Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u utorak pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predstavlja svoje izvješće o stanju u BiH. Kako je naveo Inzko u svom obraćanju, u proteklih pola godine došlo je do pogoršanja situacije u BiH.
Inzko je, tretirajući razdoblje od 22. travnja do 15. listopada govorio o izborima, stanju po entitetima kao i o retorici bosanskohercegovačkih političara. Podcrtao je da nijedna stranka na općim izborima u BiH nije dobila apsolutnu većinu.
''Gospodin Komšić je pobijedio gospodina Čovića i oni sada tvrde da su izbori nelegitimni bez obzira što je ova pobjeda bila prema pravilima kakva su vrijedila i prije četiri godine'', naveo je Inzko u svom izvješću, javlja N1.
Inzko o EU putu BiH
Naglasio je da je predizborna kampanja u BiH samo pojačala negativne trendove u zemlji.
"Aspiracije ka članstvu u Europskoj uniji su ostale u samom vrhu agende unatoč lošoj političkoj atmosferi", naveo je Inzko.
Pohvalio je rad Parlamentarne skupštine BiH zbog usvajanja izmjena Zakona o kaznemom postupku, kazavši da je to jedan od rijetkih pozitivnih primjera kompromisa u zemlji. Vlada FBiH je konzistentno radila u navedenom razdoblju i održala 19 redovnih i devet izvanrednih sjednica. Za to vrijeme usvojila je 26 novih zakona i devet setova amandmana na postojeće zakone. Sjednice FBiH parlamenta su često bile popraćene prosvjedima.
Inzko je podcrtao da je nizak broj izglasanih zakona i amandmana odraz je stagnacije u Federalnom parlamentu.
Odgovorne stranke nisu bile u stanju doći do kompromisa oko amandmana na Izborni zakon BiH koji bi omogućili održavanje izbora u Gradu Mostaru gdje se izbori nisu održali od 2008. godine.
Unatoč devet susreta mostarskog gradskog vijeća koje se sastoji od parlamentarnih stranaka SDA, HDZ BiH, HDZ 1990, SDP, SBB, DF, BPS, SNSD i SDS-a, dogovor - nije postignut.
Podsjetio je da je Ustavni Sud FBiH u svibnju zaključio da nekoliko dijelova ustava Posavske, Hercegovačko-neretvanske, i Zapadnohercegovačke županije nisu u skladu s Ustavom FBiH kada je u pitanju sastav županijskih skupština u tim županijama.
U svibnju 2018. godine su stotine branitelja prosvjedovale ispred zgrade FBiH Parlamenta povodom sjednice Zastupničkog Doma Federacije na kojoj se raspravljalo o njihovom statusu i o zaštiti ratnih vojnih invalida.
Kao rezultat zaključaka sjednica koje su uslijedile u sljedećim mjesecima, više stotina branitelja je izašlo na ulice u rujnu 2018. godine te su pokušali zaustaviti promet u središtu Sarajeva. Taj potez je doveo do sukoba s policijom što je rezultiralo ozljedom četvorice policajca i uhićenjem dvojice prosvjednika. Jedan od uhićenih je naknadno umro u pritvoru, kaže Inzko.
Inzko o slučaju David Dragičević
Visoki predstavnik govorio je i o prosvjedima u Banja Luci povodom ubojstva mladića Davida Dragičevića.
''Ovaj slučaj treba se riješiti brzo'', rekao je Inzko.
OHR navodi da su izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i dalje učestale, naglašavajući posebno da takve izjave najčešće dolaze od Republike Srpske Predsjednika Milorada Dodika.
Također, navode se i spekulacije Bože Ljubića o nestanku BiH u slučaju neprovođenja izbornih reformi, javlja N1.
OHR također navodi da su određeni bošnjački dužnosnici ''optužili sudstvo BiH da pokušava ''ujednačiti'' etnički balans po pitanju ratnih zločina'' u slučaju procesuiranja Atifa Dudakovića.
''Također, pojedini političari u RS nastavljaju glorificirati osuđene ratne zločince'', piše u izvješću, gdje je zatim naveden primjer Milorada Dodika i veličanja ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića u rujnu.
OHR kritikuje u istom djelu izvještaja i Vukotu Govedaricu, predsjednika SDS-a, zbog izjave s predizbornog skupa gdje je rekao da bi pratio Karadžićev primjer u slučaju da postane predsjednik RS.
Neki od glavnih politički akteri ''nastavljaju negirati i umanjivati genocid počinjen u Srebrenici, koji su utvridila dva međunarodna suda, i da vrijeđaju žrtve sa svojim nečuvenim teorijama zavjere'', piše u izvješću.
''Uznemiravajuće je to što, više nego dva desetljeća nakon što je prošao rat u BiH, glavni politički akteri i određeni djelovi društva nisu se uspjeli pomirit s ratnim zločinima koje su počinile njihove bivše vođe i nastavljaju negirati presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.
Takvi stavovi veoma osporavaju izglede za dugoročno pomirenje u državi,” piše u izvješću. U izvješću piše da, tijekom razdoblja na koji se odnosi, vlasti u BiH nisu ukazali na nove odlaske bh. državljana na ratišta u Siriju i Irak.
Vlasti u BiH su obznanile da je se oko 50 građana vratilo u BiH iz Sirije i Iraka.
Podsjećamo, i tijekom prošlog izvještajnog razdoblja, prema Inzkovom izvješću, objavljen je niz izjava bh. političara kojima se osporavao suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Cjelokupno izvješće Valentina Inzka o stanju u BiH pročitajte OVDJE.
