Hrvatska odlukom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) mora isplatiti 100.000 eura svom državljaninu kojemu su taj iznos u gotovini carinici zalijenili u prosincu 2011., kada je neprijavljeni novac pokušao prenijeti preko grani
Oduzeli mu novac na granici
Sud u Strasbourgu je zaključio da je Hrvatska povrijedila pravo na mirno uživanje vlasništva jer je, uz prekršajnu kaznu zbog neprijavljivanja gotovine carinskim vlastima, izrekla i zaštitnu mjeru oduzimanja cjelokupnog iznosa neprijavljenog novca.
Ministarstvo financija je 2014. podnositelja proglasilo krivim za prekršaj prijenosa više od 100.000 eura preko granice bez prijave carinskim službama, izreklo mu je kaznu od 5000 kuna (oko 665 eura) i oduzelo cjelokupni iznos od 100.000 eura jer nije uspio dokazati legitimno podrijetlo novca, kao ni njegovu svrhu. Tu je odluku potvrdio i Visoki prekršajni sud, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred ESLJP-om.
Nerazmjerna mjera
Pred Europskim sudom podnositelj zahtjeva prigovorio je da je mjera oduzimanja cjelokupnog iznosa gotovine bila nerazmjerna.
Ispitujući meritum predmeta, ESLJP je ponovio da je u sličnim predmetima smatrao da oduzimanje gotovine koju su podnositelji propustili prijaviti prilikom prelaska granice predstavlja miješanje u pravo vlasništva te da sankcija mora biti razmjerna težini povrede zbog koje je izrečena, a ne težini neke pretpostavljene povrede koja zapravo nije utvrđena.
Stoga je sud zaključio da oduzimanje novca, uz izrečenu kaznu, samo zbog propusta prijave tog novca carinskim tijelima, a bez daljnjih optužbi za kaznena djela u vezi s tim novcem, nije bilo razmjerno.
Uz imovinsku naknadu od 100.000 eura, sud u Strasbourgu je konačnom presudom podnositelju dosudio i dodatnih 5749 eura za troškove postupka.
Oduzeli mu novac na granici
Sud u Strasbourgu je zaključio da je Hrvatska povrijedila pravo na mirno uživanje vlasništva jer je, uz prekršajnu kaznu zbog neprijavljivanja gotovine carinskim vlastima, izrekla i zaštitnu mjeru oduzimanja cjelokupnog iznosa neprijavljenog novca.
Ministarstvo financija je 2014. podnositelja proglasilo krivim za prekršaj prijenosa više od 100.000 eura preko granice bez prijave carinskim službama, izreklo mu je kaznu od 5000 kuna (oko 665 eura) i oduzelo cjelokupni iznos od 100.000 eura jer nije uspio dokazati legitimno podrijetlo novca, kao ni njegovu svrhu. Tu je odluku potvrdio i Visoki prekršajni sud, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred ESLJP-om.
Nerazmjerna mjera
Pred Europskim sudom podnositelj zahtjeva prigovorio je da je mjera oduzimanja cjelokupnog iznosa gotovine bila nerazmjerna.
Ispitujući meritum predmeta, ESLJP je ponovio da je u sličnim predmetima smatrao da oduzimanje gotovine koju su podnositelji propustili prijaviti prilikom prelaska granice predstavlja miješanje u pravo vlasništva te da sankcija mora biti razmjerna težini povrede zbog koje je izrečena, a ne težini neke pretpostavljene povrede koja zapravo nije utvrđena.
Stoga je sud zaključio da oduzimanje novca, uz izrečenu kaznu, samo zbog propusta prijave tog novca carinskim tijelima, a bez daljnjih optužbi za kaznena djela u vezi s tim novcem, nije bilo razmjerno.
Uz imovinsku naknadu od 100.000 eura, sud u Strasbourgu je konačnom presudom podnositelju dosudio i dodatnih 5749 eura za troškove postupka.
