Sve je veći broj oboljelih od gripe u Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini. Ta teška virusna bolest izostala je u protekle dvije godine, vjeruje se, zbog koronavirusa.
O tome do kad se može cijepiti protiv gripe, što poduzeti kad obolite, tko je najugroženiji, do kakvih sve komplikacija može doći i kako ih izbjeći razgovaralo se u emisiji HTV-a Dobro jutro, Hrvatska.
Mirovanje i ležanje
"U Hrvatskoj se vode tjedna izvješća i na osnovu posljednjih podataka u Hrvatskoj je preko 4 tisuće oboljelih s dokazanom gripom. Pretpostavlja se, kao i uvijek, da je ta brojka puno veća jer ne dođu svi do mikrobiološke dijagnostike i ne dokaže se kod svih uzročnik bolesti. Epidemija je u uzlaznom trendu pa očekujemo da će iz tjedna u tjedan rasti broj oboljelih", poručio je Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević.
Protekle dvije godine zabilježeno je manje slučajeva gripe.
"U protekle dvije zimske sezone, jer gripa je bolest koja je aktivna uglavnom zimi u epidemijskom obliku, pod utjecajem pandemije bolesti covid-19 imali smo vrlo mali broj registriranih oboljelih od gripe. Brojke koje sada viđamo su nešto veće od pretpandemijskih brojki, ali takva je situacija i drugdje u svijetu i takva je situacija bila protekle zime na južnoj hemisferi", rekao je Čivljak.
"Gripa nije kod svih oboljelih teška bolest i gripa kod nekih ljudi uistinu ne zahtijeva ležanje u krevetu, ali je dobro prvih nekoliko dana, osobito ako bolesnik ima povišenu temperaturu, mirovati, odležati, ne izlaziti iz kuće već se posvetiti sebi i odmoru jer to odgovara i našoj prirodnoj borbi protiv zaraznih bolesti i smanjuje rizik od komplikacija. Ako se u prvih nekoliko dana ne razviju komplikacija, temperatura padne i bolesnik se dobro osjeća onda ne mora nužno ležati 7 dana. No ako se razviju komplikacije treba potražiti savjet liječnika", preporučio je Čivljak.
Cijepljenje
Još nije kasno za cijepljenje naročito starijim osobama te rizičnim skupinama, kaže.
"Postoje različite vrste cjepiva, no kod gripe je karakteristično to da se cjepivo svake godine treba ponovno proizvoditi i mijenjati sastav cjepiva jer je virus gripe vrlo varijabilan. Cjepiva se proizvode na osnovu virusa koji je najviše cirkulirao prethodne sezone i zbog toga je teško predvidjeti i očekivati 100-postotnu učinkovitost. No zadnjih nekoliko godina svako cjepivo sadrži četiri antigena za četiri različita tipa virusa - dva za virus gripe A i dva za virus gripe B", rekao je Čivljak.
Moguće je u isto vrijeme oboljeti od covida i gripe.
"Osoba može imati dvije ili čak tri zarazne bolesti istovremeno. Mi strahujemo od takvih oblika koinfekcije jer oni nose veći rizik komplikacija i u takvim se slučajevima mogu dogoditi teži oblici bolesti", rekao je.
Čivljak upozorava i da ne treba uzimati antibiotike na svoju ruku jer se oni koriste kod bakterijskih infekcija.
"Nažalost, veliki broj ljudi koji oboli i dobije vrućicu misli da će antibiotik sniziti tjelesnu temperaturu ili ga uzimaju preventivno. Antibiotike nema smisla uzimati preventivno jer oni će imati najveći učinak upravo kada su potrebni, kada liječnik procijeni da se razvila neka bakterijska infekcija i tada treba uzeti točno onaj antibiotik koji je liječnik propisao", poručio je Čivljak.
O tome do kad se može cijepiti protiv gripe, što poduzeti kad obolite, tko je najugroženiji, do kakvih sve komplikacija može doći i kako ih izbjeći razgovaralo se u emisiji HTV-a Dobro jutro, Hrvatska.
Mirovanje i ležanje
"U Hrvatskoj se vode tjedna izvješća i na osnovu posljednjih podataka u Hrvatskoj je preko 4 tisuće oboljelih s dokazanom gripom. Pretpostavlja se, kao i uvijek, da je ta brojka puno veća jer ne dođu svi do mikrobiološke dijagnostike i ne dokaže se kod svih uzročnik bolesti. Epidemija je u uzlaznom trendu pa očekujemo da će iz tjedna u tjedan rasti broj oboljelih", poručio je Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević.
Protekle dvije godine zabilježeno je manje slučajeva gripe.
"U protekle dvije zimske sezone, jer gripa je bolest koja je aktivna uglavnom zimi u epidemijskom obliku, pod utjecajem pandemije bolesti covid-19 imali smo vrlo mali broj registriranih oboljelih od gripe. Brojke koje sada viđamo su nešto veće od pretpandemijskih brojki, ali takva je situacija i drugdje u svijetu i takva je situacija bila protekle zime na južnoj hemisferi", rekao je Čivljak.
"Gripa nije kod svih oboljelih teška bolest i gripa kod nekih ljudi uistinu ne zahtijeva ležanje u krevetu, ali je dobro prvih nekoliko dana, osobito ako bolesnik ima povišenu temperaturu, mirovati, odležati, ne izlaziti iz kuće već se posvetiti sebi i odmoru jer to odgovara i našoj prirodnoj borbi protiv zaraznih bolesti i smanjuje rizik od komplikacija. Ako se u prvih nekoliko dana ne razviju komplikacija, temperatura padne i bolesnik se dobro osjeća onda ne mora nužno ležati 7 dana. No ako se razviju komplikacije treba potražiti savjet liječnika", preporučio je Čivljak.
Cijepljenje
Još nije kasno za cijepljenje naročito starijim osobama te rizičnim skupinama, kaže.
"Postoje različite vrste cjepiva, no kod gripe je karakteristično to da se cjepivo svake godine treba ponovno proizvoditi i mijenjati sastav cjepiva jer je virus gripe vrlo varijabilan. Cjepiva se proizvode na osnovu virusa koji je najviše cirkulirao prethodne sezone i zbog toga je teško predvidjeti i očekivati 100-postotnu učinkovitost. No zadnjih nekoliko godina svako cjepivo sadrži četiri antigena za četiri različita tipa virusa - dva za virus gripe A i dva za virus gripe B", rekao je Čivljak.
Moguće je u isto vrijeme oboljeti od covida i gripe.
"Osoba može imati dvije ili čak tri zarazne bolesti istovremeno. Mi strahujemo od takvih oblika koinfekcije jer oni nose veći rizik komplikacija i u takvim se slučajevima mogu dogoditi teži oblici bolesti", rekao je.
Čivljak upozorava i da ne treba uzimati antibiotike na svoju ruku jer se oni koriste kod bakterijskih infekcija.
"Nažalost, veliki broj ljudi koji oboli i dobije vrućicu misli da će antibiotik sniziti tjelesnu temperaturu ili ga uzimaju preventivno. Antibiotike nema smisla uzimati preventivno jer oni će imati najveći učinak upravo kada su potrebni, kada liječnik procijeni da se razvila neka bakterijska infekcija i tada treba uzeti točno onaj antibiotik koji je liječnik propisao", poručio je Čivljak.
