Očekivana objedinjena inflacija u Bosni i Hercegovini za ovu godinu iznosi 4,2 posto, a za sljedeću godinu 3,6 posto, što je niže od očekivanja iskazanog u prosincu, objavila je Središnja banka BiH.
Naime, kako su naveli u Središnjoj banci BiH, kvartalna anketa o inflatornim očekivanjima pokazala je da je očekivana inflacija za ovu godinu niža nego što su sudionici smatrali u prosincu prošle godine, kada su predviđali prosječnu inflaciju od 5,8 posto.
"Inflatorna očekivanja za narednu godinu iznose 3,6 posto, što predstavlja pad u odnosu na prosinački krug ispitivanja, kada su projekcije stope inflacije za 2025. godinu iznosile 5,5 posto", navedeno je u kvartalnoj anketi o inflatornim očekivanjima koju provodi Središnja banka.
Najniža očekivanja
Nadalje se navodi da ovo ujedno predstavlja i najniža očekivanja stope inflacije u posljednjoj godini dana.
"Hoće li inflatorni pritisci nastaviti popuštati u narednom periodu i uzrokovati postupnu stabilizaciju očekivane inflacije, ostaje da vidimo", naveli si iz Središnje banke.
Iz te institucije su dodali da pozitivna očekivanja inflatornih kretanja za ovu i narednu godinu impliciraju pozitivne tendencije cjelokupnog gospodarstva.
Da financijske institucije prilikom ovakvih prognoza prilaze s više optimizma, za "Nezavisne novine" kazao je ekonomski analitičar Milenko Stanić, dodajući da financijske institucije u toku godine najčešće dva puta vrše odgovarajuće korekcije.
"Sigurno je da su inflatorna očekivanja bitna, jer su bitan faktor rasta cijena inflacije. Očekivanja se najčešće ugrađuju u inflaciju, jer kad vi očekujete visoke stope inflacije, onda svi tako i planiraju, ugrađuju u budžete, poduzeća u svoje planove i to sve utiče na održavanje visokih stopa inflacije", kazao je Stanić.
Dodao je da kada se govori o korekcijama ovih očekivanja, one dolaze kao rezultat najavljenih promjena u politikama Središnje banke SAD i najava Središnje banke EU.
''Uvozna inflacija''
One su najavile da će od polovine ove godine pristupiti smanjenju kamatnih stopa. Također, mjere koje su poduzete prošle godine u SAD i EU dale su rezultate i inflacija pada brže nego što se očekivalo u projekcijama prošle godine, rekao je Stanić, ističući da najave ključnih svjetskih financijskih institucija i te kako utiču na BiH.
"Dosta inflacije kod nas je uvozno, koja dolazi kupovinom robe iz inozemstva. Treba imati u vidu i kretanje agregatne traženje na domaćem tržištu, odnosno potrošnje stanovništva, jer tu imamo smanjenje potrošnje stanovništva, nastale kao rezultat rasta cijena robe u proteklom periodu, koji nije praćen adekvatnim rastom primanja stanovništva. Kada god se desi smanjenje agregatne traženje, nema pritiska na rast cijena, te su proizvođači prinuđeni da smanjuju cijene", naveo je Stanić.
Istaknuo je da se sve ovo može poremetiti ako dođe do globalnih poremećaja, kao što su novi sukobi i problemi u međunarodnim odnosima, koji bi povećali cijene energenata, jer se to mora ugraditi u cijenu robe i usluga.
"To u ovom trenutku ne možemo projektirati, a to je i razlog što i domaće i svjetske financijske institucije dva puta godišnje projektiraju kretanja inflacije", zaključio je Stanić.
Cijene hrane
Kako je za "Nezavisne novine" rekao ekonomski analitičar Igor Gavran, ova očekivanja su u skladu s očekivanjima u eurozoni i u skladu s praćenjem cijena u Europi.
"U vrijeme kada su ova očekivanja nastala, vjerojatno su bila utemeljena i bazirana na trenutnim trendovima. Međutim, u zadnje vrijeme imamo ponovo rast cijena energenata, prije svega nafte, a s druge strane imamo najave u FBiH da će se povećati cijena električne energije", rekao je Gavran, dodajući da ako do rasta ovih cijena dođe, onda bi u ovoj godini moglo doći do revizije tih očekivanja na više stope, a posebno u narednoj godini.
"Ne vjerujem da će stope inflacije biti niže, mislim da je jedino moguće da one budu više", kazao je Gavran, ističući da je teško reći što bi ovo generalno značilo za građane.
"Hoće li se stopa od tri ili četiri posto odnositi na cijene hrane ili će to biti prosjek, uzimajući u obzir ono što veći dio stanovništva svakako ne može priuštiti, to je veliko pitanje. Najaktualnije za BiH su cijene energenata i cijene hrane, a što se tiče ovih prognoza, teško je reći što se sve obuhvata", naveo je Gavran, naglašavajući da ova očekivanja nisu nikakvo ohrabrenje, jer ako se rast nastavi, a cijene su nerealno visoke, s točke životnog standarda će opet biti sve teže.
