Gotovo polovina svih vrsta insekata, ključnih jednako za ekosustave kao i za gospodarstvo, u cijelome svijetu nestaje i ugiba alarmantnom brzinom, rezultati su studije koja upozorava na "katastrofalan kolaps" prirodnog okoliša na planetu na kojemu živimo, piše Hina.
Ekosustavi ne mogu funkcionirati bez milijuna insekata koji čine temelj prehrambenog lanca, a rezultati novog istraživanja objavljeni u časopisu Biological Conservation upućuju na to da na njihov nestanak najviše utječu ljudska aktivnost i klimatske promjene.
Zaključak je jasan
"Zaključak je jasan: ako ne promijenimo način proizvodnje hrane, neki će kukci za nekoliko desetljeća jednostavno izumrijeti", kažu autori ove prilično zastrašujuće sinteze sedamdesettriju studija, koja prstom upire osobito u poljoprivredu jer se zbog nje uništava previše korisne flore i faune.
Danas je trećina vrsta pred istrebljenjem "a svake godine popis se povećava za dodatnih jedan posto", kažu Francisco Sanchez-Bayo i Kris Wyckhuys sa sveučilišta u Sydneyu i Queenslandu, napominjući da je brojka ekvivalent "najvećoj epizodi izumiranja" od nestanka dinosaura.
Dodaju da je više od 40 posto od 30 milijuna vrsta insekata, koliko ih živi na Zemlji u opasnosti je od izumiranja."Udio kukaca koji nestaju, a riječ je o 41 posto, dvostruko je veći nego kada su posrijedi kralježnjaci, a stopa izumiranja lokalnih vrsta koja iznosi 10 posto, osam je puta veća", kažu Sanchez-Bayo i Wyckhuys.
Kada govorimo o nestanku bioraznolikosti, našu pozornost najčešće privlači sudbina velikih životinja. Olako se zaboravlja da su kukci od ključnog značaja za ekosustave. "Treba brzo djelovati i pokušati spriječiti kolaps važnih ekosustava jer će posljedice biti katastrofalne", tvrde znanstvenici.
Značaj kukaca
Kukci su od vitalnog značaja kada je posrijedi proces oprašivanja, a smanjenje njihova broja utječe na čitav prehrambeni lanac. U Francuskoj je, primjerice, tijekom 2018. evidentiran pad broja ptica. "Nema više toliko kukaca, to nam je najveći problem", objasnio je jedan od autora francuske studije, Vincent Bretagnolle, dodajući da i ptice koje se hrane sjemenkama u jednom trenutku u godini trebaju insekte kako bi prehranile svoje mlade.
Po rezultatima istraživanja objavljenima krajem 2017. na temelju podataka njemačkih znanstvenika, Europa je u manje od 30 godina izgubila gotovo 80 posto 'svojih' insekata, a posljedica je nestanak više od 400 milijuna ptica. Na globalno smanjenje broja kukaca utječe i globalno zatopljenje, podsjećaju znanstvenici.
Ali o insektima kao izvoru hrane osim ptica ovise, ježevi, gušteri, ribe, vodozemci...
Australski znanstvenici kao problem navode brzu urbanizaciju, pretjerano krčenje šuma zbog prenamjene zemljišta u poljoprivredno te korištenje pesticida i sintetičkih gnojiva, osobito u posljednjih šezdeset godina.
Smanjenje broja insekata datira s početka dvadesetog stoljeća, ali se naglo ubrzalo pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća te dosegnulo "alarmantne razmjere" u posljednjih 20 godina.
Najugroženiji leptiri
Među najugroženijima vrstama insekata su Lepidoptera (leptiri), Hymenoptera (pčele, ose, mravi, stršljeni - koji žive na svim kontinentima osim Antarktike) i kornjaši (bubamare, krijesnice).
U mediteranskom bazenu značajno se smanjio broj kukaca balegara, a nestao je i velik broj pčelinjih vrsta. Istrebljenja nisu pošteđeni ni vodeni kukci.
"Hitno je potrebno ponovno obnoviti staništa insekata, preispitati dosadašnju poljoprivrednu praksu, uz posebnu brigu o smanjenom korištenju pesticida i njihovoj zamjeni održivim tvarima", ističu autori izvješća, podsjećajući da brigu treba voditi i o 'ozdravljenju' zagađenih voda, kako u gradovima tako i u ruralnim područjima.
