Odluka koja je na snazi od 2016. i koja omogućava uvoz vozila Euro 4 standarda vrijedi do 1. svibnja
Prije osam godina u BiH ukinuta je odluka o uvozu automobila starijih od sedam godina, a tu odluku trebao je pratiti trend uvođenja euronormi za uvezena vozila, piše Večernji list BiH. Posljednja odluka na snazi je od 2016., a njom je predviđena mogućnost uvoza rabljenih automobila Euro 4 standarda. Nova odluka stupa na snagu 1. svibnja, a njom se ograničava uvoz rabljenih vozila na normu Euro 5.
Razlika između Euro 4 i 5
Dakle, još mjesec dana u BiH moguće je uvesti vozilo staro čak 15 godina, budući da Euro standard 4 zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2004. Euro 5 standard zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2009., dakle stara maksimalno 10 godina. “Razlika između Euro 4 i Euro 5 motora prvenstveno je u čišćenju ispušnih plinova, Euro 4 nema vodeno-hlađeni ventil za razliku od Euro 5 koji to ima”, objašnjavaju automehaničari. Iako je smanjenje zagađenja zraka glavni razlog zbog kojeg je stopiran uvoz automobila s Euro 4 motorom, činjenica je da će zrak u BiH i dalje biti zagađen sve dok se cestama u našoj zemlji budu i dalje vozili euro 3, 2 pa i motori s oznakom 1, stari više od 35 godina. U Upravi za neizravno oporezivanje BiH potvrđeno je da je u prva dva mjeseca ove godine u BiH uvezeno 11.265 automobila, od čega 9841 rabljeni. Od 2010. do 2018, gotovo svake godine, uvoz automobila u BiH je rastao. U 2018. uvezeno je 82.905 njih. Od toga 72.380 rabljenih i 10.525 novih vozila. Treba istaknuti da broj rabljenih automobila koji se uvoze iz godine u godinu raste. Prošle godine je, primjerice, prosjek uvezenih vozila viši od 9 godina starosti, s rekordnim brojem uvezenih rabljenih automobila, dakle gotovo 67.500 rabljenih automobila, a 10.500 novih. Taj trend u korist starijih i rabljenih vozila znatno se povećava, a jedan od razloga je taj što zapadne zemlje, naravno, žele “protjerati” ove starije automobile, pogotovo dizele i nalaze tržišta kao što je tržište BiH.
Vozila velike kilometraže
Prosječna godišnja kilometraža vozila u EU je oko 35.000 km te, ako uzmemo da je posljednjih godina prosječna starost uvezenih automobila u BiH oko 9 godina, dolazi se do zaključka da je prosječna kilometraža uvezenih vozila oko 315.000 km. I tu se javlja novi problem, vraćanje kilometraže, piše Večernji list BiH. Da bi stala ukraj prijevarama s vraćanjem kilometraže na vozilima, BiH bi trebala slijediti primjer EU-a, gdje su, osim kazne u vidu kaznenog djela, zatražili rigoroznije mjere da bi se trajno ili što učinkovitije stalo ukraj manipulacijama te da bi šteta koja se stalno javlja bila što manja. Upućeni tvrde da se kilometraže ne vraćaju za 50.000, nego i za 100.000 km, pa čak i više. Novom odredbom sigurno će se uvoziti novija vozila s manje prijeđenih kilometara, ali ostaje pitanje koliko će se bh. vozni park pomladiti budući da si većina građana ne može priuštiti vozilo koje košta više od 10.000 KM, što je neki minimum za vozila stara 10 godina.
Prije osam godina u BiH ukinuta je odluka o uvozu automobila starijih od sedam godina, a tu odluku trebao je pratiti trend uvođenja euronormi za uvezena vozila, piše Večernji list BiH. Posljednja odluka na snazi je od 2016., a njom je predviđena mogućnost uvoza rabljenih automobila Euro 4 standarda. Nova odluka stupa na snagu 1. svibnja, a njom se ograničava uvoz rabljenih vozila na normu Euro 5.
Razlika između Euro 4 i 5
Dakle, još mjesec dana u BiH moguće je uvesti vozilo staro čak 15 godina, budući da Euro standard 4 zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2004. Euro 5 standard zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2009., dakle stara maksimalno 10 godina. “Razlika između Euro 4 i Euro 5 motora prvenstveno je u čišćenju ispušnih plinova, Euro 4 nema vodeno-hlađeni ventil za razliku od Euro 5 koji to ima”, objašnjavaju automehaničari. Iako je smanjenje zagađenja zraka glavni razlog zbog kojeg je stopiran uvoz automobila s Euro 4 motorom, činjenica je da će zrak u BiH i dalje biti zagađen sve dok se cestama u našoj zemlji budu i dalje vozili euro 3, 2 pa i motori s oznakom 1, stari više od 35 godina. U Upravi za neizravno oporezivanje BiH potvrđeno je da je u prva dva mjeseca ove godine u BiH uvezeno 11.265 automobila, od čega 9841 rabljeni. Od 2010. do 2018, gotovo svake godine, uvoz automobila u BiH je rastao. U 2018. uvezeno je 82.905 njih. Od toga 72.380 rabljenih i 10.525 novih vozila. Treba istaknuti da broj rabljenih automobila koji se uvoze iz godine u godinu raste. Prošle godine je, primjerice, prosjek uvezenih vozila viši od 9 godina starosti, s rekordnim brojem uvezenih rabljenih automobila, dakle gotovo 67.500 rabljenih automobila, a 10.500 novih. Taj trend u korist starijih i rabljenih vozila znatno se povećava, a jedan od razloga je taj što zapadne zemlje, naravno, žele “protjerati” ove starije automobile, pogotovo dizele i nalaze tržišta kao što je tržište BiH.
Vozila velike kilometraže
Prosječna godišnja kilometraža vozila u EU je oko 35.000 km te, ako uzmemo da je posljednjih godina prosječna starost uvezenih automobila u BiH oko 9 godina, dolazi se do zaključka da je prosječna kilometraža uvezenih vozila oko 315.000 km. I tu se javlja novi problem, vraćanje kilometraže, piše Večernji list BiH. Da bi stala ukraj prijevarama s vraćanjem kilometraže na vozilima, BiH bi trebala slijediti primjer EU-a, gdje su, osim kazne u vidu kaznenog djela, zatražili rigoroznije mjere da bi se trajno ili što učinkovitije stalo ukraj manipulacijama te da bi šteta koja se stalno javlja bila što manja. Upućeni tvrde da se kilometraže ne vraćaju za 50.000, nego i za 100.000 km, pa čak i više. Novom odredbom sigurno će se uvoziti novija vozila s manje prijeđenih kilometara, ali ostaje pitanje koliko će se bh. vozni park pomladiti budući da si većina građana ne može priuštiti vozilo koje košta više od 10.000 KM, što je neki minimum za vozila stara 10 godina.
