Europsko vijeće trebalo bi odlučivati o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom na sjednici 21. ožujka. Tada će biti poznato koliko smo od europske perspektive udaljeni. Međutim, i sam proces pregovora za pristupanje EU nije garancija da će vlasti efikasno i brzo ispuniti sve obaveze. Primjer susjednih država potvrda je toga, prenosi Federalna.
Obimna radna verzija Programa integriranja – plana usklađivanja propisa, koji je uvid u bh. spremnost za otvaranje pregovora sa EU, završena je nakon zastoja. U narednom periodu očekuje se mišljenje Europske komisije o urađenom.
Očekivanja realna
''Što se tiče novog izvještaja, moja očekivanja su realna. Od vlasti BiH se očekuje da naprave svoj dio posla i još nekoliko koraka i da pokažemo političku mudrost i volju da mi to možemo uraditi i primijeniti pravo EU na svom teritoriju kao što to one čine u EU'', kazala je Elvira Habota, direktorica Direkcije za europske integracije BiH.
Naša država će, ukoliko bude pozitivna odluka Europskog vijeća, pregovore voditi po novoj metodologiji. Širenjem Unije sve je više i zadataka pred kandidatskim zemljama.
''Imamo otvaranje klastera. U tom smislu je možda malo povoljnija situacija, ali ne možemo zatvoriti klaster dok ne završimo sva pojedinačna poglavlja. Hrvatska je imala uvođenje benchmarka i poglavlja 23. Već sada sa klasterima imamo poglavlja o kojima se ranije nije pregovaralo'', objašnjava Darija Ramljak, pomoćnica direktorice Direkcije za europske integracije BiH.
Put zemalja regije ka eurointegracijama nije nesmetan. Mnoge su odavno ispunile zatjevne uvjete, ali još čekaju članstvo. Srbiji je zbog unutrašnje političke situacije put ka EU dodatno otežan.
''Ova situacija ako se ne razriješi na način koji je u skladu sa principima slobodnih i poštenih izbora, možemo reći da naši pristupni pregovori mogu biti stavljeni na led. Rezolucijom Europskog parlamenta se traži međunarodna istraga - to nije normalno u procesu pristupanja da se događa u državi'', ističe Vladimir Međak, bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima Srbije.
Ugovor za dobrosusjedstvo
''Mi smo morali potpisati ugovor sa Bugarskom za dobrosusjedstvo, morali smo potpisati ugovor sa Grčkom, onaj Prespanski ugovor kojim smo morali promijeniti čak i svoje ime. Koliko su složeni procesi, bit će jasnije nakon izbora u travnju i svibnju, a to su predsjednički izbori i izbori za novi parlament'', podsjeća Dragan Tilev, savjetnik u Tajništvu za EU integracije Vlade Sjeverne Makedonije.
Tek nakon otvaranja pregovora država će se suočiti sa nedostacima uspostavljenog mehanizma koji omogućava BiH da se jednim glasom obraća EU.
''Proces pregovaranja i pristupanja EU će biti dugotrajan. Siguran sam da će određene politike zahtijevati da se primjenjuje Mehanizam koordinacije. Do te mjere će se to banalizirati - da će se tražiti da se o pojedinim pitanjima donose odluke i da se pitaju i kantoni unutar Federacije BiH, koji nemaju nikakve veze sa vanjskom politikom BiH'', upozorava DF-ov Dženan Đonlagić, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za europske integracije PSBiH.
''BiH je faktički nedovršena država samim tim što ima i dalje Ustav kao dio Mirovnog sporazuma, visokog predstavnika, što je Daytonskim sporazumom konstituirana. Najgore u tome je što se daytonski Ustav ne poštuje ili ga svako tumači na svoj način'', smatra Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.
Osim ispunjavanja zacrtanih preporuka i harmonizacije propisa, eurointegracijski put zemalja Zapadnog Balkana zavisit će i od novog sastava Europskog parlamenta te načina odlučivanja nadležnih jer je do sada potrebna bila jednoglasnost koju teško postižemo i unutar BiH.
Obimna radna verzija Programa integriranja – plana usklađivanja propisa, koji je uvid u bh. spremnost za otvaranje pregovora sa EU, završena je nakon zastoja. U narednom periodu očekuje se mišljenje Europske komisije o urađenom.
Očekivanja realna
''Što se tiče novog izvještaja, moja očekivanja su realna. Od vlasti BiH se očekuje da naprave svoj dio posla i još nekoliko koraka i da pokažemo političku mudrost i volju da mi to možemo uraditi i primijeniti pravo EU na svom teritoriju kao što to one čine u EU'', kazala je Elvira Habota, direktorica Direkcije za europske integracije BiH.
Naša država će, ukoliko bude pozitivna odluka Europskog vijeća, pregovore voditi po novoj metodologiji. Širenjem Unije sve je više i zadataka pred kandidatskim zemljama.
''Imamo otvaranje klastera. U tom smislu je možda malo povoljnija situacija, ali ne možemo zatvoriti klaster dok ne završimo sva pojedinačna poglavlja. Hrvatska je imala uvođenje benchmarka i poglavlja 23. Već sada sa klasterima imamo poglavlja o kojima se ranije nije pregovaralo'', objašnjava Darija Ramljak, pomoćnica direktorice Direkcije za europske integracije BiH.
Put zemalja regije ka eurointegracijama nije nesmetan. Mnoge su odavno ispunile zatjevne uvjete, ali još čekaju članstvo. Srbiji je zbog unutrašnje političke situacije put ka EU dodatno otežan.
''Ova situacija ako se ne razriješi na način koji je u skladu sa principima slobodnih i poštenih izbora, možemo reći da naši pristupni pregovori mogu biti stavljeni na led. Rezolucijom Europskog parlamenta se traži međunarodna istraga - to nije normalno u procesu pristupanja da se događa u državi'', ističe Vladimir Međak, bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima Srbije.
Ugovor za dobrosusjedstvo
''Mi smo morali potpisati ugovor sa Bugarskom za dobrosusjedstvo, morali smo potpisati ugovor sa Grčkom, onaj Prespanski ugovor kojim smo morali promijeniti čak i svoje ime. Koliko su složeni procesi, bit će jasnije nakon izbora u travnju i svibnju, a to su predsjednički izbori i izbori za novi parlament'', podsjeća Dragan Tilev, savjetnik u Tajništvu za EU integracije Vlade Sjeverne Makedonije.
Tek nakon otvaranja pregovora država će se suočiti sa nedostacima uspostavljenog mehanizma koji omogućava BiH da se jednim glasom obraća EU.
''Proces pregovaranja i pristupanja EU će biti dugotrajan. Siguran sam da će određene politike zahtijevati da se primjenjuje Mehanizam koordinacije. Do te mjere će se to banalizirati - da će se tražiti da se o pojedinim pitanjima donose odluke i da se pitaju i kantoni unutar Federacije BiH, koji nemaju nikakve veze sa vanjskom politikom BiH'', upozorava DF-ov Dženan Đonlagić, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za europske integracije PSBiH.
''BiH je faktički nedovršena država samim tim što ima i dalje Ustav kao dio Mirovnog sporazuma, visokog predstavnika, što je Daytonskim sporazumom konstituirana. Najgore u tome je što se daytonski Ustav ne poštuje ili ga svako tumači na svoj način'', smatra Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.
Osim ispunjavanja zacrtanih preporuka i harmonizacije propisa, eurointegracijski put zemalja Zapadnog Balkana zavisit će i od novog sastava Europskog parlamenta te načina odlučivanja nadležnih jer je do sada potrebna bila jednoglasnost koju teško postižemo i unutar BiH.
