O rezultatima izbora u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a koja je sa Srednjobosanskom županijom svojevrsni test za odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, te mogućnošću formiranja zajedničke vlasti, nakon što su se poremetili odnosni izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno bošnjačkim glasovima, kao i aktualnoj migrantskoj krizi koja je također dovela do usijanja odnose Sarajeva i Mostara, govorio je Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ i voditelj Odjela za promidžbu HDZ-a BiH i HNS-a BiH, u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju u ponedjeljak.
Herceg ističe da su ukupno gledajući, na svim biranim razinama liste HDZ BiH i koalicije stranaka HNS-a zadobile najveće povjerenje hrvatskog glasačkog tijela, tijela kojem su se obraćali i na čije su glasove računali.
Ostvareni su najbolji rezultati u posljednjih dvadesetak godina što nas obvezuje da u vremenu koje je pred nama čuvamo svoju vjerodostojnost i kredibilitet koji smo postigli kod našeg glasačkog tijela. Izuzetno smo ponosni na tu činjenicu, kao i na činjenicu da je HDZ BiH stožerna stranka hrvatskog naroda u BiH, koja je sa svojim koalicijskim partnerima ovaj put kroz program zajedništva ponovno ujedinila hrvatski narod u BiH, rekao je Herceg.
Ipak u utrci za Predsjedništvo BiH vaš kandidat Dragan Čović nije osvojio drugi mandat!
Ako govorimo o izborima za članove Predsjedništva BiH, naravno da nismo zadovoljni izabranim bolje kazati nametnutim hrvatskim članom Predsjedništva koji, valjda je to sad i slijepcima jasno, ni u kojem slučaju nije izbor onih koje bi trebao predstavljati – hrvatskih birača.
No, to je nešto na što smo stalno upozoravali, nešto što nam se već događalo. Nažalost, u ovoj i ovakvoj BiH nije bilo dovoljno niti volje ni političke mudrosti da se takvo što onemogući na način da se provede odluka Ustavnog suda i promijeni Izborni zakon prije izbora.
Je li posljedica toga da ste Željka Komšića u HNŽ-u kao i u još četiri županije te nekolicini općina, praktično na svim prostorima gdje su Hrvati, proglasili nepoželjnom osobom?
Krenimo od pitanja legitimnog predstavljanja koje znači da narod koji je konstitutivan mora imati pravo samostalno izabrati svoje političke predstavnike za ona tijela vlasti koja su po Ustavu namijenjena predstavljanju konstitutivnih naroda.
Dakle, legitimitet proizlazi iz onih koji biraju, a ne iz onih koji su izabrani. Ako se samo letimično pogledaju rezultati u mjestima gdje uglavnom žive Hrvati, jasno je da Komšić nema legitimitet predstavljanja hrvatskog naroda jer ga taj narod nije izabrao. Primjerice u Širokom Brijegu, Komšić nije dobio nikakvu potporu svega 63 glasa naspram 10.339 glasova za našeg kandidata, Dragana Čovića.
Slično je i u drugim dijelovima BiH, u središnjoj i sjevernoj Bosni, primjerice u Žepču gdje je Komšić dobio 757, a Čović 5.320 glasova, u Usori 1.181 glas za Čovića naspram 117 glasova za Komšića. S druge strane, u mjestima gdje uglavnom žive Bošnjaci, primjerice u istočnoj Bosni u Goraždu gdje Hrvata gotovo da i nema, Komšić dobiva 4.842 glasa odnosno više od dva najjača kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva, Džaferovića i Bećirovića, koji su zajedno dobacili do 4.736 glasova.
Slično je i u ostalim dominantno bošnjačkim izbornim jedinicama, u Visokom gdje je osvojio 6.052 glasa, čak 1.450 glasova više od Džaferovića dok je u Hadžićima je s 3.107 osvojenih glasova gotovo rame uz rame s Džaferovićem (3.771).
Je li za Vas Komšić, kako se on u svojim javnim istupima predstavlja i brani od činjenice da je izabran dominantno bošnjačkim glasovima, legitiman predstavnik Hrvata?
Ponovit ću – legitimitet proizlazi iz onih koji biraju, a ne iz onih koji su izabrani. Hrvatski narod nije niti birao ni izabrao Željka Komšića, on je biran i izabran uz pomoć nekih, a danas znamo i kojih, politika i stranaka te je ponovo, po treći put, uzurpirao poziciju hrvatskog člana Predsjedništva.