Inzko je, tretirajući razdoblje od 22. travnja do 15. listopada govorio o izborima, stanju po entitetima kao i o retorici bosanskohercegovačkih političara. Podcrtao je da nijedna stranka na općim izborima u BiH nije dobila apsolutnu većinu.
''Gospodin Komšić je pobijedio gospodina Čovića i oni sada tvrde da su izbori nelegitimni bez obzira što je ova pobjeda bila prema pravilima kakva su vrijedila i prije četiri godine'', naveo je Inzko u svom izvješću, javlja N1.
Inzko o EU putu BiH
Naglasio je da je predizborna kampanja u BiH samo pojačala negativne trendove u zemlji.
"Aspiracije ka članstvu u Europskoj uniji su ostale u samom vrhu agende unatoč lošoj političkoj atmosferi", naveo je Inzko.
Pohvalio je rad Parlamentarne skupštine BiH zbog usvajanja izmjena Zakona o kaznemom postupku, kazavši da je to jedan od rijetkih pozitivnih primjera kompromisa u zemlji. Vlada FBiH je konzistentno radila u navedenom razdoblju i održala 19 redovnih i devet izvanrednih sjednica. Za to vrijeme usvojila je 26 novih zakona i devet setova amandmana na postojeće zakone. Sjednice FBiH parlamenta su često bile popraćene prosvjedima.
Inzko je podcrtao da je nizak broj izglasanih zakona i amandmana odraz je stagnacije u Federalnom parlamentu.
Odgovorne stranke nisu bile u stanju doći do kompromisa oko amandmana na Izborni zakon BiH koji bi omogućili održavanje izbora u Gradu Mostaru gdje se izbori nisu održali od 2008. godine.
Unatoč devet susreta mostarskog gradskog vijeća koje se sastoji od parlamentarnih stranaka SDA, HDZ BiH, HDZ 1990, SDP, SBB, DF, BPS, SNSD i SDS-a, dogovor - nije postignut.
Podsjetio je da je Ustavni Sud FBiH u svibnju zaključio da nekoliko dijelova ustava Posavske, Hercegovačko-neretvanske, i Zapadnohercegovačke županije nisu u skladu s Ustavom FBiH kada je u pitanju sastav županijskih skupština u tim županijama.
U svibnju 2018. godine su stotine branitelja prosvjedovale ispred zgrade FBiH Parlamenta povodom sjednice Zastupničkog Doma Federacije na kojoj se raspravljalo o njihovom statusu i o zaštiti ratnih vojnih invalida.
Kao rezultat zaključaka sjednica koje su uslijedile u sljedećim mjesecima, više stotina branitelja je izašlo na ulice u rujnu 2018. godine te su pokušali zaustaviti promet u središtu Sarajeva. Taj potez je doveo do sukoba s policijom što je rezultiralo ozljedom četvorice policajca i uhićenjem dvojice prosvjednika. Jedan od uhićenih je naknadno umro u pritvoru, kaže Inzko.
Inzko o slučaju David Dragičević
Visoki predstavnik govorio je i o prosvjedima u Banja Luci povodom ubojstva mladića Davida Dragičevića.
''Ovaj slučaj treba se riješiti brzo'', rekao je Inzko.
OHR navodi da su izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i dalje učestale, naglašavajući posebno da takve izjave najčešće dolaze od Republike Srpske Predsjednika Milorada Dodika.
Također, navode se i spekulacije Bože Ljubića o nestanku BiH u slučaju neprovođenja izbornih reformi, javlja N1.
OHR također navodi da su određeni bošnjački dužnosnici ''optužili sudstvo BiH da pokušava ''ujednačiti'' etnički balans po pitanju ratnih zločina'' u slučaju procesuiranja Atifa Dudakovića.
''Također, pojedini političari u RS nastavljaju glorificirati osuđene ratne zločince'', piše u izvješću, gdje je zatim naveden primjer Milorada Dodika i veličanja ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića u rujnu.
OHR kritikuje u istom djelu izvještaja i Vukotu Govedaricu, predsjednika SDS-a, zbog izjave s predizbornog skupa gdje je rekao da bi pratio Karadžićev primjer u slučaju da postane predsjednik RS.
Neki od glavnih politički akteri ''nastavljaju negirati i umanjivati genocid počinjen u Srebrenici, koji su utvridila dva međunarodna suda, i da vrijeđaju žrtve sa svojim nečuvenim teorijama zavjere'', piše u izvješću.
''Uznemiravajuće je to što, više nego dva desetljeća nakon što je prošao rat u BiH, glavni politički akteri i određeni djelovi društva nisu se uspjeli pomirit s ratnim zločinima koje su počinile njihove bivše vođe i nastavljaju negirati presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.
Takvi stavovi veoma osporavaju izglede za dugoročno pomirenje u državi,” piše u izvješću. U izvješću piše da, tijekom razdoblja na koji se odnosi, vlasti u BiH nisu ukazali na nove odlaske bh. državljana na ratišta u Siriju i Irak.
Vlasti u BiH su obznanile da je se oko 50 građana vratilo u BiH iz Sirije i Iraka.
Podsjećamo, i tijekom prošlog izvještajnog razdoblja, prema Inzkovom izvješću, objavljen je niz izjava bh. političara kojima se osporavao suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Cjelokupno izvješće Valentina Inzka o stanju u BiH pročitajte OVDJE.
