Jedan od prijedloga koji će se naći na dnevnom redu sjednice Predsjedništva BiH kada jednom bude održana, je i diplomatska nota Hrvatskoj i poziv na dijalog zbog izgradnje Pelješkog mosta i 'onemogućavanja otvorenog mora' za BiH. Iako o samom sadržaju nije govorio, da prijedlog postoji, potvrdio nam je član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.
“Ja sam podnio prijedlog u vezi problema koje imamo s Pelješkim mostom. Očekujem da to prihvati Predsjedništvo BiH. To još uvijek nije bilo na sjednici, vidjet ćemo. Ali ja sam iznio svoj stav, koji je javnosti poznat”, kazao je Džaferović, a prenosi N1.
On je podsjetimo i javno podržao inicijativu koju je krajem rujna najavio ministar civilnih poslova, a kojom se od Pravobranilaštva traži pokretanje pravne procedure zaštite interesa BiH pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu. Ovo bi pretpostavljalo i zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje morske granice BiH s Republikom Hrvatskom i utvrđivanje koridora za slobodan pristup otvorenom moru.
Do Pravobranilaštva ovaj zahtjev nikada nije stigao, što ne treba čuditi s obzirom na to da službeni stav ni u novom sazivu Predsjedništva nije utvrđen, niti je jedinstven po pitanju Pelješkog mosta, što je prilikom posjete Briselu kazao i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.
"Džaferović i Komšić misle da je to (Pelješki most) problem, a ja sam mišljenja da to ne treba dizati na razinu međudržavnog spora i da to treba riješiti bilateralno", dodao je Dodik.
O problemu Pelješkog mosta, odnosno pristupu BiH otvorenom moru, počelo se ozbiljnije govoriti 2007. godine, kada je Predsjedništvo na sjednici Međudržavnog vijeća iznijelo stav BiH protiv izgradnje mosta do rješavanje otvorenih pitanja Ovaj stav ponovljen je iste godine nakon posjete premijera Republike Hrvatske Ive Sanadera BiH. O mostu se prestalo govoriti jedinstveno u Predsjedništvu kada je tamo zasjeo Dragan Čović. U međuvremenu parlamentarci su donijeli Deklaraciju o obustavi gradnje mosta, predstavnici Pomorskog društva BiH ostali dosljedni kako je most štetan, no gradnja je nastavljena
“Vrlo je bitno razmotriti i reći da Pelješki most svojim gabaritima i fizičkom strukturom ometa dvosmjeran prolaz za brodove, da hrvatski pomorski zakonik zabranjuje prolaz bosanskohercegovačkim brodovima kroz njihove unutarnje vode”, upozorava Nešad Alikadić, predsjednik Pomorskog društva “Jadransko more”
Hrvatski premijer na svečanom postavljanju najvećeg pilota u more danas nije spominjao BiH, no uoči svečanog pritiska na dugme kojim je ozvaničena druga faza izgradnje, jesu pojedini hrvatski mediji koji su povezali slovenačke i bh. optužbe na račun hrvatske SOA-e s podrškom Slovenije za eventualnu tužbu zbog izgradnje Pelješkog mosta.
Nešad Alikadić ovakve veze odbacuje. Ipak pomoć nekadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Slovenije ne isključuje:
“Gospodin Ernest Petrić je počasni član Pomorskog društva BiH, čiji sam ja predsjednik i moj dobar prijatelj. I ja sam osobno s njim razgovarao o ovome. Legitimno je pitati stručnjake o tome. Tu ništa nije sporno.”, kaže Alikadić.
Pelješki most, vrijedan je ukupno 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, 85 posto novca osigurala je Europska unija.
“Ja sam podnio prijedlog u vezi problema koje imamo s Pelješkim mostom. Očekujem da to prihvati Predsjedništvo BiH. To još uvijek nije bilo na sjednici, vidjet ćemo. Ali ja sam iznio svoj stav, koji je javnosti poznat”, kazao je Džaferović, a prenosi N1.
On je podsjetimo i javno podržao inicijativu koju je krajem rujna najavio ministar civilnih poslova, a kojom se od Pravobranilaštva traži pokretanje pravne procedure zaštite interesa BiH pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu. Ovo bi pretpostavljalo i zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje morske granice BiH s Republikom Hrvatskom i utvrđivanje koridora za slobodan pristup otvorenom moru.
Do Pravobranilaštva ovaj zahtjev nikada nije stigao, što ne treba čuditi s obzirom na to da službeni stav ni u novom sazivu Predsjedništva nije utvrđen, niti je jedinstven po pitanju Pelješkog mosta, što je prilikom posjete Briselu kazao i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.
"Džaferović i Komšić misle da je to (Pelješki most) problem, a ja sam mišljenja da to ne treba dizati na razinu međudržavnog spora i da to treba riješiti bilateralno", dodao je Dodik.
O problemu Pelješkog mosta, odnosno pristupu BiH otvorenom moru, počelo se ozbiljnije govoriti 2007. godine, kada je Predsjedništvo na sjednici Međudržavnog vijeća iznijelo stav BiH protiv izgradnje mosta do rješavanje otvorenih pitanja Ovaj stav ponovljen je iste godine nakon posjete premijera Republike Hrvatske Ive Sanadera BiH. O mostu se prestalo govoriti jedinstveno u Predsjedništvu kada je tamo zasjeo Dragan Čović. U međuvremenu parlamentarci su donijeli Deklaraciju o obustavi gradnje mosta, predstavnici Pomorskog društva BiH ostali dosljedni kako je most štetan, no gradnja je nastavljena
“Vrlo je bitno razmotriti i reći da Pelješki most svojim gabaritima i fizičkom strukturom ometa dvosmjeran prolaz za brodove, da hrvatski pomorski zakonik zabranjuje prolaz bosanskohercegovačkim brodovima kroz njihove unutarnje vode”, upozorava Nešad Alikadić, predsjednik Pomorskog društva “Jadransko more”
Hrvatski premijer na svečanom postavljanju najvećeg pilota u more danas nije spominjao BiH, no uoči svečanog pritiska na dugme kojim je ozvaničena druga faza izgradnje, jesu pojedini hrvatski mediji koji su povezali slovenačke i bh. optužbe na račun hrvatske SOA-e s podrškom Slovenije za eventualnu tužbu zbog izgradnje Pelješkog mosta.
Nešad Alikadić ovakve veze odbacuje. Ipak pomoć nekadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Slovenije ne isključuje:
“Gospodin Ernest Petrić je počasni član Pomorskog društva BiH, čiji sam ja predsjednik i moj dobar prijatelj. I ja sam osobno s njim razgovarao o ovome. Legitimno je pitati stručnjake o tome. Tu ništa nije sporno.”, kaže Alikadić.
Pelješki most, vrijedan je ukupno 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, 85 posto novca osigurala je Europska unija.
