Naime, prema informacijama koje doznajemo od lokalnih stranačkih dužnosnika, čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Sulejman Tihić dogovorili su podjelu Mostara na dvije općine uz uvjet da se na općine podijeli i Travnik, dok se slična mogućnost razmatra i za Tuzlu.
Sistem zrcala
Iako ovu informaciju nitko iz dviju stranaka još nije spreman potvrditi, iz neslužbenih razgovora sa stranačkim dužnosnicima doznajemo kako je dogovor za Mostar dio paketa reorganizacije strukture vlada Hercegovačko-neretvanske i Srednjobosanske županije.
SDA i HDZ BiH su dogovorile da se u ove dvije županije, za koje se smatra da su kralježnica Federacije, vlade ubuduće formiraju po sistemu zrcala. Tako bi ona ministarstva koja u HNŽ-u vode Hrvati, u SBŽ-u vodili Bošnjaci i obratno. Time bi se, tvrde i iz HDZ-a BiH i iz SDA, riješio problem dugotajnog i redovito iscrpljujućeg procesa formiranja vlasti u ovim županijama.
Zajedno s tim izmjenama, provela bi se i presuda Ustavnoga suda BiH za Mostar, koja se, pak, uopće ne bavi organizacijom Mostara, nego samo dijelom izbornih pravila za izbor vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.
Travnik bi postao grad
-Stavovi su približeni, no još uvijek se ne ide u javnost s ovom pričom jer se čeka rješenje provedbe presude Sejdić-Finci. Nakon toga na red dolazi Mostar. Dogovorena je podjela grada na dvije općine, a isto će se uraditi i u Travniku. Tako bi Nova Bila, Dolac i druga mjesta s hrvatskom većinom postala zasebna općina, a Travnik bi postao grad, rekao je naš izvor iz HDZ-a BiH. Isto nam je potvrđeno i iz SDA uz opasku kako su srednjobosanski dužnosnici SDA bili žestoki protivnici ovakve ideje.
Ustavni sud BiH je, podsjećamo, presudio kako je nužno izjednačiti vrijednost glasa svakog stanovnika Mostara, bez obzira u kojem dijelu grada stanovao. Sud je utvrdio kako odredbe Izbornoga zakona BiH i Statuta Grada Mostara, prema kojima se do sada iz šest gradskih područja biralo po tri vijećnika, iako spomenuta područja imaju drastično različiti broj birača, nisu sukladne Ustavu BiH.
Ustavni sud je naložio Parlamentu BiH da usvoji nova izborna pravila za Mostar, odnosno da izmijeni Izborni zakon BiH, a tek potom je Gradsko vijeće Mostara trebalo donijeti i odgovarajuće izmjene gradskog Statuta. No, to se do danas nije dogodilo, iako je Ustavni sud ovu presudu donio još 2011. godine.
Mostarska iznimka
U međuvremenu je Mostar ostao bez zakonodavne vlasti, i danas nema institucije koja bi mogla donijeti rebalans gradskog proračuna kojeg je početkom ove godine samostalno nametnuo mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić (HDZ BiH).
Također, iz HDZ-a BiH su nebrojeno poručili kako ne žele da Mostar bude iznimka u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave u zemlji, tražeći da se grad uredi kao i sve ostale općine u zemlji.
No, iz SDA su izričito zahtijevali podjelu grada na općine i to računajući da će u tom slučaju i dalje moći suvereno vladati istočnim dijelom grada. Ni HDZ BiH nikad nije istinski imao nešto protiv podjele Mostara na općine jer bi u tom slučaju od zapadnog dijela grada mogli praviti ''hrvatski stolni grad''. No, zalagali su se za cjelovit grad kako bi lakše mogli trgovati s bošnjačkim predstavnicima, u prvom redu SDA, i tražiti ustupke upravo u središnjoj Bosni, gdje se politička pozicija Hrvata rapidno srozava. (dnevno.ba)
