Prema pravosudnim podacima BiH u zadnje četiri godine oko 40-tak građana Hrvatske tražilo je služenje kazne u BiH, a njih 60-tak iz BiH tražilo je služenje kazne u Hrvatskoj.
Treba li se mijenjati sporazum između Hrvatske i BiH koji regulira takve slučajeve ili se moraju mijenjati stavke oko pravosudnih mjera opreza komentirao je državni tajnik u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske Jure Martinović.
"Nije mali broj zahtjeva, ali broj nije ni toliko velik kad se uzme u obzir da kroz zatvorski sustav Hrvatske godišnje prođe desetak tisuća ljudi i da veliki broj građana Hrvatske ima dvojno državljanstvo", kazao je Martinović.
Kako navodi, u pitanje se može dovesti vjerodostojnost pravosuđa Hrvatske i BiH obzirom na odstupanja od sporazuma u sferi izvršenja kazni zatvora, prenosi HRT.
Problematično dvojno državljanstvo?
Ponovio je da se radi o legalnim zahtjevima, temeljenim na sporazumu koji su vlade dviju država potpisale u Splitu 16. veljače 1996. a na pitanje što bi se trebalo dogoditi da se taj dokument suspendira odgovorio je:
"Dokument se ne može 'ad hoc' suspendirati, ali se iz njega može istupiti. Otkazni rok je 6 mjeseci, ali ovoga trenutka nijedna strana o tome ne razmišlja".
"Možemo, međutim govoriti o duhu, slovu sporazuma i njegovom smislu. Pravnici na taj sporazum gledaju kao na pomoć države - državi da zadovolji svoj suverenitet u kazneno- pravnoj sferi kad osuđena osoba nije dostupna da se izvrši izrečena kazna. Sporazum ima i socijalno-penološke razloge - proces resocijalizacije i rehabilitacije zatvorenika najviše uspjeha ima u domicilnoj državi, u državi okruženja obitelji, prijatelja i posla", dodao je Martinović.
Naglasio je da je u ovom slučaju ono što je atipično - dvojno državljanstvo.
"Ljudi su vezani za nas, a ne za državu u kojoj traže izvršenje kazne. To je suspektnost ovog sporazuma u konkretnim slučajevima", naglasio je.
"USKOK je dobro rekao i sudovi su donijeli svoje odluke u konkretnim slučajevima. Vjerujem da sudovi u dokaznoj građi u spisu konkretnog slučaja (o.a. Zoran Mamić) nisu našli dovoljno razloga za izricanje zabrane napuštanja teritorija RH, a to se moglo zaključiti iz ranijih izjava i ponašanja okrivljenika tijekom postupka", kazao je Martinović.
Novac umjesto zatvora?
Na pitanje mogu li se kazne zatvora zamijeniti novčanim kaznama odgovorio je:
"Kazne zatvora u kazneno-pravnom sustavu BiH mogu mijenjati za novac. Međutim, radi se samo o kaznama do godine dana zatvora. Takva kazna koša oko 18.000 eura".
Vezano za prijave protiv sudaca koji su vodili postupak, Martinović je kazao kako je sve na DSV-u, koji ima sve podatke. Ništa od toga, kako navodi, on nije vidio i nije htio to komentirati.
Međutim, kazao je - na temelju onog što se moglo vidjeti u medijima - DSV je donio ispravnu odluku i te suce suspendirao kako ne bi bilo daljnje štete.
"Bilo je disonantnih tonova u našoj 'pravosudnoj obitelji'. (...) Utjecaj politike na pravosudnu vlast je zaista minimalna. On ne bi trebao ni postojati, ali jedno prožimanje je u neku ruku normalno", zaključio je Martinović.
Treba li se mijenjati sporazum između Hrvatske i BiH koji regulira takve slučajeve ili se moraju mijenjati stavke oko pravosudnih mjera opreza komentirao je državni tajnik u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske Jure Martinović.
"Nije mali broj zahtjeva, ali broj nije ni toliko velik kad se uzme u obzir da kroz zatvorski sustav Hrvatske godišnje prođe desetak tisuća ljudi i da veliki broj građana Hrvatske ima dvojno državljanstvo", kazao je Martinović.
Kako navodi, u pitanje se može dovesti vjerodostojnost pravosuđa Hrvatske i BiH obzirom na odstupanja od sporazuma u sferi izvršenja kazni zatvora, prenosi HRT.
Problematično dvojno državljanstvo?
Ponovio je da se radi o legalnim zahtjevima, temeljenim na sporazumu koji su vlade dviju država potpisale u Splitu 16. veljače 1996. a na pitanje što bi se trebalo dogoditi da se taj dokument suspendira odgovorio je:
"Dokument se ne može 'ad hoc' suspendirati, ali se iz njega može istupiti. Otkazni rok je 6 mjeseci, ali ovoga trenutka nijedna strana o tome ne razmišlja".
"Možemo, međutim govoriti o duhu, slovu sporazuma i njegovom smislu. Pravnici na taj sporazum gledaju kao na pomoć države - državi da zadovolji svoj suverenitet u kazneno- pravnoj sferi kad osuđena osoba nije dostupna da se izvrši izrečena kazna. Sporazum ima i socijalno-penološke razloge - proces resocijalizacije i rehabilitacije zatvorenika najviše uspjeha ima u domicilnoj državi, u državi okruženja obitelji, prijatelja i posla", dodao je Martinović.
Naglasio je da je u ovom slučaju ono što je atipično - dvojno državljanstvo.
"Ljudi su vezani za nas, a ne za državu u kojoj traže izvršenje kazne. To je suspektnost ovog sporazuma u konkretnim slučajevima", naglasio je.
"USKOK je dobro rekao i sudovi su donijeli svoje odluke u konkretnim slučajevima. Vjerujem da sudovi u dokaznoj građi u spisu konkretnog slučaja (o.a. Zoran Mamić) nisu našli dovoljno razloga za izricanje zabrane napuštanja teritorija RH, a to se moglo zaključiti iz ranijih izjava i ponašanja okrivljenika tijekom postupka", kazao je Martinović.
Novac umjesto zatvora?
Na pitanje mogu li se kazne zatvora zamijeniti novčanim kaznama odgovorio je:
"Kazne zatvora u kazneno-pravnom sustavu BiH mogu mijenjati za novac. Međutim, radi se samo o kaznama do godine dana zatvora. Takva kazna koša oko 18.000 eura".
Vezano za prijave protiv sudaca koji su vodili postupak, Martinović je kazao kako je sve na DSV-u, koji ima sve podatke. Ništa od toga, kako navodi, on nije vidio i nije htio to komentirati.
Međutim, kazao je - na temelju onog što se moglo vidjeti u medijima - DSV je donio ispravnu odluku i te suce suspendirao kako ne bi bilo daljnje štete.
"Bilo je disonantnih tonova u našoj 'pravosudnoj obitelji'. (...) Utjecaj politike na pravosudnu vlast je zaista minimalna. On ne bi trebao ni postojati, ali jedno prožimanje je u neku ruku normalno", zaključio je Martinović.
