamo u javnom sektoru i to kod javnih nabava. Zašto su kazne, kada se otkrije namještanje tendera toliko male? Zašto se ne propišu i izreknu veće kazne i ima li spremnosti među strankama potpisnicama Reformske agende za reformama i tog sustava javnih nabava?
Pitanje javnih nabava nije u nadležnosti Ministarstva pravde pa zakonska rješenja u tom zakonu ne bih komentirao. Za to pitanje je nadležna Agencija za javne nabave s kojom su radili eksperti iz SIGMA-e. Tvrdnje da postoji korupcija u javnom sektoru trebaju istražiti nadležna tijela i temeljem rezultata istrage i temeljem zakona odlučiti kako dalje, pa ne bih komentirao sustav kazni, otkrivanja i kažnjavanja počinitelja. Sustav nabava je nedavno mijenjan, kao što sam rekao, pa bi bilo teško za očekivati da će se opet mijenjati u neko skorije vrijeme bar dok se ovaj Zakon ne implementira i utvrde poteškoće u primjeni ili eventualni propusti.
Vijeće Europe, odnosno GRECO, dao je devet preporuka vlastima u BiH kod izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka, od kojih je BiH ispunila jednu i to polovično. Kad možemo očekivati da se svim strankama kroz spomenuti zakon propiše da moraju imati jedan račun, da se novac ne smije trošiti za privatne potrebe članova i rukovodstva, posebno ako znamo da se godišnje izdvaja oko 15 milijuna KM iz proračuna za stranke?
Sredinom 2015. godine oba doma Parlamentarne skupštine BiH donijela su zaključak o formiranju Interresorne radne skupine u čijem sastavu će sudjelovali članovi Parlamentarne skupštine, Središnjeg izbornog povjerenstva i predstavnici Vijeća ministara BiH. Radna skupina je stavila sebi u zadatak da do kraja ove godine izmijeni Zakon o financiranju političkih stranaka imajući u vidu preporuke GRECO-a.
- Zašto nisu ispunjene sve preporuke MONEYVAL-a i što još trebamo promijeniti u Kaznenom zakonu BiH?
Što se tiče preporuka MONEYVAL-a, za čije je provođenja nadležno Ministarstvo pravde BiH, odgovorno tvrdim da su sve preporuke provedene, a tu prije svega mislim na izmjene u Kaznenom zakonu što je učinjeno početkom 2015. godine. Ujedno radimo i na usuglašavanju kaznenih zakona svih razina kako bismo pitanje ovog kaznenog djela harmonizirali, što je još jedan od uvjeta. Ostale preporuke, koliko ja znam, podijeljene su između različitih institucija i razina vlasti koje bi trebalo postupiti po njima, pa to uvelike otežava provođenje, ali pouzdano znam da se aktivno radi na njihovom provođenju.
- Koliko su istinite špekulacije da bi HDZ BiH mogao delegirati nekog drugog za državnog ministra pravde umjesto Vas?
Nisam čuo te špekulacije, ali HDZ BiH me je predložio za ministra i u svakom trenutku sam spreman da me HDZ BiH i razriješi.
- Kada je krenula priča o reformi pravosuđa-Strukturalnom dijalogu preporuke o onome što bi se trebalo mijenjati bile su sažete na više stotina stranica. Na inzistiranje iz RS-a pa i ucjene u vidu napuštanja sjednica Strukturalnoga dijaloga, priča se svela na suđenje za ratne zločine i ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH. Jesu li to zaista glavni problemi pravosuđa i jesu li Sud i Tužiteljstvo BiH glavna prepreka većoj efikasnosti pravosuđa u BiH?
Nemam informaciju da se i u jednom trenutku priča u strukturalnom dijalogu svela na kako navodite „suđenje za ratne zločine i ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH“. Pitanje reforme pravosuđa jeste goruće pitanje u BiH i svi sudionici strukturalnog dijaloga mu pristupaju otvorenih opcija. Strategija za reformu sektora pravde koju su sve razine u BiH usvojile, kao strateške ciljeve je postavila reformu cjelokupnog pravosuđa u cilju uspostave efikasnijeg pravosuđa, a u konačnici vladavine prava i pravne države. Upravo mi ovo govori da se u reformi pravosuđa ništa nije usko promatralo, niti da postoji jedan segment koji izdvajamo, a da se on želi na uštrb drugih reformirati. Nesporno je da su već svi svjesni da Sud i Tužiteljstvo BiH nisu efikasni, kao što bi sudovi koji se bave procesuiranjem najtežih oblika kaznenih djela, trebali biti. Njihovim radom nisu zadovoljni građani, nisu zadovoljni stručnjaci u pravosuđu, pa mislim da, bez opreza mogu reći, Sud BiH i Tužiteljstvo BiH moraju biti reformirani, moraju biti efikasniji i okrenuti građanima i njihovoj pravnoj sigurnosti. Velika im je uloga u stvaranju suživota u našoj zemlji i stoga njihova reforma ne trpi odlaganje, ali reforma ostatka pravosuđa je nešto što u skorijoj budućnosti slijedi.
