Igre na sreću, prodaja lijekova te alkohola i kave su, kako se čini, najatraktivnije i najisplativije djelatnosti u BiH koje su samo u RS-u zastupljene na svakih 100 metara. Jedan od razloga koji se navodi zašto je tako je i činjenica da će građani posljednju marku dati za piće i lijekove te da će se, kada im potonu sve lađe, okušati u igrama na sreću.
Mišljenje građana je kako je tu riječ isključivo o zakonu ponude i potražnje.
Naravno da se otvaraju kafići, jednostavna ekonomska logika: potražnja je ili konstantna ili raste, a marže su nekoliko puta veće nego u bilo kojoj proizvodnoj djelatnosti, ali i mnogim neproizvodnim. I tako je kada je riječ o onima koji otvaraju kafić ili fast food kako bi zaista od toga živjeli.
Kako piše Večernji list BiH i razmišljanja drugih su slična pa je jedan mladić konstatirao: "Neka mi netko kaže zašto ne otvoriti kafić? Svi su puni jer ljudi ne izlaze iz njih. Isto vrijedi i za prodaju brze hrane na ulici."
Jedna od starijih gospođa kazala je kako je ne čudi broj ljekarni jer je cijela država bolesna te je dodala: "A kada je riječ o kafićima i kladionicama, Bože moj, zakon ponude i potražnje. Djeco, kada počnete čitati knjige..., imat ćemo i knjižnica."
Broj kafića i kladionica ne čudi s obzirom na to da u BiH sve više maha uzima ovisnost o kocki, a ne umanjuje se ni problem alkoholizma. BiH ima najviše kladionica po glavi stanovnika, a broj patoloških kockara broji se desecima tisuća. Uz kocku, dosta je zastupljena i ovisnost o alkoholu. BiH je jedna od vodećih europskih zemalja po konzumaciji alkohola. Alkoholizam kod mladih sve više eskalira. Maloljetnici su prihvatili neke nove običaje u kojima nema zabave bez alkohola. O njegovoj štetnosti nitko ne razmišlja, ali činjenica je i da roditelji zatvaraju oči kad god mogu.
Da ni ljekarne nisu ništa manje isplative od kafića i kladionica, potvrđuje i podatak da su samo u HNŽ-u građani na recept uzeli lijekova u vrijednosti od 12,7 mil. KM. Godinu ranije taj iznos je bio 12,3 mil. KM, što znači da je potrošnja povećana za 400.000 KM u godini dana.
Mentalna slika stanovništva u BiH drastično je promijenjena - nagore! Upozoravaju na to psiholozi, navodeći da zbog stresa, straha od otkaza, obiteljskih problema, nezaposlenosti, neimaštine…, postajemo sve depresivnije društvo. Stoga ne iznenađuju ni podaci Agencije za lijekove BiH u kojima se navodi da potrošnja lijekova za smirenje alarmantno raste. U jednoj godini bh. građani za psihoanaleptike izdvoje oko 13 milijuna KM, što čini 2,3% ukupne potrošnje lijekova. Zabrinjavajuće je što taj broj nastavlja rasti.
Mišljenje građana je kako je tu riječ isključivo o zakonu ponude i potražnje.
Naravno da se otvaraju kafići, jednostavna ekonomska logika: potražnja je ili konstantna ili raste, a marže su nekoliko puta veće nego u bilo kojoj proizvodnoj djelatnosti, ali i mnogim neproizvodnim. I tako je kada je riječ o onima koji otvaraju kafić ili fast food kako bi zaista od toga živjeli.
Kako piše Večernji list BiH i razmišljanja drugih su slična pa je jedan mladić konstatirao: "Neka mi netko kaže zašto ne otvoriti kafić? Svi su puni jer ljudi ne izlaze iz njih. Isto vrijedi i za prodaju brze hrane na ulici."
Jedna od starijih gospođa kazala je kako je ne čudi broj ljekarni jer je cijela država bolesna te je dodala: "A kada je riječ o kafićima i kladionicama, Bože moj, zakon ponude i potražnje. Djeco, kada počnete čitati knjige..., imat ćemo i knjižnica."
Broj kafića i kladionica ne čudi s obzirom na to da u BiH sve više maha uzima ovisnost o kocki, a ne umanjuje se ni problem alkoholizma. BiH ima najviše kladionica po glavi stanovnika, a broj patoloških kockara broji se desecima tisuća. Uz kocku, dosta je zastupljena i ovisnost o alkoholu. BiH je jedna od vodećih europskih zemalja po konzumaciji alkohola. Alkoholizam kod mladih sve više eskalira. Maloljetnici su prihvatili neke nove običaje u kojima nema zabave bez alkohola. O njegovoj štetnosti nitko ne razmišlja, ali činjenica je i da roditelji zatvaraju oči kad god mogu.
Da ni ljekarne nisu ništa manje isplative od kafića i kladionica, potvrđuje i podatak da su samo u HNŽ-u građani na recept uzeli lijekova u vrijednosti od 12,7 mil. KM. Godinu ranije taj iznos je bio 12,3 mil. KM, što znači da je potrošnja povećana za 400.000 KM u godini dana.
Mentalna slika stanovništva u BiH drastično je promijenjena - nagore! Upozoravaju na to psiholozi, navodeći da zbog stresa, straha od otkaza, obiteljskih problema, nezaposlenosti, neimaštine…, postajemo sve depresivnije društvo. Stoga ne iznenađuju ni podaci Agencije za lijekove BiH u kojima se navodi da potrošnja lijekova za smirenje alarmantno raste. U jednoj godini bh. građani za psihoanaleptike izdvoje oko 13 milijuna KM, što čini 2,3% ukupne potrošnje lijekova. Zabrinjavajuće je što taj broj nastavlja rasti.