Kao takav on apsolutno nema legitimitet predstavljanja hrvatskog naroda. Mislim da je iz navedenih argumenata, a njih ima još jako puno, više nego jasno zašto Željko Komšić u svojstvu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije dobro došao na prostore gdje većinski žive Hrvati.
U šoping i turističko razgledavanje može ići gdje god želi, kad god želi i s kim želi.
Međutim, službeno među Hrvatima nije rado viđen gost, što njemu i nije novost jer i u prethodna dva uzurpirana mandata na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva nije bio rado viđen gost na gotovo 70% teritorija BiH.
Hrvatski narod i sve političke stranke s hrvatskim predznakom, koje zajedno nastupaju kroz hrvatski blok, jasno su i glasno kazale što misle o izboru Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva. One koji bi se također trebali odrediti po ovom problemu, a nisu to učinili ili to čine ispod glasa, pri čemu prvenstveno mislim na predstavnike međunarodne zajednice, podsjećam na izreku koja kaže da je onaj tko pasivno prihvati “zlo”, u njega umiješan u istoj mjeri kao i onaj koji pomaže da se to “zlo” dogodi.
Od izbora je prošlo mjesec dana i sada se u skladu sa zakonom može krenuti s formiranjem vlasti. Kako će teći taj proces jer nepovjerenje je očito veliko. Hoćete li opet ići sa SDA ?
Uspostava vlasti u BiH, a poglavito u HNŽ, uvijek je krajnje neizvjestan i mukotrpan proces koji zna potrajati. Kada govorimo o HNŽ, građani – glasači jasno su kazali koji politički subjekti imaju njihovu potporu i povjerenje te od koga očekuju da u njihovo ime bude nositelj vlasti u Županiji.
Mi smo kao stranka svjesni ukazanog povjerenja, ali i odgovornosti koju su birači pred nas postavili. Podsjetit ću, Lista HDZ BiH i koalicije stranaka HNS-a ima 13 zastupnika (43%) u novom sazivu Skupštine HNŽ i svakako najveću odgovornost za formiranje vlasti. Sa zastupnicima druge dvije hrvatske stranke u Skupštini, hrvatski blok ima 16 skupštinskih zastupnika (53%) što otvara dosta široke mogućnosti u traženju partnera za formiranje vlasti.
Kroz razgovore s političkim predstavnicima drugih naroda siguran sam da ćemo doći do rješenja koje će biti najbolja za sve građane HNŽ. I taj će proces vrlo vjerojatno potrajati, ali treba razumjeti da je politika preozbiljna stvar da bi bila prepuštena ishitrenim i ad hoc rješenjima.
Sigurno je jedino da je bez stranaka hrvatskog bloka nemoguće formirati vlast u ovoj županiji, kao i u druge četiri županije gdje Hrvati čine većinu.
Evidentna je činjenica kako migrantska kriza potresa BiH i da se vlast ne zna ili ne može nositi s tim problemom. Prvih dana od njezina eskaliranja kada se dogodilo premještanja imigranata iz Sarajeva u readmisijski centar Salakovac na području Grada Mostara, digla se orkestrirana medijska buka iz Sarajeva, vlast u HNŽ-u optuživalo za državni udar, prijetilo se, saslušavalo..?
Možda se nekima neće svidjeti, ali želim jasno kazati da se državne bh. institucije nisu na adekvatan način pripremile za suočavanje s migrantskom krizom, iako smo mi još prije prvog većeg migrantskog vala upozoravali na mogućnost da nam se dogodi ovo što se sad događa u pograničnim dijelovima BiH gdje se stanje iz dana u dan usložnjava, iako neki tvrde da “BiH upravlja migrantskom krizom”.
Pitam se što bi bilo da ne upravlja kad je ovako kad se upravlja? Ne želim špekulirati otkud i kako dolaze migranti na područje BiH, a još manje vraćati se u prošlost kada su iz Sarajeva na prostor HNŽ i Mostara, a bez znanja županijskih i gradskih institucija vlasti, upućeni neki stranci kojima u tom trenutku uopće nije bio definiran status.