- Kako gledate na najavljeni referendum RS-a o radu Suda i Tužiteljstva BiH i vjerujete li, u konačnici, u njegovo održavanje? Kako komentirate ocjene da reforma pravosuđa znači ispunjavanje želja Milorada Dodika?
Izvješće o radu suda BiH, Tužiteljstva BiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH već godinama se razmatra u Parlamentarnoj skupštini BiH i nije usvojeno ali ne postoje nikakve posljedice za to. Već sam rekao da su svi u Bosni i Hercegovini ali i naše kolege iz Međunarodne zajednice, ocijenili da pravosuđe osobito na razini države nije efikasno i da se reforma mora provesti. To je i uvjet za pristupanje EU, kojem svi težimo tako da ne bih rekao da reforma pravosuđa znači ispunjavanje želja Milorada Dodika, već bih govorio o željama za pristupanje Europskoj uniji i željama građana da vjeruju u svoje pravosuđe.
- Prema ocjenama nevladinog, ali i vladinog sektora, najviše korupcije imamo u javnom sektoru i to kod javnih nabava. Zašto su kazne, kada se otkrije namještanje tendera toliko male? Zašto se ne propišu i izreknu veće kazne i ima li spremnosti među strankama potpisnicama Reformske agende za reformama i tog sustava javnih nabava?
Pitanje javnih nabava nije u nadležnosti Ministarstva pravde pa zakonska rješenja u tom zakonu ne bih komentirao. Za to pitanje je nadležna Agencija za javne nabave s kojom su radili eksperti iz SIGMA-e. Tvrdnje da postoji korupcija u javnom sektoru trebaju istražiti nadležna tijela i temeljem rezultata istrage i temeljem zakona odlučiti kako dalje, pa ne bih komentirao sustav kazni, otkrivanja i kažnjavanja počinitelja. Sustav nabava je nedavno mijenjan, kao što sam rekao, pa bi bilo teško za očekivati da će se opet mijenjati u neko skorije vrijeme bar dok se ovaj Zakon ne implementira i utvrde poteškoće u primjeni ili eventualni propusti.
Vijeće Europe, odnosno GRECO, dao je devet preporuka vlastima u BiH kod izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka, od kojih je BiH ispunila jednu i to polovično. Kad možemo očekivati da se svim strankama kroz spomenuti zakon propiše da moraju imati jedan račun, da se novac ne smije trošiti za privatne potrebe članova i rukovodstva, posebno ako znamo da se godišnje izdvaja oko 15 milijuna KM iz proračuna za stranke?
Sredinom 2015. godine oba doma Parlamentarne skupštine BiH donijela su zaključak o formiranju Interresorne radne skupine u čijem sastavu će sudjelovali članovi Parlamentarne skupštine, Središnjeg izbornog povjerenstva i predstavnici Vijeća ministara BiH. Radna skupina je stavila sebi u zadatak da do kraja ove godine izmijeni Zakon o financiranju političkih stranaka imajući u vidu preporuke GRECO-a.
- Zašto nisu ispunjene sve preporuke MONEYVAL-a i što još trebamo promijeniti u Kaznenom zakonu BiH?
Što se tiče preporuka MONEYVAL-a, za čije je provođenja nadležno Ministarstvo pravde BiH, odgovorno tvrdim da su sve preporuke provedene, a tu prije svega mislim na izmjene u Kaznenom zakonu što je učinjeno početkom 2015. godine. Ujedno radimo i na usuglašavanju kaznenih zakona svih razina kako bismo pitanje ovog kaznenog djela harmonizirali, što je još jedan od uvjeta. Ostale preporuke, koliko ja znam, podijeljene su između različitih institucija i razina vlasti koje bi trebalo postupiti po njima, pa to uvelike otežava provođenje, ali pouzdano znam da se aktivno radi na njihovom provođenju.
- Koliko su istinite špekulacije da bi HDZ BiH mogao delegirati nekog drugog za državnog ministra pravde umjesto Vas?
Nisam čuo te špekulacije, ali HDZ BiH me je predložio za ministra i u svakom trenutku sam spreman da me HDZ BiH i razriješi.
