Erdal Trhulj ministar energije, rudarstva i industrije FBIH je rekao kako se vjetroparkovi se mogu graditi bez subvencija i kako Federacija planira gradnju pet vjetroelektrana.
Najveći potencijal je u Podveležju i Vlašiću. Inače, elektroprijenosna mreža BiH može primiti 350 MW, gdje je za FBiH predviđeno 230, a za RS 120 MW.
Trhulj kaže da Federacija planira gradnju pet vjetroelektrana. Očekuje se da će taj entitet prvu vjetroelektranu dobiti 2018. godine.
"Elektroprivreda BiH" i "Elektroprivreda HZHB" će graditi dva vjetroparka – VE "Podveležje" i VE "Mesihovina", a za ostala tri mjesta se natječe nekoliko investitora iz Livna, Kupresa i Tomislavgrada, javlja eKapija.
Svi zakoni koji reguliraju oblast obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH donijeti su u posljednje tri godine. Budućim investitorima i dalje veliku muku predstavlja birokracija.
''Činjenica je da postoje tri razine vlasti. Do građevinske dozvole ide se preko općine, županije, Federacije kao entiteta. Samo uporni završe. Veliki cilj je upravo ubrzati cijeli taj proces'', objašnjava Trhulj.
U Republici Srpskoj novac za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji, također, se osiguravaju iz naknade koja se obračunava svim krajnjim kupcima struje. Regulatorna komisija za energetiku RS utvrđuje potreban iznos novca za svaku godinu posebno, a na osnovu garantiranih otkupnih cijena za električnu energiju iz obnovljivih izvora i premija, piše eKapija.
Kako su rekli iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS za portal "eKapija", u 2014. godini za poticaj proizvodnje struje iz OIE izdvojeno je nešto više od četiri milijuna eura. Još u rujnu količina proizvodne električne energije iz OIE bila je veća za osam GWh u odnosu na dobivenu količinu u cijeloj 2013. godini.
''Usporedbe radi, ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije u 2013. godinu iznosila je oko 25 GWh, dok je u razdoblju siječanj - rujan 2014. godine ostvarena proizvodnja od 33 GWh, jer je u 2014. godini u rad pušten određen broj malih hidroelektrana'', rekli su u Ministarstvu.
U Ministarstvu podsjećaju da je procedura dodjele koncesije definirana Zakonom o koncesijama RS, što podrazumijeva da planirani energetski objekti moraju biti u skladu sa strateškim opredjeljenjem Republike Srpske i prostorno-planskom dokumentacijom. Tako se za solarne elektrane instalirane snage do 250 kW ili elektrane veće snage na postojećim objektima, ne dodjeljuju koncesije.
Kada je riječ o projektima izgradnje vjetroelektrana u Republici Srpskoj, na području općine Nevesinje gradi se VE "Trusina" instalirane snage 51 MW, vrijedna 145 milijuna KM. Koncesionar je "Eol prvi" iz Nevesinja, a završetak prve vjetroelektrane u RS planiran je do kraja 2015. godine.
U Ministarstvu su rekli da je osim VE "Trusina", na području Hercegovine planirana i izgradnja VE "Hrgud", navodi eKapija.
Najveći potencijal je u Podveležju i Vlašiću. Inače, elektroprijenosna mreža BiH može primiti 350 MW, gdje je za FBiH predviđeno 230, a za RS 120 MW.
Trhulj kaže da Federacija planira gradnju pet vjetroelektrana. Očekuje se da će taj entitet prvu vjetroelektranu dobiti 2018. godine.
"Elektroprivreda BiH" i "Elektroprivreda HZHB" će graditi dva vjetroparka – VE "Podveležje" i VE "Mesihovina", a za ostala tri mjesta se natječe nekoliko investitora iz Livna, Kupresa i Tomislavgrada, javlja eKapija.
Svi zakoni koji reguliraju oblast obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH donijeti su u posljednje tri godine. Budućim investitorima i dalje veliku muku predstavlja birokracija.
''Činjenica je da postoje tri razine vlasti. Do građevinske dozvole ide se preko općine, županije, Federacije kao entiteta. Samo uporni završe. Veliki cilj je upravo ubrzati cijeli taj proces'', objašnjava Trhulj.
U Republici Srpskoj novac za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji, također, se osiguravaju iz naknade koja se obračunava svim krajnjim kupcima struje. Regulatorna komisija za energetiku RS utvrđuje potreban iznos novca za svaku godinu posebno, a na osnovu garantiranih otkupnih cijena za električnu energiju iz obnovljivih izvora i premija, piše eKapija.
Kako su rekli iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS za portal "eKapija", u 2014. godini za poticaj proizvodnje struje iz OIE izdvojeno je nešto više od četiri milijuna eura. Još u rujnu količina proizvodne električne energije iz OIE bila je veća za osam GWh u odnosu na dobivenu količinu u cijeloj 2013. godini.
''Usporedbe radi, ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije u 2013. godinu iznosila je oko 25 GWh, dok je u razdoblju siječanj - rujan 2014. godine ostvarena proizvodnja od 33 GWh, jer je u 2014. godini u rad pušten određen broj malih hidroelektrana'', rekli su u Ministarstvu.
U Ministarstvu podsjećaju da je procedura dodjele koncesije definirana Zakonom o koncesijama RS, što podrazumijeva da planirani energetski objekti moraju biti u skladu sa strateškim opredjeljenjem Republike Srpske i prostorno-planskom dokumentacijom. Tako se za solarne elektrane instalirane snage do 250 kW ili elektrane veće snage na postojećim objektima, ne dodjeljuju koncesije.
Kada je riječ o projektima izgradnje vjetroelektrana u Republici Srpskoj, na području općine Nevesinje gradi se VE "Trusina" instalirane snage 51 MW, vrijedna 145 milijuna KM. Koncesionar je "Eol prvi" iz Nevesinja, a završetak prve vjetroelektrane u RS planiran je do kraja 2015. godine.
U Ministarstvu su rekli da je osim VE "Trusina", na području Hercegovine planirana i izgradnja VE "Hrgud", navodi eKapija.
