Farma muznih krava u Tomislavgradu početkom ljeta trebala bi započeti proizvodnju električne energije putem bioplinskog postrojenja, čime će postati jedan od rijetkih primjera energetski održive poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o projektu u sklopu Mesne industrije Šišović iz Rakitna, gdje su u tijeku završni radovi na infrastrukturi, uključujući uređenje pristupnih površina, rasvjete i nadzornog sustava.
Probni rad očekuje se u narednim tjednima, dok bi prve količine električne energije u mrežu trebale biti isporučene već početkom ljeta.
Farma, smještena na oko 900 metara nadmorske visine, raspolaže s približno 1.100 grla stoke, od čega je oko polovice u proizvodnji mlijeka.
Godišnje proizvede i do šest milijuna litara mlijeka, a uz to nastaju i značajne količine stajnjaka, koji će ubuduće imati novu namjenu. Naime, sav stajnjak će se usmjeravati u bioplinsko postrojenje gdje će, u kontroliranim uvjetima bez prisutnosti kisika, prolaziti proces razgradnje.
Tijekom tog procesa nastaje bioplin bogat metanom, koji se koristi za pokretanje motora i proizvodnju električne energije.
Instalirana snaga postrojenja iznosi 400 kW, dok se u praksi očekuje proizvodnja između 250 i 300 kW.
Dio proizvedene energije isporučivat će se u elektroenergetsku mrežu, dok će ostatak biti korišten za potrebe same farme od mužnje i hlađenja mlijeka do ventilacije i rasvjete.
Osim električne energije, sustav proizvodi i toplinsku energiju koja će se koristiti za zagrijavanje objekata i tehnoloških procesa. Time farma značajno smanjuje troškove i povećava energetsku neovisnost.
Vrijednost cijelog projekta procjenjuje se na oko 7,5 milijuna konvertibilnih maraka. Financiran je kombinacijom vlastitih sredstava, kredita te potpora nadležnih institucija, uključujući federalno ministarstvo i fondove za zaštitu okoliša.
Ovaj projekt ima i važnu ekološku dimenziju. Metan, koji bi inače završio u atmosferi, sada se koristi kao izvor energije, čime se smanjuje emisija stakleničkih plinova. Istovremeno, ostatak nakon prerade koristi se kao kvalitetno organsko gnojivo za poljoprivredne površine, pišu Hbz-vijesti.com.
Na taj način farma u Tomislavgradu zatvara proizvodni ciklus od stočarske proizvodnje, preko energije, do gnojidbe i uzgoja hrane čime postaje primjer modernog i održivog pristupa poljoprivredi.
Riječ je o projektu u sklopu Mesne industrije Šišović iz Rakitna, gdje su u tijeku završni radovi na infrastrukturi, uključujući uređenje pristupnih površina, rasvjete i nadzornog sustava.
Probni rad očekuje se u narednim tjednima, dok bi prve količine električne energije u mrežu trebale biti isporučene već početkom ljeta.
Farma, smještena na oko 900 metara nadmorske visine, raspolaže s približno 1.100 grla stoke, od čega je oko polovice u proizvodnji mlijeka.
Godišnje proizvede i do šest milijuna litara mlijeka, a uz to nastaju i značajne količine stajnjaka, koji će ubuduće imati novu namjenu. Naime, sav stajnjak će se usmjeravati u bioplinsko postrojenje gdje će, u kontroliranim uvjetima bez prisutnosti kisika, prolaziti proces razgradnje.
Tijekom tog procesa nastaje bioplin bogat metanom, koji se koristi za pokretanje motora i proizvodnju električne energije.
Instalirana snaga postrojenja iznosi 400 kW, dok se u praksi očekuje proizvodnja između 250 i 300 kW.
Dio proizvedene energije isporučivat će se u elektroenergetsku mrežu, dok će ostatak biti korišten za potrebe same farme od mužnje i hlađenja mlijeka do ventilacije i rasvjete.
Osim električne energije, sustav proizvodi i toplinsku energiju koja će se koristiti za zagrijavanje objekata i tehnoloških procesa. Time farma značajno smanjuje troškove i povećava energetsku neovisnost.
Vrijednost cijelog projekta procjenjuje se na oko 7,5 milijuna konvertibilnih maraka. Financiran je kombinacijom vlastitih sredstava, kredita te potpora nadležnih institucija, uključujući federalno ministarstvo i fondove za zaštitu okoliša.
Ovaj projekt ima i važnu ekološku dimenziju. Metan, koji bi inače završio u atmosferi, sada se koristi kao izvor energije, čime se smanjuje emisija stakleničkih plinova. Istovremeno, ostatak nakon prerade koristi se kao kvalitetno organsko gnojivo za poljoprivredne površine, pišu Hbz-vijesti.com.
Na taj način farma u Tomislavgradu zatvara proizvodni ciklus od stočarske proizvodnje, preko energije, do gnojidbe i uzgoja hrane čime postaje primjer modernog i održivog pristupa poljoprivredi.
