Kroz izmjene Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, koji je predložila Vlada RH, Hrvatska će dodatno podignuti razinu institucionalne povezanosti hrvatskog naroda, uz stvaranje mogućnosti za snažniju potporu u realizaciji brojnih projekata, od obrazovanja, kulture i srodnih tema koje se odnose na identitetsko osnaživanje pa do onih praktičnih koji se odnose na državljanstvo i povratak iz nekih drugih zemalja, piše Večernji list BiH. Naravno, dio zakonskog rješenja vezan je i uz Hrvate u BiH koji su u toj zemlji autohtoni narod, ali koji s Hrvatima preko granice ostvaruju tijesne veze gospodarskog, kulturnog, infrastrukturnog i svakog drugog karaktera.
Jasne poruke
Iako je to jasno i kroz do sada donesena rješenja, ali i svakodnevne aktivnosti, a poglavito one koje vodi Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem u smislu borbe za zaštitu prava Hrvata u BiH, i ovaj Zakon u sebi nosi i jasnu poruku kako se Republika Hrvatska zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Tijekom rasprave o ovom zakonskom prijedlogu u Hrvatskom saboru državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas odgovarao je na pitanje zastupnika, a jedno od njih uputio je i Nikola Mažar (HDZ).
U BiH se, odgovorio je Nikoli Mažaru (HDZ), radi na 16 projekata od strateškog značaja, od Distrikta Brčko, preko središnje Bosne do Mostara i Širokog Brijega. Na pitanje Ivice Kukavice (DP) koje se odnosilo na izborno zakonodavstvo koje treba osigurati da Hrvati budu jednakopravni, Milas je naglasio kako se radi o temi koja je na dnevnom redu svih razgovora, a poglavito onih koje vodi hrvatski premijer, i to u okviru međunarodnih organizacija kako bi BiH dobila političku stabilnost. Zdravka Bušić (HDZ) i Tomislav Josić (DP) pozdravili su prijedlog zakonskog rješenja jer će osnažiti institucionalnu povezanost i kulturnu suradnju, ali i očuvati hrvatski nacionalni identitet. Bušić je pritom naglasio kako će Zakon unaprijediti položaj Hrvata izvan Hrvatske.
Među dijelovima zakonskog rješenja je i onaj kojim se naglašava kako Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim državama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz zajedničke programe i pomoć u korištenju fondova Europske unije. U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi: "U suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini osigurava se financiranje programa potpore i razvoja obiteljskih gospodarstava i obrta, malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u Bosni i Hercegovini." Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Republika Hrvatska osigurava financiranje programa kojima se pridonosi socijalnom i održivom razvoju, stvaranju preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini te programa kojima se potiče demografska revitalizacija i podiže kvaliteta života kroz razvoj lokalnih zajednica."
Savjet Vlade
U smislu osnaživanja suradnje zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja na mandat od četiri godine (primjer: iz Hrvatskog svjetskog kongresa i drugih). Savjet tako čini devet članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine, od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine, sedamnaest članova predstavnika hrvatske manjine, dvadeset i devet članova predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore.
Dodatno, u kontekstu gospodarske podrške Vlada Republike Hrvatske uredit će pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku. U skladu s važećim propisima, a u suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima Hrvata u Bosni i Hercegovini, osigurat će se financiranje programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za razvojne projekte u Bosni i Hercegovini.
Jasne poruke
Iako je to jasno i kroz do sada donesena rješenja, ali i svakodnevne aktivnosti, a poglavito one koje vodi Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem u smislu borbe za zaštitu prava Hrvata u BiH, i ovaj Zakon u sebi nosi i jasnu poruku kako se Republika Hrvatska zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Tijekom rasprave o ovom zakonskom prijedlogu u Hrvatskom saboru državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas odgovarao je na pitanje zastupnika, a jedno od njih uputio je i Nikola Mažar (HDZ).
U BiH se, odgovorio je Nikoli Mažaru (HDZ), radi na 16 projekata od strateškog značaja, od Distrikta Brčko, preko središnje Bosne do Mostara i Širokog Brijega. Na pitanje Ivice Kukavice (DP) koje se odnosilo na izborno zakonodavstvo koje treba osigurati da Hrvati budu jednakopravni, Milas je naglasio kako se radi o temi koja je na dnevnom redu svih razgovora, a poglavito onih koje vodi hrvatski premijer, i to u okviru međunarodnih organizacija kako bi BiH dobila političku stabilnost. Zdravka Bušić (HDZ) i Tomislav Josić (DP) pozdravili su prijedlog zakonskog rješenja jer će osnažiti institucionalnu povezanost i kulturnu suradnju, ali i očuvati hrvatski nacionalni identitet. Bušić je pritom naglasio kako će Zakon unaprijediti položaj Hrvata izvan Hrvatske.
Među dijelovima zakonskog rješenja je i onaj kojim se naglašava kako Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim državama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz zajedničke programe i pomoć u korištenju fondova Europske unije. U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi: "U suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini osigurava se financiranje programa potpore i razvoja obiteljskih gospodarstava i obrta, malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u Bosni i Hercegovini." Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Republika Hrvatska osigurava financiranje programa kojima se pridonosi socijalnom i održivom razvoju, stvaranju preduvjeta za povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini te programa kojima se potiče demografska revitalizacija i podiže kvaliteta života kroz razvoj lokalnih zajednica."
Savjet Vlade
U smislu osnaživanja suradnje zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja na mandat od četiri godine (primjer: iz Hrvatskog svjetskog kongresa i drugih). Savjet tako čini devet članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine, od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine, sedamnaest članova predstavnika hrvatske manjine, dvadeset i devet članova predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore.
Dodatno, u kontekstu gospodarske podrške Vlada Republike Hrvatske uredit će pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku. U skladu s važećim propisima, a u suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima Hrvata u Bosni i Hercegovini, osigurat će se financiranje programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za razvojne projekte u Bosni i Hercegovini.
