Šparoge se nazivaju i carskim jelom jer se ipak ne radi o sasvim pristupačnoj namirnici. Divlja šparoga je za razliku od pitome zdravija i intenzivnijeg okusa, bogata je vitaminima i mineralima, najviše ima kalija, fosfora, sumpora, kalcija i magnezija. Ima malo ugljikohidrata, nisku kalorijsku vrijednost, a kao dijetalno povrće se preporuča i dijabetičarima.
Dostupnost divljih šparoga ograničena je samo na proljetne mjesece kada ih berači nalaze u prirodi. No, mladi agronom u Dubravi kod Šibenika pokreće plantažni uzgoj divljih šparoga, a već je zasadio 5500 sadnica. “Vole polusjenu stoga smo označili svakih 6 metara mjesto gdje će se posaditi neka voćka. Hoće li to biti pistacije, smokva, maslina ili badem to ćemo još odlučiti”, rekao je Ivan Škugor, agronom, nositelj OPG-a za HRT.
Samoniklu biljku makije valjalo je prvo ukrotiti, prikupljati sjeme, proučavati literaturu, primjenjivati znanje na testnom nasadu. Naoružati se strpljenjem, prva je, ali i najvažnija lekcija uzgoja “šparožine”, kako u Dalmaciji nazivaju bodljikavu stabljiku.
“Meni sjemenka koju uberem oko Nove godine tek u polje ide za tri godine. Onda kad se još uz to uzme da se dvije godine ne bi smjelo brati, dođe do toga da je predug taj odmak do ulaska u rod i onda ljudi na žalost odustaju”, dodaje Ivan. Sve više ljudi traži povrtne sadnice. No ustrajnima slijedi bogata nagrada. Naime, u punom rodu ovakav bi nasad mogao dati i 300 kilograma svježih izdanaka, bogat izvor vitamina, minerala, antioksidansa i prvoklasni gastroužitak.
“Može imati i ljetni urod i to je jako zanimljivo, u nekakvim boljim restoranima na području Šibenika, koji su sigurno zainteresirani da imaju svježu šparogu usred ljeta”, priča Ivan. U nadi da će ideja “uhvatiti korijen” i kod drugih, tržištu je ponudio i sadnice.
“Sve više i više tih ljudi traži nekakve povrtne sadnice, ne samo travnjake. Tako da će svakako biti zanimljivo. Upita već ima, zaključuje Nikola Belamarić”, vlasnik vrtnog centra. Prednosti branja uzgojenih u odnosu na traganje za šparogama u prirodi, velike su. Za početak – nema izgrebanih ruku i straha od zmija. A budućnost je, kaže ovaj mladi poljoprivrednik, i u preradi.
Prošlog proljeća, kada je krenula sezona branja divljih šparoga, vezica šparoga se na tržnicama mogla pronaći za četiri eura, a neki su za kilogram bili spremni izdvojiti čak i vrtoglavih 60 eura. Kupci su, očekivano, bili razočarani. “Preskupe su”, “Ljudi si to ne mogu priuštiti, no tako je i s drugim stvarima”, komentirali su ljudi na tržnicama.
Na riječkim tržnicama kilogram se mogao naći i za 45 eura, a prodavači su tvrdili da je cijena bila ista kao prošle godine. Za branje šumskog samoniklog bilja, a to su i šparoge, za osobne potrebe nužna je dozvola Hrvatskih šuma. Iz godine u godinu broj dozvola raste. Ako vas uhvate u branju šparoga bez dozvole, kazne mogu biti veće od 800 eura.
Dostupnost divljih šparoga ograničena je samo na proljetne mjesece kada ih berači nalaze u prirodi. No, mladi agronom u Dubravi kod Šibenika pokreće plantažni uzgoj divljih šparoga, a već je zasadio 5500 sadnica. “Vole polusjenu stoga smo označili svakih 6 metara mjesto gdje će se posaditi neka voćka. Hoće li to biti pistacije, smokva, maslina ili badem to ćemo još odlučiti”, rekao je Ivan Škugor, agronom, nositelj OPG-a za HRT.
Samoniklu biljku makije valjalo je prvo ukrotiti, prikupljati sjeme, proučavati literaturu, primjenjivati znanje na testnom nasadu. Naoružati se strpljenjem, prva je, ali i najvažnija lekcija uzgoja “šparožine”, kako u Dalmaciji nazivaju bodljikavu stabljiku.
“Meni sjemenka koju uberem oko Nove godine tek u polje ide za tri godine. Onda kad se još uz to uzme da se dvije godine ne bi smjelo brati, dođe do toga da je predug taj odmak do ulaska u rod i onda ljudi na žalost odustaju”, dodaje Ivan. Sve više ljudi traži povrtne sadnice. No ustrajnima slijedi bogata nagrada. Naime, u punom rodu ovakav bi nasad mogao dati i 300 kilograma svježih izdanaka, bogat izvor vitamina, minerala, antioksidansa i prvoklasni gastroužitak.
“Može imati i ljetni urod i to je jako zanimljivo, u nekakvim boljim restoranima na području Šibenika, koji su sigurno zainteresirani da imaju svježu šparogu usred ljeta”, priča Ivan. U nadi da će ideja “uhvatiti korijen” i kod drugih, tržištu je ponudio i sadnice.
“Sve više i više tih ljudi traži nekakve povrtne sadnice, ne samo travnjake. Tako da će svakako biti zanimljivo. Upita već ima, zaključuje Nikola Belamarić”, vlasnik vrtnog centra. Prednosti branja uzgojenih u odnosu na traganje za šparogama u prirodi, velike su. Za početak – nema izgrebanih ruku i straha od zmija. A budućnost je, kaže ovaj mladi poljoprivrednik, i u preradi.
Prošlog proljeća, kada je krenula sezona branja divljih šparoga, vezica šparoga se na tržnicama mogla pronaći za četiri eura, a neki su za kilogram bili spremni izdvojiti čak i vrtoglavih 60 eura. Kupci su, očekivano, bili razočarani. “Preskupe su”, “Ljudi si to ne mogu priuštiti, no tako je i s drugim stvarima”, komentirali su ljudi na tržnicama.
Na riječkim tržnicama kilogram se mogao naći i za 45 eura, a prodavači su tvrdili da je cijena bila ista kao prošle godine. Za branje šumskog samoniklog bilja, a to su i šparoge, za osobne potrebe nužna je dozvola Hrvatskih šuma. Iz godine u godinu broj dozvola raste. Ako vas uhvate u branju šparoga bez dozvole, kazne mogu biti veće od 800 eura.
