Iako je razlika u kognitivnim sposobnostima bila mala i nije dovoljna da pokaže uzročno-posljedičnu vezu, dovoljna je da bude uočljiva, a studija je pažljivo uzela u obzir varijable uključujući razlike u genetici i djetetovu socio-ekonomskoj pozadini.
Kognitivni učinci igranja
Istovremeno, gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nije imalo pozitivan ili negativan učinak na inteligenciju. Istraživanje bi se trebalo pokazati korisnim u raspravi o tome koliko je vremena pred ekranom prikladno za mlade umove, piše bug.hr.
"Digitalni mediji definiraju moderno djetinjstvo, ali su njegovi kognitivni učinci nejasni i o njima se žestoko raspravlja", pišu istraživači u radu, objavljenom u časopisu Scientific Reports. "Vjerujemo da bi studije s genetskim podacima mogle razjasniti uzročne tvrdnje i ispraviti tipično neobjašnjenu ulogu genetskih predispozicija."
Veliki uzorak
Istraživanje je provedeno nad 9855 američke djece, u dobi od devet i 10 godina. U prosjeku, djeca su provodila 2,5 sata dnevno gledajući TV ili online video, sat igrajući video igre, a pola sata družila su se putem interneta.
Istraživači su dvije godine kasnije provjerili nove podatke za više od 5000 te djece. Pokazalo se kako oni koji više vremena od uobičajenog provode uz video igre bilježe 2,5 boda veći porast kvocijenta inteligencije iznad prosjeka.
Inteligencija nije konstanta
Povećanje kvocijenta inteligencije temelji se na uspješnosti djece na zadacima koji su uključivali razumijevanje čitanja, vizualno-prostornu obradu i zadatak usmjeren na pamćenje, fleksibilno razmišljanje i samokontrolu.
Iako se studija bavila samo djecom u SAD-u i nije napravila razliku između tipova videoigara - mobilne ili konzolne - ona je vrijedan uvid u igranje igara i IQ te podupire ideju da inteligencija nije fiksna konstanta s kojom smo rođeni.
"Čini se kako vrijeme provedeno ispred ekrana ne narušava kognitivne sposobnosti djece i da igranje videoigara zapravo može pomoći u jačanju inteligencije", kaže neuroznanstvenik Torkel Klingberg s Instituta Karolinska u Švedskoj.
Koristi od videoigara
Ovo nije prva studija koja sugerira vezu između vremena koje djeca provode igrajući igre i razvoja njihovih kognitivnih sposobnosti, a čini se da postoje i druge povezane koristi od videoigara.
Istraživači smatraju kako su male veličine uzoraka, različiti dizajni studija i nedostatak uvažavanja genetskih i socio-ekonomskih utjecaja doveli do oprečnih izvješća o učincima vremena provedenog ispred ekrana.
U igri je puno faktora, kažu oni, kako u pogledu načina na koji se inteligencija može razviti i formirati, tako i u pogledu različitih načina na koje vrijeme pred ekranom može utjecati na naša tijela i naše navike. A za to će trebati provesti još niz istraživanja.
Kognitivni učinci igranja
Istovremeno, gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nije imalo pozitivan ili negativan učinak na inteligenciju. Istraživanje bi se trebalo pokazati korisnim u raspravi o tome koliko je vremena pred ekranom prikladno za mlade umove, piše bug.hr.
"Digitalni mediji definiraju moderno djetinjstvo, ali su njegovi kognitivni učinci nejasni i o njima se žestoko raspravlja", pišu istraživači u radu, objavljenom u časopisu Scientific Reports. "Vjerujemo da bi studije s genetskim podacima mogle razjasniti uzročne tvrdnje i ispraviti tipično neobjašnjenu ulogu genetskih predispozicija."
Veliki uzorak
Istraživanje je provedeno nad 9855 američke djece, u dobi od devet i 10 godina. U prosjeku, djeca su provodila 2,5 sata dnevno gledajući TV ili online video, sat igrajući video igre, a pola sata družila su se putem interneta.
Istraživači su dvije godine kasnije provjerili nove podatke za više od 5000 te djece. Pokazalo se kako oni koji više vremena od uobičajenog provode uz video igre bilježe 2,5 boda veći porast kvocijenta inteligencije iznad prosjeka.
Inteligencija nije konstanta
Povećanje kvocijenta inteligencije temelji se na uspješnosti djece na zadacima koji su uključivali razumijevanje čitanja, vizualno-prostornu obradu i zadatak usmjeren na pamćenje, fleksibilno razmišljanje i samokontrolu.
Iako se studija bavila samo djecom u SAD-u i nije napravila razliku između tipova videoigara - mobilne ili konzolne - ona je vrijedan uvid u igranje igara i IQ te podupire ideju da inteligencija nije fiksna konstanta s kojom smo rođeni.
"Čini se kako vrijeme provedeno ispred ekrana ne narušava kognitivne sposobnosti djece i da igranje videoigara zapravo može pomoći u jačanju inteligencije", kaže neuroznanstvenik Torkel Klingberg s Instituta Karolinska u Švedskoj.
Koristi od videoigara
Ovo nije prva studija koja sugerira vezu između vremena koje djeca provode igrajući igre i razvoja njihovih kognitivnih sposobnosti, a čini se da postoje i druge povezane koristi od videoigara.
Istraživači smatraju kako su male veličine uzoraka, različiti dizajni studija i nedostatak uvažavanja genetskih i socio-ekonomskih utjecaja doveli do oprečnih izvješća o učincima vremena provedenog ispred ekrana.
U igri je puno faktora, kažu oni, kako u pogledu načina na koji se inteligencija može razviti i formirati, tako i u pogledu različitih načina na koje vrijeme pred ekranom može utjecati na naša tijela i naše navike. A za to će trebati provesti još niz istraživanja.
