Paolo Gentiloni, ministar vanjskih poslova Italije, upozorio je kako bi Libija mogla postati još jedna Somalija. Izjava je dana nakon što predstavnici sukobljenih libijskih frakcija za pregovaračkim stolom u Ženevi, po tko zna koji put, nisu postigli rješenje.
Nije čudno što je upravo talijanska vanjska politika zabrinuta zbog duboke krize u Libiji kojoj se kraja ne nazire. Najbliža libijskom kopnu, odredište je desecima tisuća izbjeglica koje za cilj biraju najbliže talijansko kopno – otok Lampedusu. Italija već odavno traži svu moguću pomoć od Europske unije, jer čak ni ta zemlja iz kruga deset najrazvijenih u svijetu nema dovoljno resursa nositi se sa tsunamijem izbjeglica.
Zabrinuti susjedi
Otkud usporedba sa Somalijom? Talijanski inoministar svakako nije mislio na standard, ili stanje ljudskih prava u Somaliji, nego na ono po čemu je zemlja na rogu Afrike najpoznatija – dugogodišnjem piratstvu koje na sebe vezuje vojnopomorske snage gotovo svih zemalja čiji trgovački brodovi plove rutom kroz Adenski zaljev, na putu prema Mediteranu. Većina pomorskih zemalja Europske unije, Kina, Japan, Indija, Južna Koreja, Rusija rasporedili su svoje ratno brodovlje pred obalama Somalije zbog pirata koji napadaju, zarobljavaju posade i traže otkupninu, piše Slobodna Dalmacija.
Pirati na Mediteranu s europske strane Sueza? Neposredni povod talijanskom alarmu je širenje ISIL-a u Libiji, osvajanje i kontrola grada Sirta, jedne od glavnih luka Libije, inače rodnog grada svrgnutog diktatoraMuamara Gaddafija. Računa se da bi iz Sirta mogli krenuti piratski napadi na brodove u Mediteranu, što bi dodatno zakompliciralo ionako nepodnošljivo stanje.
Opet nije slučajno da iz Rima upozoravaju na mogućnost pomorskog terorizma. Talijani raspolažu velikom trgovačkom flotom, te golemom bijelom flotom putničkih brodova, trajekata, te megakruzera za kružna putovanja. Kako već imaju iskustva s terorističkim preuzimanjem putničkih brodova – sjetimo se otmice "Acchile Laura" iz ne tako daleke 1985. godine – alarm je posve razumljiv.
IS je osvojio Sirte nakon višemjesečnih borbi na proljeće ove godine, ali je prije desetak dana u jednoj od gradskih četvrti poznatoj pod imenom Tri izbila oružana pobuna stanovnika toga kvarta. ISIL je uzvratio artiljerijskom vatrom i povratio kontrolu nad gradom. Uslijedila su već viđena zvjerstva, prema agencijskim izvješćima obezglavljeno je najmanje 12 ljudi čija su tijela potom razapeta. Po izvješćima, dio tijela poginulih obješen je na mostovima, raskrižjima i drugim najprometnijim mjestima kao upozorenje svima koji se misle pobuniti.
Međunarodna zajednica osudila je taj krvavi zločin, ali, kao i mnogo puta dosad, nije ponudila rješenje. Misija UN-a za Libiju, ili UNSMIL, osudila je nasilje nad civilnim stanovništvom, a u istom priopćenju također i egzekuciju nad Hrvatom Tomislavom Salopekom.
U Libiji djeluju dvije takozvane vlade, jedna u Tobruku, a druga u Tripoliju. I jedna i druga, svaka za sebe, povezana je s raznim plemenskim milicijama i naoružanim skupinama koje se bore za kontrolu nad gradovima i regijama. Nakon nasilja u Sirtu, vlada u Tobruku koju priznaje UN pozvala je arapske zemlje da udarima iz zraka neutraliziraju ISIL u Sirtu. Kako su naveli, imaju odgovornost prema narodu, ali se zbog embarga na oružje ne mogu nositi s ISIL-om, pa pozivaju bratske arapske narode da interveniraju zračnim udarima.
Odgovor je bio mlak, od onih kojima je apel upućen stigao je odgovor da će se sastati i dogovoriti. Dosad još nije objavljeno hoće li biti akcije. Dotle, zapadni saveznici Sjedinjene Države, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Britanija, u svojoj osudi zločina u Sirtu, zaključili su da nema vojnog rješenja za Libiju…
Sljedeći korak
Sljedeći korak ISIL-a mogao bi biti napad na brodove u Sredozemlju. Nakon osvajanja Sirta, kako se procjenjuje, imaju i brodovlje kojim bi mogli krenuti u otmice. Ako do toga doista dođe, somalijski pirati izgledat će kao mala djeca. Za razliku od njih, ISIL će se vjerojatno usmjeriti isključivo na nasilje nad putnicima u svojoj već poznatoj krvavoj maniri. Mogući izlazak na more ugrozit će pomorski promet, ograničiti opseg turističkih putovanja, za sebe neizbježno vezati vojnopomorske kapacitete europskih zemalja, podići cijene i dovesti do poluratnog stanja. Žrtve? Teško je i zamisliti što bi se odvijalo na otetim brodovima, piše Slobodna Dalmacija.
