Dentalna higijena vrlo je važan dio naše svakodnevice, iako često zanemarivan. Zdravlje naših zubi ključno je za normalan život zbog bezbroj razloga, bilo da se radi o svakodnevnoj prehrani, izgledu ili vrlo skupim računima kojima plaćamo njihovo eventualno zanemarivanje.
No, što su zaista bitni dijelovi dentalne higijene, a što su zablude koje nemaju puno veze s kvalitetom zubi? Odgovor na to pitanje je u podužem članku pokušao dati novinar New York Timesa Aaaron E. Carroll, koji prenosimo u kraćim crtama.
Na početku se Carroll osvrnuo na korisnost čišćenja zubnim koncem, za koje je prije dva tjedna jedno istraživanje zaključilo da pretjerano ne doprinosi dentalnoj higijeni, ako i uopće. Iako su stručnjaci u drugom istraživanju iz 2011. godine došli do zaključka da kombiniranje čišćenja zubi četkicom i koncem smanjuje rizik za nastanak gingivitisa (upale desni), nisu pronašli dokaza da čišćenje koncem smanjuje rizik za stvaranje karijesa.
Nadalje, godišnji pregled zubi pomoću rendgena nije potreban za odrasle ljude bez očitih dentalnih problema, iako ga zubari često preporučuju, kaže Carroll. S druge strane, dobro staro čišćenje zubi četkicom vrlo je efikasno, ali samo ako se izvodi zubnom pastom koja sadrži fluor, iako i oko tog sastojka postoje prijepori o njegovoj štetnosti, pogotovo ako ga pasta sadrži u većim količinama.
No, redovito četkanje zubi štiti od stvaranja zubnog plaka, karijesa i upale desni. Također, bolji efekt će se postići električnim četkicama koje pružaju veću zaštitu od stvaranja zubnog plaka i upale desni, navode istraživanja. Za razliku od toga, upotreba često reklamiranih interdentalnih (međuzubnih četkica) koje lako ulaze u međuzubni prostor nije dokazana kao bolja od običnih četkica. No, što je s učestalošću pranja zubi? Iako istraživanja nisu polučila konačan zaključak, čini se da tempo čišćenja zubi od dva puta na dan zadovoljava potrebe dentalne higijene.
Osim redovnog "kućnog" čišćenja, mnogi ljudi dvaput godišnje odlaze na čišćenje zubi kod zubara. Iako će mnogi to preporučiti, zapravo ne postoji ni jedan čvrsti dokaz o koristima ili nedostacima takvog čišćenja.
Koliko često bi ljudi pak trebali odlaziti na pregled kod zubara? Veliko istraživanje u kojem je sudjelovalo preko 36.000 djece pokazalo je da kod djeteta sa zdravim zubima ne postoje dodatne koristi odlaska na pregled više od jednom godišnje, navodi Carroll. No, redovni posjeti zubaru u mlađoj dobi svakako rezultiraju u manjem broju posjeta u kasnijim godinama.
Na kraju svega, može se zaključiti da pranje zubi dvaput dnevno električnom četkicom i pastom koja sadrži fluor smanjuje rizik od većine bolesti vezanih uz zube te ih štiti dugoročno. No, to ne znači da ostali oblici dentalne higijene ne funkcioniraju ili ne pružaju određeni oblik zaštite, već samo da još uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi to nedvojbeno potvrdila.
Uz sve spomenuto, nekad se umiješaju i drugi faktori pa tako neka djeca od svojih roditelja "naslijede" (najčešće upotrebom istog pribora za jelo) bakterije koje uzrokuju karijes zbog čega su njihovi zubi lošiji u samom početku.
No, što su zaista bitni dijelovi dentalne higijene, a što su zablude koje nemaju puno veze s kvalitetom zubi? Odgovor na to pitanje je u podužem članku pokušao dati novinar New York Timesa Aaaron E. Carroll, koji prenosimo u kraćim crtama.
Na početku se Carroll osvrnuo na korisnost čišćenja zubnim koncem, za koje je prije dva tjedna jedno istraživanje zaključilo da pretjerano ne doprinosi dentalnoj higijeni, ako i uopće. Iako su stručnjaci u drugom istraživanju iz 2011. godine došli do zaključka da kombiniranje čišćenja zubi četkicom i koncem smanjuje rizik za nastanak gingivitisa (upale desni), nisu pronašli dokaza da čišćenje koncem smanjuje rizik za stvaranje karijesa.
Nadalje, godišnji pregled zubi pomoću rendgena nije potreban za odrasle ljude bez očitih dentalnih problema, iako ga zubari često preporučuju, kaže Carroll. S druge strane, dobro staro čišćenje zubi četkicom vrlo je efikasno, ali samo ako se izvodi zubnom pastom koja sadrži fluor, iako i oko tog sastojka postoje prijepori o njegovoj štetnosti, pogotovo ako ga pasta sadrži u većim količinama.
No, redovito četkanje zubi štiti od stvaranja zubnog plaka, karijesa i upale desni. Također, bolji efekt će se postići električnim četkicama koje pružaju veću zaštitu od stvaranja zubnog plaka i upale desni, navode istraživanja. Za razliku od toga, upotreba često reklamiranih interdentalnih (međuzubnih četkica) koje lako ulaze u međuzubni prostor nije dokazana kao bolja od običnih četkica. No, što je s učestalošću pranja zubi? Iako istraživanja nisu polučila konačan zaključak, čini se da tempo čišćenja zubi od dva puta na dan zadovoljava potrebe dentalne higijene.
Osim redovnog "kućnog" čišćenja, mnogi ljudi dvaput godišnje odlaze na čišćenje zubi kod zubara. Iako će mnogi to preporučiti, zapravo ne postoji ni jedan čvrsti dokaz o koristima ili nedostacima takvog čišćenja.
Koliko često bi ljudi pak trebali odlaziti na pregled kod zubara? Veliko istraživanje u kojem je sudjelovalo preko 36.000 djece pokazalo je da kod djeteta sa zdravim zubima ne postoje dodatne koristi odlaska na pregled više od jednom godišnje, navodi Carroll. No, redovni posjeti zubaru u mlađoj dobi svakako rezultiraju u manjem broju posjeta u kasnijim godinama.
Na kraju svega, može se zaključiti da pranje zubi dvaput dnevno električnom četkicom i pastom koja sadrži fluor smanjuje rizik od većine bolesti vezanih uz zube te ih štiti dugoročno. No, to ne znači da ostali oblici dentalne higijene ne funkcioniraju ili ne pružaju određeni oblik zaštite, već samo da još uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi to nedvojbeno potvrdila.
Uz sve spomenuto, nekad se umiješaju i drugi faktori pa tako neka djeca od svojih roditelja "naslijede" (najčešće upotrebom istog pribora za jelo) bakterije koje uzrokuju karijes zbog čega su njihovi zubi lošiji u samom početku.