Ekosustavi ne mogu funkcionirati bez milijuna insekata koji čine temelj prehrambenog lanca, a rezultati novog istraživanja objavljeni u časopisu Biological Conservation upućuju na to da na njihov nestanak najviše utječu ljudska aktivnost i klimatske promjene.
Zaključak je jasan
"Zaključak je jasan: ako ne promijenimo način proizvodnje hrane, neki će kukci za nekoliko desetljeća jednostavno izumrijeti", kažu autori ove prilično zastrašujuće sinteze sedamdesettriju studija, koja prstom upire osobito u poljoprivredu jer se zbog nje uništava previše korisne flore i faune.
Danas je trećina vrsta pred istrebljenjem "a svake godine popis se povećava za dodatnih jedan posto", kažu Francisco Sanchez-Bayo i Kris Wyckhuys sa sveučilišta u Sydneyu i Queenslandu, napominjući da je brojka ekvivalent "najvećoj epizodi izumiranja" od nestanka dinosaura.
Dodaju da je više od 40 posto od 30 milijuna vrsta insekata, koliko ih živi na Zemlji u opasnosti je od izumiranja."Udio kukaca koji nestaju, a riječ je o 41 posto, dvostruko je veći nego kada su posrijedi kralježnjaci, a stopa izumiranja lokalnih vrsta koja iznosi 10 posto, osam je puta veća", kažu Sanchez-Bayo i Wyckhuys.
Kada govorimo o nestanku bioraznolikosti, našu pozornost najčešće privlači sudbina velikih životinja. Olako se zaboravlja da su kukci od ključnog značaja za ekosustave. "Treba brzo djelovati i pokušati spriječiti kolaps važnih ekosustava jer će posljedice biti katastrofalne", tvrde znanstvenici.
Značaj kukaca
Kukci su od vitalnog značaja kada je posrijedi proces oprašivanja, a smanjenje njihova broja utječe na čitav prehrambeni lanac. U Francuskoj je, primjerice, tijekom 2018. evidentiran pad broja ptica. "Nema više toliko kukaca, to nam je najveći problem", objasnio je jedan od autora francuske studije, Vincent Bretagnolle, dodajući da i ptice koje se hrane sjemenkama u jednom trenutku u godini trebaju insekte kako bi prehranile svoje mlade.
Po rezultatima istraživanja objavljenima krajem 2017. na temelju podataka njemačkih znanstvenika, Europa je u manje od 30 godina izgubila gotovo 80 posto 'svojih' insekata, a posljedica je nestanak više od 400 milijuna ptica. Na globalno smanjenje broja kukaca utječe i globalno zatopljenje, podsjećaju znanstvenici.
Ali o insektima kao izvoru hrane osim ptica ovise, ježevi, gušteri, ribe, vodozemci...
Australski znanstvenici kao problem navode brzu urbanizaciju, pretjerano krčenje šuma zbog prenamjene zemljišta u poljoprivredno te korištenje pesticida i sintetičkih gnojiva, osobito u posljednjih šezdeset godina.
Smanjenje broja insekata datira s početka dvadesetog stoljeća, ali se naglo ubrzalo pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća te dosegnulo "alarmantne razmjere" u posljednjih 20 godina.
Najugroženiji leptiri
Među najugroženijima vrstama insekata su Lepidoptera (leptiri), Hymenoptera (pčele, ose, mravi, stršljeni - koji žive na svim kontinentima osim Antarktike) i kornjaši (bubamare, krijesnice).
U mediteranskom bazenu značajno se smanjio broj kukaca balegara, a nestao je i velik broj pčelinjih vrsta. Istrebljenja nisu pošteđeni ni vodeni kukci.
"Hitno je potrebno ponovno obnoviti staništa insekata, preispitati dosadašnju poljoprivrednu praksu, uz posebnu brigu o smanjenom korištenju pesticida i njihovoj zamjeni održivim tvarima", ističu autori izvješća, podsjećajući da brigu treba voditi i o 'ozdravljenju' zagađenih voda, kako u gradovima tako i u ruralnim područjima.