Nije čudno što je upravo talijanska vanjska politika zabrinuta zbog duboke krize u Libiji kojoj se kraja ne nazire. Najbliža libijskom kopnu, odredište je desecima tisuća izbjeglica koje za cilj biraju najbliže talijansko kopno – otok Lampedusu. Italija već odavno traži svu moguću pomoć od Europske unije, jer čak ni ta zemlja iz kruga deset najrazvijenih u svijetu nema dovoljno resursa nositi se sa tsunamijem izbjeglica.
Zabrinuti susjedi
Otkud usporedba sa Somalijom? Talijanski inoministar svakako nije mislio na standard, ili stanje ljudskih prava u Somaliji, nego na ono po čemu je zemlja na rogu Afrike najpoznatija – dugogodišnjem piratstvu koje na sebe vezuje vojnopomorske snage gotovo svih zemalja čiji trgovački brodovi plove rutom kroz Adenski zaljev, na putu prema Mediteranu. Većina pomorskih zemalja Europske unije, Kina, Japan, Indija, Južna Koreja, Rusija rasporedili su svoje ratno brodovlje pred obalama Somalije zbog pirata koji napadaju, zarobljavaju posade i traže otkupninu, piše Slobodna Dalmacija.
Pirati na Mediteranu s europske strane Sueza? Neposredni povod talijanskom alarmu je širenje ISIL-a u Libiji, osvajanje i kontrola grada Sirta, jedne od glavnih luka Libije, inače rodnog grada svrgnutog diktatoraMuamara Gaddafija. Računa se da bi iz Sirta mogli krenuti piratski napadi na brodove u Mediteranu, što bi dodatno zakompliciralo ionako nepodnošljivo stanje.
Opet nije slučajno da iz Rima upozoravaju na mogućnost pomorskog terorizma. Talijani raspolažu velikom trgovačkom flotom, te golemom bijelom flotom putničkih brodova, trajekata, te megakruzera za kružna putovanja. Kako već imaju iskustva s terorističkim preuzimanjem putničkih brodova – sjetimo se otmice "Acchile Laura" iz ne tako daleke 1985. godine – alarm je posve razumljiv.
IS je osvojio Sirte nakon višemjesečnih borbi na proljeće ove godine, ali je prije desetak dana u jednoj od gradskih četvrti poznatoj pod imenom Tri izbila oružana pobuna stanovnika toga kvarta. ISIL je uzvratio artiljerijskom vatrom i povratio kontrolu nad gradom. Uslijedila su već viđena zvjerstva, prema agencijskim izvješćima obezglavljeno je najmanje 12 ljudi čija su tijela potom razapeta. Po izvješćima, dio tijela poginulih obješen je na mostovima, raskrižjima i drugim najprometnijim mjestima kao upozorenje svima koji se misle pobuniti.
Međunarodna zajednica osudila je taj krvavi zločin, ali, kao i mnogo puta dosad, nije ponudila rješenje. Misija UN-a za Libiju, ili UNSMIL, osudila je nasilje nad civilnim stanovništvom, a u istom priopćenju također i egzekuciju nad Hrvatom Tomislavom Salopekom.
U Libiji djeluju dvije takozvane vlade, jedna u Tobruku, a druga u Tripoliju. I jedna i druga, svaka za sebe, povezana je s raznim plemenskim milicijama i naoružanim skupinama koje se bore za kontrolu nad gradovima i regijama. Nakon nasilja u Sirtu, vlada u Tobruku koju priznaje UN pozvala je arapske zemlje da udarima iz zraka neutraliziraju ISIL u Sirtu. Kako su naveli, imaju odgovornost prema narodu, ali se zbog embarga na oružje ne mogu nositi s ISIL-om, pa pozivaju bratske arapske narode da interveniraju zračnim udarima.
Odgovor je bio mlak, od onih kojima je apel upućen stigao je odgovor da će se sastati i dogovoriti. Dosad još nije objavljeno hoće li biti akcije. Dotle, zapadni saveznici Sjedinjene Države, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Britanija, u svojoj osudi zločina u Sirtu, zaključili su da nema vojnog rješenja za Libiju…
Sljedeći korak
Sljedeći korak ISIL-a mogao bi biti napad na brodove u Sredozemlju. Nakon osvajanja Sirta, kako se procjenjuje, imaju i brodovlje kojim bi mogli krenuti u otmice. Ako do toga doista dođe, somalijski pirati izgledat će kao mala djeca. Za razliku od njih, ISIL će se vjerojatno usmjeriti isključivo na nasilje nad putnicima u svojoj već poznatoj krvavoj maniri. Mogući izlazak na more ugrozit će pomorski promet, ograničiti opseg turističkih putovanja, za sebe neizbježno vezati vojnopomorske kapacitete europskih zemalja, podići cijene i dovesti do poluratnog stanja. Žrtve? Teško je i zamisliti što bi se odvijalo na otetim brodovima, piše Slobodna Dalmacija.
