Istraživači su u stvarnom vremenu promatrali kako se jezero na površini debelog leda na Grenlandu u nekoliko sati prazni kroz duboke pukotine i taj će fenomen, očekuje se, biti češći zbog klimatskih promjena.

Sloj leda na Grenlandu može biti debeo kilometar, a ljeti je uobičajeno da se dio površine otopi i stvori jezero. Ta jezera mogu poslije pronaći pukotinu u ledu, proširiti je pod pritiskom i stvoriti veliki otvor koji se spušta do dna ledene kape kilometar niže.

Taj poznati fenomen teško je direktno promatrati, ali su glaciolozi "Scott Polar Research Institutea" u sastavu Univerziteta u Kembridžu imali sreće kad su u srpnju 2018. godine došli na glečer Store na zapadu Grenlanda.

Nekoliko dana nakon dolaska dvije trećine jezera, ili gotovo pet milijuna litara, u pet sati je nestalo s površine i propalo u tlo. Na snimcima iz zraka koje je prije i poslije načinio dron, vidi se velika tamnoplava elipsa koja se sužava u manji svijetloplavi krug manje dubine.
 


"Bespilotna letjelica nam pomaže da načinimo visokokvalitetne snimke na područjima koja nisu sigurna za naučnike", rekao je Tom Čadli, doktorand i pilot drona,".

Glečer Store se pomakne 600 metara u godinu dana. Naučnici su vidjeli da naglo pražnjenje jezera na neko vrijeme povećava brzinu pomicanja ledenjaka s dva na oko pet metara dnevno. Voda koja prolazi ispod leda, naime, podmazuje ledenjak.

Još više iznenađuje to što je voda na nekoliko sati podigla golemi sloj leda za 55 cm, kažu naučnici.

"Led debeo kilometar podignut za pola metra, možete zamisliti koliki je pritisak za to potreban", rekao je Čadli, prenosi "Radiosarajevo.ba".

Svrha istraživanja objavljenog u časopisu PNAS jeste da opširnije opiše nastanak tih golemih pukotina koje poslije postaju "autoceste" po kojima voda s površine teče u bazu kape, što može ubrzati pomicanje ledenjaka.

"Količina vode koja se prazni iz jezera može se povećavati na novim lokacijama za koje dosad nismo znali", upozorio je Tom Čadli.