Naime, kako su naveli u Središnjoj banci BiH, kvartalna anketa o inflatornim očekivanjima pokazala je da je očekivana inflacija za ovu godinu niža nego što su sudionici smatrali u prosincu prošle godine, kada su predviđali prosječnu inflaciju od 5,8 posto.
"Inflatorna očekivanja za narednu godinu iznose 3,6 posto, što predstavlja pad u odnosu na prosinački krug ispitivanja, kada su projekcije stope inflacije za 2025. godinu iznosile 5,5 posto", navedeno je u kvartalnoj anketi o inflatornim očekivanjima koju provodi Središnja banka.
Najniža očekivanja
Nadalje se navodi da ovo ujedno predstavlja i najniža očekivanja stope inflacije u posljednjoj godini dana.
"Hoće li inflatorni pritisci nastaviti popuštati u narednom periodu i uzrokovati postupnu stabilizaciju očekivane inflacije, ostaje da vidimo", naveli si iz Središnje banke.
Iz te institucije su dodali da pozitivna očekivanja inflatornih kretanja za ovu i narednu godinu impliciraju pozitivne tendencije cjelokupnog gospodarstva.
Da financijske institucije prilikom ovakvih prognoza prilaze s više optimizma, za "Nezavisne novine" kazao je ekonomski analitičar Milenko Stanić, dodajući da financijske institucije u toku godine najčešće dva puta vrše odgovarajuće korekcije.
"Sigurno je da su inflatorna očekivanja bitna, jer su bitan faktor rasta cijena inflacije. Očekivanja se najčešće ugrađuju u inflaciju, jer kad vi očekujete visoke stope inflacije, onda svi tako i planiraju, ugrađuju u budžete, poduzeća u svoje planove i to sve utiče na održavanje visokih stopa inflacije", kazao je Stanić.
Dodao je da kada se govori o korekcijama ovih očekivanja, one dolaze kao rezultat najavljenih promjena u politikama Središnje banke SAD i najava Središnje banke EU.
''Uvozna inflacija''
One su najavile da će od polovine ove godine pristupiti smanjenju kamatnih stopa. Također, mjere koje su poduzete prošle godine u SAD i EU dale su rezultate i inflacija pada brže nego što se očekivalo u projekcijama prošle godine, rekao je Stanić, ističući da najave ključnih svjetskih financijskih institucija i te kako utiču na BiH.
"Dosta inflacije kod nas je uvozno, koja dolazi kupovinom robe iz inozemstva. Treba imati u vidu i kretanje agregatne traženje na domaćem tržištu, odnosno potrošnje stanovništva, jer tu imamo smanjenje potrošnje stanovništva, nastale kao rezultat rasta cijena robe u proteklom periodu, koji nije praćen adekvatnim rastom primanja stanovništva. Kada god se desi smanjenje agregatne traženje, nema pritiska na rast cijena, te su proizvođači prinuđeni da smanjuju cijene", naveo je Stanić.
Istaknuo je da se sve ovo može poremetiti ako dođe do globalnih poremećaja, kao što su novi sukobi i problemi u međunarodnim odnosima, koji bi povećali cijene energenata, jer se to mora ugraditi u cijenu robe i usluga.
"To u ovom trenutku ne možemo projektirati, a to je i razlog što i domaće i svjetske financijske institucije dva puta godišnje projektiraju kretanja inflacije", zaključio je Stanić.
Cijene hrane
Kako je za "Nezavisne novine" rekao ekonomski analitičar Igor Gavran, ova očekivanja su u skladu s očekivanjima u eurozoni i u skladu s praćenjem cijena u Europi.
"U vrijeme kada su ova očekivanja nastala, vjerojatno su bila utemeljena i bazirana na trenutnim trendovima. Međutim, u zadnje vrijeme imamo ponovo rast cijena energenata, prije svega nafte, a s druge strane imamo najave u FBiH da će se povećati cijena električne energije", rekao je Gavran, dodajući da ako do rasta ovih cijena dođe, onda bi u ovoj godini moglo doći do revizije tih očekivanja na više stope, a posebno u narednoj godini.
"Ne vjerujem da će stope inflacije biti niže, mislim da je jedino moguće da one budu više", kazao je Gavran, ističući da je teško reći što bi ovo generalno značilo za građane.
"Hoće li se stopa od tri ili četiri posto odnositi na cijene hrane ili će to biti prosjek, uzimajući u obzir ono što veći dio stanovništva svakako ne može priuštiti, to je veliko pitanje. Najaktualnije za BiH su cijene energenata i cijene hrane, a što se tiče ovih prognoza, teško je reći što se sve obuhvata", naveo je Gavran, naglašavajući da ova očekivanja nisu nikakvo ohrabrenje, jer ako se rast nastavi, a cijene su nerealno visoke, s točke životnog standarda će opet biti sve teže.