To je slučaj bez presedana i eklatantan primjer nepoštivanja županijskih i lokalnih institucija vlasti, a da oni koji su ih prebacili iz Sarajeva u Mostar ni danas ne vode računa o njima najbolje pokazuju nedavni slučajevi uznemirenja domaćeg stanovništva u Jasenici i drugim dijelovima Hercegovine, zaključio je Herceg za Slobodnu Dalmaciju.
Herceg ističe da su ukupno gledajući, na svim biranim razinama liste HDZ BiH i koalicije stranaka HNS-a zadobile najveće povjerenje hrvatskog glasačkog tijela, tijela kojem su se obraćali i na čije su glasove računali.
Ostvareni su najbolji rezultati u posljednjih dvadesetak godina što nas obvezuje da u vremenu koje je pred nama čuvamo svoju vjerodostojnost i kredibilitet koji smo postigli kod našeg glasačkog tijela. Izuzetno smo ponosni na tu činjenicu, kao i na činjenicu da je HDZ BiH stožerna stranka hrvatskog naroda u BiH, koja je sa svojim koalicijskim partnerima ovaj put kroz program zajedništva ponovno ujedinila hrvatski narod u BiH, rekao je Herceg.
Ipak u utrci za Predsjedništvo BiH vaš kandidat Dragan Čović nije osvojio drugi mandat!
Ako govorimo o izborima za članove Predsjedništva BiH, naravno da nismo zadovoljni izabranim bolje kazati nametnutim hrvatskim članom Predsjedništva koji, valjda je to sad i slijepcima jasno, ni u kojem slučaju nije izbor onih koje bi trebao predstavljati – hrvatskih birača.
No, to je nešto na što smo stalno upozoravali, nešto što nam se već događalo. Nažalost, u ovoj i ovakvoj BiH nije bilo dovoljno niti volje ni političke mudrosti da se takvo što onemogući na način da se provede odluka Ustavnog suda i promijeni Izborni zakon prije izbora.
Je li posljedica toga da ste Željka Komšića u HNŽ-u kao i u još četiri županije te nekolicini općina, praktično na svim prostorima gdje su Hrvati, proglasili nepoželjnom osobom?
Krenimo od pitanja legitimnog predstavljanja koje znači da narod koji je konstitutivan mora imati pravo samostalno izabrati svoje političke predstavnike za ona tijela vlasti koja su po Ustavu namijenjena predstavljanju konstitutivnih naroda.
Dakle, legitimitet proizlazi iz onih koji biraju, a ne iz onih koji su izabrani. Ako se samo letimično pogledaju rezultati u mjestima gdje uglavnom žive Hrvati, jasno je da Komšić nema legitimitet predstavljanja hrvatskog naroda jer ga taj narod nije izabrao. Primjerice u Širokom Brijegu, Komšić nije dobio nikakvu potporu svega 63 glasa naspram 10.339 glasova za našeg kandidata, Dragana Čovića.
Slično je i u drugim dijelovima BiH, u središnjoj i sjevernoj Bosni, primjerice u Žepču gdje je Komšić dobio 757, a Čović 5.320 glasova, u Usori 1.181 glas za Čovića naspram 117 glasova za Komšića. S druge strane, u mjestima gdje uglavnom žive Bošnjaci, primjerice u istočnoj Bosni u Goraždu gdje Hrvata gotovo da i nema, Komšić dobiva 4.842 glasa odnosno više od dva najjača kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva, Džaferovića i Bećirovića, koji su zajedno dobacili do 4.736 glasova.
Slično je i u ostalim dominantno bošnjačkim izbornim jedinicama, u Visokom gdje je osvojio 6.052 glasa, čak 1.450 glasova više od Džaferovića dok je u Hadžićima je s 3.107 osvojenih glasova gotovo rame uz rame s Džaferovićem (3.771).
Je li za Vas Komšić, kako se on u svojim javnim istupima predstavlja i brani od činjenice da je izabran dominantno bošnjačkim glasovima, legitiman predstavnik Hrvata?
Ponovit ću – legitimitet proizlazi iz onih koji biraju, a ne iz onih koji su izabrani. Hrvatski narod nije niti birao ni izabrao Željka Komšića, on je biran i izabran uz pomoć nekih, a danas znamo i kojih, politika i stranaka te je ponovo, po treći put, uzurpirao poziciju hrvatskog člana Predsjedništva.
Kao takav on apsolutno nema legitimitet predstavljanja hrvatskog naroda. Mislim da je iz navedenih argumenata, a njih ima još jako puno, više nego jasno zašto Željko Komšić u svojstvu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije dobro došao na prostore gdje većinski žive Hrvati.
