Od pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013. do 31. prosinca prošle godine Hrvatska je u proračun EU uplatila 5.38 milijardi eura, dok je iz proračuna Unije u njen proračun uplaćeno gotovo 19 milijardi eura s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO).
Podatak je to iz Izvješća o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU u drugoj polovini 2023., o kojemu će sutra raspravljati sabor.
To Izvješće, kaže resorni ministar Šime Erlić, donosi pregled financijskih pokazatelja iskorištenosti EU fondova za razdoblje od 2014. do 2020. te pregled za razdoblje od 2021. do 2027.
"Hrvatska je najmlađa članica EU, koristimo svoju prvu punu financijsku omotnicu", kaže Erlić i navodi kako je u tom razdoblju Hrvatskoj na raspolaganje bilo stavljeno 11.3 milijarde eura. Zaključno s 31. prosinca 2023. ukupno je ugovoreno 14.06 milijardi eura, što je 124 posto od ukupno dodijeljenih sredstava te je u tom trenutku bilo isplaćeno 92.8 posto, odnosno 10.5 milijardi eura.
"Na sedmom mjestu po povlačenju sredstava"
Ministar navodi i kako je iz EU fondova za razdoblje od 2021. do 2027., što je recentna financijska omotnica, do kraja prošle godine pokrenuto 56 postupaka dodjele bespovratnih sredstava vrijednih 1.78 milijardi eura ili nešto više od 14 posto ukupno dodijeljenih sredstva.
"Vidi se da se dinamika nove financijske perspektive ubrzava i da koristimo maksimalno dostupne sve europske fondove", ističe Erlić.
Pozivajući se na podatke platforme Europske komisije, navodi kako je tijekom 2020. Hrvatska bila na začelju po povlačenju sredstava, a da je do kraja 2023. skočila na sedmo mjesto, preskočivši 17 zemalja.
Podatak je to iz Izvješća o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU u drugoj polovini 2023., o kojemu će sutra raspravljati sabor.
To Izvješće, kaže resorni ministar Šime Erlić, donosi pregled financijskih pokazatelja iskorištenosti EU fondova za razdoblje od 2014. do 2020. te pregled za razdoblje od 2021. do 2027.
"Hrvatska je najmlađa članica EU, koristimo svoju prvu punu financijsku omotnicu", kaže Erlić i navodi kako je u tom razdoblju Hrvatskoj na raspolaganje bilo stavljeno 11.3 milijarde eura. Zaključno s 31. prosinca 2023. ukupno je ugovoreno 14.06 milijardi eura, što je 124 posto od ukupno dodijeljenih sredstava te je u tom trenutku bilo isplaćeno 92.8 posto, odnosno 10.5 milijardi eura.
"Na sedmom mjestu po povlačenju sredstava"
Ministar navodi i kako je iz EU fondova za razdoblje od 2021. do 2027., što je recentna financijska omotnica, do kraja prošle godine pokrenuto 56 postupaka dodjele bespovratnih sredstava vrijednih 1.78 milijardi eura ili nešto više od 14 posto ukupno dodijeljenih sredstva.
"Vidi se da se dinamika nove financijske perspektive ubrzava i da koristimo maksimalno dostupne sve europske fondove", ističe Erlić.
Pozivajući se na podatke platforme Europske komisije, navodi kako je tijekom 2020. Hrvatska bila na začelju po povlačenju sredstava, a da je do kraja 2023. skočila na sedmo mjesto, preskočivši 17 zemalja.
