Države članice EU-a usuglasile su u četvrtak tekst zaključaka kojima potvrđuju da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije.
Usuglašeni tekst zaključaka u četvrtak su formalno usvojili ministri unutarnjih poslova država članica bez rasprave.
U srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) još su dvije članice, Nizozemska i Švedska, imale proceduralne rezerve jer su njihovi predstavnici čekali završetak konzultacije s nadležnim odborima u njihovim parlamentima, a bez suglasnosti svih članica ne mogu se usvojiti zaključci. Zeleno svjetlo stiglo je u četvrtak, na vrijeme kako bi ga ministri unutarnjih poslova koji su se okupili u Bruxellesu i službeno potvrdili.
Predstavnici obiju zemalja rekli su da u načelu nemaju sadržajnih primjedbi na tekst zaključaka, nego da je riječ o uobičajenim postupcima u njihovim zemljama kada se za stajalište koja će njihovi predstavnici zastupati u Bruxellesu traže konzultacije s nadležnim parlamentarnim odborima.
“Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete za primjenu svih dijelova šengenske pravne stečevine”, kaže se u tekstu usuglašenih zaključaka. Tako su stvoreni preduvjeti da Vijeće može donijeti odluku sukladno članku 4(2) Sporazuma o pristupanju Hrvatske, koja omogućava ukidanje unutarnjih graničnih kontrola. “S ciljem pristupanja Hrvatske Schengenu, Hrvatska se poziva da nastavi dosljedno provoditi šengensku pravnu stečevinu te obveze koje su povezane sa šengenskom pravnom stečevinom”, stoji u zaključcima.
Ovi zaključci su proceduralno nužan uvjet za donošenje odluke o ulasku u šengenski prostor i uklanjanje graničnih kontrola na hrvatskoj kopnenoj granici sa Slovenijom i Mađarskom te u zračnim i morskim lukama.
Konačna odluka o ulasku u Schengen mogla bi se donijeti za oko šest mjeseci za vrijeme francuskog predsjedništva, a za to je potrebna suglasnost svih država šengenskog prostora. Vijeće također treba zatražiti mišljenje Europskog parlamenta, koje može ali ne mora slijediti.
Usvojeni zaključci ne znače da je odluka o ulasku u Schengen zajamčena jer s obzirom da se odlučuje jednoglasno ne može se isključiti da neka od članica blokira odluku. Zaključci o spremnosti za Schengen za Bugarsku i Rumunjsku usvojeni su još 2011. godine, a te dvije zemlje još uvijek su izvan Schengena.
U samom tekstu se navodi da se usvojenim zaključcima ispunjeni preduvjeti da bi Vijeće naknadno moglo donijeti odluku da se svi dijelovi šengenske pravne stečevine primjenjuju u Hrvatskoj.
“Vijeće može početi raditi na nacrtu odluke kako bi ga proslijedilo Europskom parlamentu na konzultacije što je prije moguće”, kaže se u zaključcima.
Za ulazak u Schengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.
Hrvatska je 6. ožujka 2015. godine uputila pismo u kojem je istaknula da je od 1. srpnja iste godine spremna za početak evaluacija u svim relevantnim područjima šengenske pravne stečevine. Postupak evaluacije počeo je u u lipnju 2016. a završen je u svibnju 2019., a Europska komisija je 22. listopada 2019. potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje Schengenu.
Postupak su provodile ekipe stručnjaka iz Europske komisije i država članica koji su nakon provjera napisali niz izvješća i preporuka za ispravljanje uočenih nedostataka. Slijedom tih preporuka Hrvatska je izrađivala akcijske planove za uklanjanje tih nedostataka. Zadnji akcijski plan za područje upravljanja vanjskim granicama zaključen je u veljači 2021. godine.
Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU-a. Ispunila je 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.
Hrvatska je, uz pomoć EU-a, uložila znatna sredstva za zaštitu granica, koju čuva šest i pol tisuća policajaca. Već dulje vrijeme je pod velikim pritiskom migranata koji pokušavaju ući na teritorij EU-a. Hrvatska granična policija predmet je optužbi medija i nevladinih organizacija za nasilno vraćanje i nečovječno postupanje prema ilegalnim migrantima koji pokušavaju prijeći zelenu granicu.
Stoga je Hrvatska uvela neovisni nadzor postupanja policije na granicama prema migrantima i azilantima, a takve nadzorne mehanizme prema prijedlogu Komisije europskog pakta o migracijama i azilu trebale bi imati sve države članice.
U zaključcima Vijeće “ponavlja važnost daljnjeg jačanja šengenskog područja, uključujući tekuće pregovore o učinkovitom mehanizmu evaluacije i praćenja. S ciljem ulaska u Schengen, Hrvatska je pozvana da nastavi dosljedno raditi na provedbi šengenske pravne stečevine, kao i na obvezama povezanim sa šengenskom pravnom stečevinom”.