U šoping i turističko razgledavanje može ići gdje god želi, kad god želi i s kim želi.
Međutim, službeno među Hrvatima nije rado viđen gost, što njemu i nije novost jer i u prethodna dva uzurpirana mandata na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva nije bio rado viđen gost na gotovo 70% teritorija BiH.
Hrvatski narod i sve političke stranke s hrvatskim predznakom, koje zajedno nastupaju kroz hrvatski blok, jasno su i glasno kazale što misle o izboru Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva. One koji bi se također trebali odrediti po ovom problemu, a nisu to učinili ili to čine ispod glasa, pri čemu prvenstveno mislim na predstavnike međunarodne zajednice, podsjećam na izreku koja kaže da je onaj tko pasivno prihvati “zlo”, u njega umiješan u istoj mjeri kao i onaj koji pomaže da se to “zlo” dogodi.
Od izbora je prošlo mjesec dana i sada se u skladu sa zakonom može krenuti s formiranjem vlasti. Kako će teći taj proces jer nepovjerenje je očito veliko. Hoćete li opet ići sa SDA ?
Uspostava vlasti u BiH, a poglavito u HNŽ, uvijek je krajnje neizvjestan i mukotrpan proces koji zna potrajati. Kada govorimo o HNŽ, građani – glasači jasno su kazali koji politički subjekti imaju njihovu potporu i povjerenje te od koga očekuju da u njihovo ime bude nositelj vlasti u Županiji.
Mi smo kao stranka svjesni ukazanog povjerenja, ali i odgovornosti koju su birači pred nas postavili. Podsjetit ću, Lista HDZ BiH i koalicije stranaka HNS-a ima 13 zastupnika (43%) u novom sazivu Skupštine HNŽ i svakako najveću odgovornost za formiranje vlasti. Sa zastupnicima druge dvije hrvatske stranke u Skupštini, hrvatski blok ima 16 skupštinskih zastupnika (53%) što otvara dosta široke mogućnosti u traženju partnera za formiranje vlasti.
Kroz razgovore s političkim predstavnicima drugih naroda siguran sam da ćemo doći do rješenja koje će biti najbolja za sve građane HNŽ. I taj će proces vrlo vjerojatno potrajati, ali treba razumjeti da je politika preozbiljna stvar da bi bila prepuštena ishitrenim i ad hoc rješenjima.
Sigurno je jedino da je bez stranaka hrvatskog bloka nemoguće formirati vlast u ovoj županiji, kao i u druge četiri županije gdje Hrvati čine većinu.
Evidentna je činjenica kako migrantska kriza potresa BiH i da se vlast ne zna ili ne može nositi s tim problemom. Prvih dana od njezina eskaliranja kada se dogodilo premještanja imigranata iz Sarajeva u readmisijski centar Salakovac na području Grada Mostara, digla se orkestrirana medijska buka iz Sarajeva, vlast u HNŽ-u optuživalo za državni udar, prijetilo se, saslušavalo..?
Možda se nekima neće svidjeti, ali želim jasno kazati da se državne bh. institucije nisu na adekvatan način pripremile za suočavanje s migrantskom krizom, iako smo mi još prije prvog većeg migrantskog vala upozoravali na mogućnost da nam se dogodi ovo što se sad događa u pograničnim dijelovima BiH gdje se stanje iz dana u dan usložnjava, iako neki tvrde da “BiH upravlja migrantskom krizom”.
Pitam se što bi bilo da ne upravlja kad je ovako kad se upravlja? Ne želim špekulirati otkud i kako dolaze migranti na područje BiH, a još manje vraćati se u prošlost kada su iz Sarajeva na prostor HNŽ i Mostara, a bez znanja županijskih i gradskih institucija vlasti, upućeni neki stranci kojima u tom trenutku uopće nije bio definiran status.
To je slučaj bez presedana i eklatantan primjer nepoštivanja županijskih i lokalnih institucija vlasti, a da oni koji su ih prebacili iz Sarajeva u Mostar ni danas ne vode računa o njima najbolje pokazuju nedavni slučajevi uznemirenja domaćeg stanovništva u Jasenici i drugim dijelovima Hercegovine, zaključio je Herceg za Slobodnu Dalmaciju.
