Pred Republikom Hrvatskom je jedna od najizazovnijih jeseni do sada, jesen tijekom koje bi se mnogi građani mogli naći na samom rubu financijske provalije ili čak i u njoj, piše portal Index.hr.
U listopadu ističe moratorij na zapljene, a rok trajanja curi i moratorijima na kredite koje su banke na početku koronakrize odobravale klijentima. Uz to, kreće i revizija minusa po tekućim računima, odnosno usklađivanje dopuštenih prekoračenja s novim primanjima klijenata.
Iako će za neke klijente banaka to biti samo formalnost, dobrom dijelu građana to će biti snažan udar na kućne proračune, budući da su im u koronakrizi smanjena primanja, što znači kako će im banke rezati i dopuštena prekoračenja po tekućim računima.
Primjera radi, ističu ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj, ako je netko prije koronakrize imao plaću od 7.000 kuna i banka mu je na temelju tri takve plaće odobrila minus od 21.000 kuna, a u jeku krize je klijentu banke, plaća smanjena 20 posto, ili za 1.400 kuna, pa mu nova plaća iznosi 5.600 kuna, novi dopušteni minus tog klijenta iznosit će 16.800 kuna.
To znači kako će morati naći 4200 kuna za vraćanje prekomjernog duga banci, što u uvjetima u kojima živimo nije nimalo lak zadatak.
"Ukidanje moratorija i revizija minusa po tekućim računima definitivno će biti problem za dio građana koji više neće moći vraćati kredite. Većina građana je, pretpostavljam, moratorij na kredit ipak uzela ne iz predostrožnosti, nego zato što im je to doista trebalo, odnosno zbog smanjenja primanja. Stoga se na jesen može očekivati otežano vraćanje kredita. Jesen sasvim sigurno neće biti laka", upozorava Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Ako se Hrvati pripremaju za najgore i sa zebnjom čekaju jesen koja nimalo neće biti jednostavna, što li će tek biti sa građanima u Bosni i Hercegovini.
U listopadu ističe moratorij na zapljene, a rok trajanja curi i moratorijima na kredite koje su banke na početku koronakrize odobravale klijentima. Uz to, kreće i revizija minusa po tekućim računima, odnosno usklađivanje dopuštenih prekoračenja s novim primanjima klijenata.
Iako će za neke klijente banaka to biti samo formalnost, dobrom dijelu građana to će biti snažan udar na kućne proračune, budući da su im u koronakrizi smanjena primanja, što znači kako će im banke rezati i dopuštena prekoračenja po tekućim računima.
Primjera radi, ističu ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj, ako je netko prije koronakrize imao plaću od 7.000 kuna i banka mu je na temelju tri takve plaće odobrila minus od 21.000 kuna, a u jeku krize je klijentu banke, plaća smanjena 20 posto, ili za 1.400 kuna, pa mu nova plaća iznosi 5.600 kuna, novi dopušteni minus tog klijenta iznosit će 16.800 kuna.
To znači kako će morati naći 4200 kuna za vraćanje prekomjernog duga banci, što u uvjetima u kojima živimo nije nimalo lak zadatak.
"Ukidanje moratorija i revizija minusa po tekućim računima definitivno će biti problem za dio građana koji više neće moći vraćati kredite. Većina građana je, pretpostavljam, moratorij na kredit ipak uzela ne iz predostrožnosti, nego zato što im je to doista trebalo, odnosno zbog smanjenja primanja. Stoga se na jesen može očekivati otežano vraćanje kredita. Jesen sasvim sigurno neće biti laka", upozorava Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Ako se Hrvati pripremaju za najgore i sa zebnjom čekaju jesen koja nimalo neće biti jednostavna, što li će tek biti sa građanima u Bosni i Hercegovini.