Usuglašeni tekst zaključaka u četvrtak su formalno usvojili ministri unutarnjih poslova država članica bez rasprave.
U srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) još su dvije članice, Nizozemska i Švedska, imale proceduralne rezerve jer su njihovi predstavnici čekali završetak konzultacije s nadležnim odborima u njihovim parlamentima, a bez suglasnosti svih članica ne mogu se usvojiti zaključci. Zeleno svjetlo stiglo je u četvrtak, na vrijeme kako bi ga ministri unutarnjih poslova koji su se okupili u Bruxellesu i službeno potvrdili.
Predstavnici obiju zemalja rekli su da u načelu nemaju sadržajnih primjedbi na tekst zaključaka, nego da je riječ o uobičajenim postupcima u njihovim zemljama kada se za stajalište koja će njihovi predstavnici zastupati u Bruxellesu traže konzultacije s nadležnim parlamentarnim odborima.
“Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete za primjenu svih dijelova šengenske pravne stečevine”, kaže se u tekstu usuglašenih zaključaka. Tako su stvoreni preduvjeti da Vijeće može donijeti odluku sukladno članku 4(2) Sporazuma o pristupanju Hrvatske, koja omogućava ukidanje unutarnjih graničnih kontrola. “S ciljem pristupanja Hrvatske Schengenu, Hrvatska se poziva da nastavi dosljedno provoditi šengensku pravnu stečevinu te obveze koje su povezane sa šengenskom pravnom stečevinom”, stoji u zaključcima.
Ovi zaključci su proceduralno nužan uvjet za donošenje odluke o ulasku u šengenski prostor i uklanjanje graničnih kontrola na hrvatskoj kopnenoj granici sa Slovenijom i Mađarskom te u zračnim i morskim lukama.
Konačna odluka o ulasku u Schengen mogla bi se donijeti za oko šest mjeseci za vrijeme francuskog predsjedništva, a za to je potrebna suglasnost svih država šengenskog prostora. Vijeće također treba zatražiti mišljenje Europskog parlamenta, koje može ali ne mora slijediti.
Usvojeni zaključci ne znače da je odluka o ulasku u Schengen zajamčena jer s obzirom da se odlučuje jednoglasno ne može se isključiti da neka od članica blokira odluku. Zaključci o spremnosti za Schengen za Bugarsku i Rumunjsku usvojeni su još 2011. godine, a te dvije zemlje još uvijek su izvan Schengena.
U samom tekstu se navodi da se usvojenim zaključcima ispunjeni preduvjeti da bi Vijeće naknadno moglo donijeti odluku da se svi dijelovi šengenske pravne stečevine primjenjuju u Hrvatskoj.
“Vijeće može početi raditi na nacrtu odluke kako bi ga proslijedilo Europskom parlamentu na konzultacije što je prije moguće”, kaže se u zaključcima.
Za ulazak u Schengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.
Hrvatska je 6. ožujka 2015. godine uputila pismo u kojem je istaknula da je od 1. srpnja iste godine spremna za početak evaluacija u svim relevantnim područjima šengenske pravne stečevine. Postupak evaluacije počeo je u u lipnju 2016. a završen je u svibnju 2019., a Europska komisija je 22. listopada 2019. potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje Schengenu.
Postupak su provodile ekipe stručnjaka iz Europske komisije i država članica koji su nakon provjera napisali niz izvješća i preporuka za ispravljanje uočenih nedostataka. Slijedom tih preporuka Hrvatska je izrađivala akcijske planove za uklanjanje tih nedostataka. Zadnji akcijski plan za područje upravljanja vanjskim granicama zaključen je u veljači 2021. godine.
Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU-a. Ispunila je 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.
Hrvatska je, uz pomoć EU-a, uložila znatna sredstva za zaštitu granica, koju čuva šest i pol tisuća policajaca. Već dulje vrijeme je pod velikim pritiskom migranata koji pokušavaju ući na teritorij EU-a. Hrvatska granična policija predmet je optužbi medija i nevladinih organizacija za nasilno vraćanje i nečovječno postupanje prema ilegalnim migrantima koji pokušavaju prijeći zelenu granicu.
Stoga je Hrvatska uvela neovisni nadzor postupanja policije na granicama prema migrantima i azilantima, a takve nadzorne mehanizme prema prijedlogu Komisije europskog pakta o migracijama i azilu trebale bi imati sve države članice.
U zaključcima Vijeće “ponavlja važnost daljnjeg jačanja šengenskog područja, uključujući tekuće pregovore o učinkovitom mehanizmu evaluacije i praćenja. S ciljem ulaska u Schengen, Hrvatska je pozvana da nastavi dosljedno raditi na provedbi šengenske pravne stečevine, kao i na obvezama povezanim sa šengenskom pravnom stečevinom”.
