Međunarodna skupina astronoma objavila je u srijedu u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature otkriće “Zemlje 2.0” u orbiti zvijezde Proxima Centauri.
Ta je zvijezda najbliža našem Suncu jer je od njega udaljena samo 4,2 svjetlosne godine. Stoga je Proxima b, kako je novootkriveni egzoplanet nazvan, nama najbliži dosad otkriveni “Zemljin blizanac”. Proxima b je stjenovito svemirskom tijelo oko 1,3 puta veće od Zemlje. Svoju zvijezdu Proxima Centauri obiđe za samo 11,2 dana, dok astronomii ne isključuju mogućnost da na planetu ima i tekuće vode.
Znaci još 2013.
- Prve nagovještaje mogućeg planeta uočili smo još 2013. godine, ali nisu bili uvjerljivi. Stoga smo od tada naporno radili kako bismo prikupili nove opservacije - rekao je dr. Guillem Anglada-Escude sa Sveučilišta Kraljica Mary u Londonu koji je vodio “lov” na novi planet. Znanstvenici su do velikog otkrića došli zahvaljujući teleskopima i ostalim uređajima Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu. Da je “Zemljin blizanac” otkriven u našem svemirskom susjedstvu, neslužbeno je najavio još prije desetak dana njemački tjednik Der Spiegel.
Habitabilna zona
- Otkriće je važno zbog toga što je ovaj planet sličan Zemlji te što se nalazi u tzv. habitabilnoj zoni, odnosno na udaljenosti od svoje matične zvijezde koja omogućava zadržavanje vode u tekućem stanju. Nadalje, važno je i zato što planet kruži oko Proxime Centauri, najbliže nam poznate zvijezde izvan Sunčeva sustava - rekao nam je dr. Vladimir Ivković, neuroznanstvenik Massachusetts General Hospitala i Harvard Medical Schoola u Bostonu te suradnik National Space Biomedical Research Institutea (NSBRI).
- Upravo ta kombinacija fizičkih i geoloških svojstava novootkrivenog planeta te njegova blizina Zemlji čine ga najpogodnijim kandidatom za izravna astrobiološka istraživanja. Ta bi istraživanja opisala biokemijski sastav planeta, njegovu moguću atmosferu, a slijedom toga i znakove postojanja života. S razvojem novih modela međuzvjezdanih letjelica, takva se istraživanja - koje bi provodile sonde iz neposredne blizine planeta - mogu očekivati u idućih 50 godina.
Otkriće života drugdje u svemiru, a posebno u orbiti oko najbližeg nam zvjezdanog susjeda, bilo bi jedno od najvećih znanstvenih otkrića u povijesti te bi utjecalo na filozofske i kulturne temelje čovječanstva - zaključio je Ivković.
Ta je zvijezda najbliža našem Suncu jer je od njega udaljena samo 4,2 svjetlosne godine. Stoga je Proxima b, kako je novootkriveni egzoplanet nazvan, nama najbliži dosad otkriveni “Zemljin blizanac”. Proxima b je stjenovito svemirskom tijelo oko 1,3 puta veće od Zemlje. Svoju zvijezdu Proxima Centauri obiđe za samo 11,2 dana, dok astronomii ne isključuju mogućnost da na planetu ima i tekuće vode.
Znaci još 2013.
- Prve nagovještaje mogućeg planeta uočili smo još 2013. godine, ali nisu bili uvjerljivi. Stoga smo od tada naporno radili kako bismo prikupili nove opservacije - rekao je dr. Guillem Anglada-Escude sa Sveučilišta Kraljica Mary u Londonu koji je vodio “lov” na novi planet. Znanstvenici su do velikog otkrića došli zahvaljujući teleskopima i ostalim uređajima Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu. Da je “Zemljin blizanac” otkriven u našem svemirskom susjedstvu, neslužbeno je najavio još prije desetak dana njemački tjednik Der Spiegel.
Habitabilna zona
- Otkriće je važno zbog toga što je ovaj planet sličan Zemlji te što se nalazi u tzv. habitabilnoj zoni, odnosno na udaljenosti od svoje matične zvijezde koja omogućava zadržavanje vode u tekućem stanju. Nadalje, važno je i zato što planet kruži oko Proxime Centauri, najbliže nam poznate zvijezde izvan Sunčeva sustava - rekao nam je dr. Vladimir Ivković, neuroznanstvenik Massachusetts General Hospitala i Harvard Medical Schoola u Bostonu te suradnik National Space Biomedical Research Institutea (NSBRI).
- Upravo ta kombinacija fizičkih i geoloških svojstava novootkrivenog planeta te njegova blizina Zemlji čine ga najpogodnijim kandidatom za izravna astrobiološka istraživanja. Ta bi istraživanja opisala biokemijski sastav planeta, njegovu moguću atmosferu, a slijedom toga i znakove postojanja života. S razvojem novih modela međuzvjezdanih letjelica, takva se istraživanja - koje bi provodile sonde iz neposredne blizine planeta - mogu očekivati u idućih 50 godina.
Otkriće života drugdje u svemiru, a posebno u orbiti oko najbližeg nam zvjezdanog susjeda, bilo bi jedno od najvećih znanstvenih otkrića u povijesti te bi utjecalo na filozofske i kulturne temelje čovječanstva - zaključio je Ivković.
