U Hercegovačko neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata bilo je aktivno 13 požara.
Većinom su gorjeli trava i nisko raslinje, a požari su u Mostaru bili aktivni u Vrapčićima i Pologu, u Čapljini u Višićima, Gnjilištima, Šuškovom Naselju, smeće u Adi. U Čitluku su gorjeli puma, trava i nisko rasljinje u Gornjem Velikom Ograđeniku, u Prozor-Rami gorjelo je u selu Šlimac.
U Jablanici su gorjeli trava i nisko raslinje na Čivelju, u Donjoj Jablanici, na Baćini, u Dragan selu i Lendavi.
S obzirom da je toplije vrijeme, većina ljudi počinje se baviti uređivanjem dvorišta, pa podsjećamo na vatrogasne mjere opreza.
Važno je da građani prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare, koji se vrlo lako mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote.
U slučaju provođenja spaljivanja trebali bi poduzeti mjere zaštite od požara:
- prije početka loženja vatre o tome obavijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu;
- spaljivanje korova i biljnog otpada napraviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme
- odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate;
- prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistiti od zapaljivog raslinja u širini najmanje 5 metara kako biste spriječili širenje požara;
- pripremiti sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ako nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i slično;
- ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja;
- osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi;
- tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, osoba koja ju je prethodno zapalila, a potom na ispravan i siguran način ugasila u potpunosti, smije napustiti to mjesto;
Nadležni većinom apeliraju na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja da ne pale biljni otpad.
Preporučuje se da biljni otpad kompostirate, a u slučaju spaljivanja o svojoj namjeri obavijestite vatrogasce i pridržavajte se važećih propisa o loženju vatre na otvorenom.
Većinom su gorjeli trava i nisko raslinje, a požari su u Mostaru bili aktivni u Vrapčićima i Pologu, u Čapljini u Višićima, Gnjilištima, Šuškovom Naselju, smeće u Adi. U Čitluku su gorjeli puma, trava i nisko rasljinje u Gornjem Velikom Ograđeniku, u Prozor-Rami gorjelo je u selu Šlimac.
U Jablanici su gorjeli trava i nisko raslinje na Čivelju, u Donjoj Jablanici, na Baćini, u Dragan selu i Lendavi.
S obzirom da je toplije vrijeme, većina ljudi počinje se baviti uređivanjem dvorišta, pa podsjećamo na vatrogasne mjere opreza.
Važno je da građani prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare, koji se vrlo lako mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote.
U slučaju provođenja spaljivanja trebali bi poduzeti mjere zaštite od požara:
- prije početka loženja vatre o tome obavijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu;
- spaljivanje korova i biljnog otpada napraviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme
- odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate;
- prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistiti od zapaljivog raslinja u širini najmanje 5 metara kako biste spriječili širenje požara;
- pripremiti sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ako nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i slično;
- ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja;
- osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi;
- tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, osoba koja ju je prethodno zapalila, a potom na ispravan i siguran način ugasila u potpunosti, smije napustiti to mjesto;
Nadležni većinom apeliraju na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja da ne pale biljni otpad.
Preporučuje se da biljni otpad kompostirate, a u slučaju spaljivanja o svojoj namjeri obavijestite vatrogasce i pridržavajte se važećih propisa o loženju vatre na otvorenom.
