Nakon velikog hakerskog upada u sustav Unicredit Banke, u talijanskom sjedištu, otvoreno je pitanje jesu li novac, ali i osobni podaci građana, sigurni u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini.
Stručnjaci upozoravaju da je neopohodno pozorno proučiti bankarske upute, prilikom korištenja potrošačkih kartica i internet bankarstva.
Sigurnost
Naime, veliki hakerski upad u sustav sjedišta UniCredit banke u Italiji, kompromitirao je osobne podatke tri milijuna korisnika. Ovako velika havarija na domaćem bankarskom tržištu nije zabilježena, ali u bankama priznaju da postoje sporadične zloupotrebe i internetske krađe.
"Nema materijalne štete ni za banku ni za klijente koje banke nisu predvidjele u svom riziku", kazao je za N1 Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
"Banka vraća novac ukoliko se provjeri da je to stvarno netko skinuo zbog nesigurnosti i zbog upada u bankarski sustav", pojasnio je Kutle.
Svaka banka u Bosni i Hercegovini posjeduje vlastiti Plan sigurnosti podataka, koji se mora često unaprjeđivati, zbog novih metoda hakerskih upada. U Agenciji za zaštitu osobnih podataka kažu da nisu imali prijave građana o internetskoj krađi, ali zato jesu o zloupotrebi osobnih podataka od banaka.
"Recimo prilikom plaćanja komunalnih naknada, banke su prikupljale JMBG, što je po nama protuzakonito. Jedna komercijalna banka je provjeravala za svog klijenta, kreditnu zaduženost kandidata kojeg je taj klijent htio da zaposli. To je za nas također bilo protuzakonito", kazao je za N1 Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.
Lozinke
Osim upozorenja na poštovanje svrhe obrade podataka u bankama, građanima se skreće pozornost i na zaštitu podataka sa potrošačkih kartica i pin kodova.
Možda ne možemo mnogo učiniti protiv hakera, ali im sigurno možemo otežati posao. Veliki broj zloupotreba ili krađe novca sa računa događa se greškom svih nas. Zato stručnjaci upozoravaju da pažljivo proučimo sigurnosne upute prilikom korištenja elektronskog bankarstva.
"Treba redovno ažurirati svoj operativni sustav bilo na mobitelima ili na računalu. Imati dovoljno dugačku lozinku, dužina lozinke je najbitnija. Ne koristiti istu lozinku na različitim mjestima, i ne nasjedati na prevare. Generalno, banke ne bi trebale da vam šalju išta putem e-maila, tako da vi kliknete na taj mail, jer vas to može odvesti na neku adresu koja ne pripada banci, iako to izgleda tako", pojasnio je za N1 Saša Mrdović sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.
Podatke o hakerskim napadima bh. banke čuvaju kao poslovnu tajnu, ali su dužne da o tome obavijeste policijske agencije. Koliko je bilo takvih prijava, nadležni još nisu odgovorili.
Stručnjaci upozoravaju da je neopohodno pozorno proučiti bankarske upute, prilikom korištenja potrošačkih kartica i internet bankarstva.
Sigurnost
Naime, veliki hakerski upad u sustav sjedišta UniCredit banke u Italiji, kompromitirao je osobne podatke tri milijuna korisnika. Ovako velika havarija na domaćem bankarskom tržištu nije zabilježena, ali u bankama priznaju da postoje sporadične zloupotrebe i internetske krađe.
"Nema materijalne štete ni za banku ni za klijente koje banke nisu predvidjele u svom riziku", kazao je za N1 Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
"Banka vraća novac ukoliko se provjeri da je to stvarno netko skinuo zbog nesigurnosti i zbog upada u bankarski sustav", pojasnio je Kutle.
Svaka banka u Bosni i Hercegovini posjeduje vlastiti Plan sigurnosti podataka, koji se mora često unaprjeđivati, zbog novih metoda hakerskih upada. U Agenciji za zaštitu osobnih podataka kažu da nisu imali prijave građana o internetskoj krađi, ali zato jesu o zloupotrebi osobnih podataka od banaka.
"Recimo prilikom plaćanja komunalnih naknada, banke su prikupljale JMBG, što je po nama protuzakonito. Jedna komercijalna banka je provjeravala za svog klijenta, kreditnu zaduženost kandidata kojeg je taj klijent htio da zaposli. To je za nas također bilo protuzakonito", kazao je za N1 Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.
Lozinke
Osim upozorenja na poštovanje svrhe obrade podataka u bankama, građanima se skreće pozornost i na zaštitu podataka sa potrošačkih kartica i pin kodova.
Možda ne možemo mnogo učiniti protiv hakera, ali im sigurno možemo otežati posao. Veliki broj zloupotreba ili krađe novca sa računa događa se greškom svih nas. Zato stručnjaci upozoravaju da pažljivo proučimo sigurnosne upute prilikom korištenja elektronskog bankarstva.
"Treba redovno ažurirati svoj operativni sustav bilo na mobitelima ili na računalu. Imati dovoljno dugačku lozinku, dužina lozinke je najbitnija. Ne koristiti istu lozinku na različitim mjestima, i ne nasjedati na prevare. Generalno, banke ne bi trebale da vam šalju išta putem e-maila, tako da vi kliknete na taj mail, jer vas to može odvesti na neku adresu koja ne pripada banci, iako to izgleda tako", pojasnio je za N1 Saša Mrdović sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.
Podatke o hakerskim napadima bh. banke čuvaju kao poslovnu tajnu, ali su dužne da o tome obavijeste policijske agencije. Koliko je bilo takvih prijava, nadležni još nisu odgovorili.
