"Uvjerio sam se da Hrvatska ne želi oteti ili prisvojiti ničiju imovinu iz BiH", kazao je za N1 ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Josip Grubeša pozvao je na što brže postizanje sporazuma s Hrvatskom kojim bi se riješilo pitanje raspolaganja imovinom pravnih osoba iz obje države.
Istaknuo je kako je poseban problem u tome što unutar BiH ne postoji "jedan glas" koji bi o tome pregovarao s Hrvatskom, a u brojnim slučajevima nije jasno ni tko je iz BiH vlasnik neke od nekretnina koje se nalaze u Hrvatskoj pa se pojavljuje i po pet pretendenata na neke objekte, piše Hina.
Podsjetio je kako nakon postizanja sporazuma o sukcesiji između država nastalih raspadom bivše Jugoslavije u BiH nikada nisu do kraja razjašnjeni imovinski odnosi i prava pa još nije poznato što je u vlasništvu općina, županija ili države.
"Jedno je govoriti o privatnoj imovini u Hrvatskoj, a posve drugo o državnoj imovini. Naša zemlja još nema zakon o državnoj imovini. Osobno zagovaram pristup potpisivanju sporazuma između dvije države kao što je to, primjerice, Hrvatska napravila sa Slovenijom. Prijetnje tužbama neće riješiti ovaj komplicirani problem, jer i Europski sud za ljudska prava u svojim dosadašnjim odlukama sugerira potpisivanje sporazuma između država“, izjavio je Grubeša.
Pozvao je tijela vlasti u BiH na ozbiljniji pristup istaknuvši istodobno kako bi trebalo prestati s nagađanjima i širenjem neistina a pri tom je posebice spomenuo tvrdnje kako Hrvatska davanjem pod koncesiju nekretnina u vlasništvu pravnih osoba iz BiH zapravo pokušava prisvojiti tuđu imovinu.
"To nije istina, pa Hrvatska je već vratila državljanima BiH oko 150 objekata", kazao je ministar pravosuđa BiH dodajući kako je usvajanjem svog Zakona o raspolaganju državnom imovinom Hrvatska zapravo izvršila pozitivan pritisak na BiH da se ovaj problem napokon riješi.
Pitanje raspolaganja i upravljanja imovinom pravnih osoba iz BiH koja se nalazi u Hrvatskoj postalo je i predmetom interesa Predsjedništva BiH.
Državni vrh BiH potkraj prošle godine ocijenio je kako Hrvatska davanjem objekata pod koncesiju krši sporazum o sukcesiji bivše SFRJ uz zaključak da o tome treba izvijestiti Ujedinjene narode, ali i ispitati mogućnost podnošenja tužbe pred Ustavnim sudom Hrvatske kojom bi se osporila ustavnost Zakona o raspolaganju državnom imovinom.
Istaknuo je kako je poseban problem u tome što unutar BiH ne postoji "jedan glas" koji bi o tome pregovarao s Hrvatskom, a u brojnim slučajevima nije jasno ni tko je iz BiH vlasnik neke od nekretnina koje se nalaze u Hrvatskoj pa se pojavljuje i po pet pretendenata na neke objekte, piše Hina.
Podsjetio je kako nakon postizanja sporazuma o sukcesiji između država nastalih raspadom bivše Jugoslavije u BiH nikada nisu do kraja razjašnjeni imovinski odnosi i prava pa još nije poznato što je u vlasništvu općina, županija ili države.
"Jedno je govoriti o privatnoj imovini u Hrvatskoj, a posve drugo o državnoj imovini. Naša zemlja još nema zakon o državnoj imovini. Osobno zagovaram pristup potpisivanju sporazuma između dvije države kao što je to, primjerice, Hrvatska napravila sa Slovenijom. Prijetnje tužbama neće riješiti ovaj komplicirani problem, jer i Europski sud za ljudska prava u svojim dosadašnjim odlukama sugerira potpisivanje sporazuma između država“, izjavio je Grubeša.
Pozvao je tijela vlasti u BiH na ozbiljniji pristup istaknuvši istodobno kako bi trebalo prestati s nagađanjima i širenjem neistina a pri tom je posebice spomenuo tvrdnje kako Hrvatska davanjem pod koncesiju nekretnina u vlasništvu pravnih osoba iz BiH zapravo pokušava prisvojiti tuđu imovinu.
"To nije istina, pa Hrvatska je već vratila državljanima BiH oko 150 objekata", kazao je ministar pravosuđa BiH dodajući kako je usvajanjem svog Zakona o raspolaganju državnom imovinom Hrvatska zapravo izvršila pozitivan pritisak na BiH da se ovaj problem napokon riješi.
Pitanje raspolaganja i upravljanja imovinom pravnih osoba iz BiH koja se nalazi u Hrvatskoj postalo je i predmetom interesa Predsjedništva BiH.
Državni vrh BiH potkraj prošle godine ocijenio je kako Hrvatska davanjem objekata pod koncesiju krši sporazum o sukcesiji bivše SFRJ uz zaključak da o tome treba izvijestiti Ujedinjene narode, ali i ispitati mogućnost podnošenja tužbe pred Ustavnim sudom Hrvatske kojom bi se osporila ustavnost Zakona o raspolaganju državnom imovinom.
