Vještak Odbrane Envera Buze, optuženog za zločin u prozorskom selu Uzdol, izjavio je da Samostalni prozorski bataljun Armije BiH (ABiH) nije mogao istražiti ni prikupiti informacije o ubojstvima hrvatskih civila.
Vještak vojne struke Dervo Harbinja kazao je da ovaj bataljun nije kontrolirao prostor. Naveo je da je nakon napada jedinica ABiH Brigada “Rama”, Hrvatskog vijeća obrane (HVO), uzvratila iz svih raspoloživih sredstava i odbila napad, vrativši kontrolu nad područjem Uzdola.
Dodao je da su uviđaju osim istražnih organa, trebalo da prisustvuju i međunarodne snage i oficir za vezu ABiH, što se nije dogodilo.
Harbinja je kazao da je Buza, iako nije bio nadležan, prikupio informacije o akciji na Uzdol na osnovu izjava potčinjenih. Kako je istaknuo, to je bilo jedino moguće, jer ABiH nije kontrolirala prostor niti prisustvovala uviđaju.
Pripadnici Samostalnog bataljuna Prozor su, prema optužnici, 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljuna, na teret stavljeno da je propustio da preduzme mjere da počinitelji budu kažnjeni.
Vještak je kazao da se dio od 156 ljudi Samostalnog prozorskog bataljuna, koji je vodio Buzin zamjenik, u akciji na Uzdol pretpočinio 317. brigadi. Rekao je da je ovom akcijom, koja je bila dio operacije “Neretva 93”, komandirao general Zićro Suljević.
“Buza je komandovao dijelom snaga u odbrani. Bio je na isturenom komandnom mjestu. Bio je sa Zićrom, ali je statirao”, kazao je Harbinja.
Branitelj Ismet Mehić prezentirao je nekoliko dokumenta Treće bojne HVO-a od 14. rujna 1993. o napadu na Uzdol i uzvraćanju artiljerijskom vatrom, te o masakru. Vještak je ocijenio da uviđaj nije mogao biti obavljen za deset sati.
Tužiteljicu Sanju Jukić interesiralo je na osnovu kojih materijalnih dokaza je Harbinja izvodio zaključke. U vezi s navodima da u Uzdolu osiguranje vrše naoružani stariji ljudi i žene, vještak je kazao da su to obavještajni podaci i da “nije kasno” da taj izvještaj naknadno priloži.
Tužiteljica je rekla vještaku da nema dokaz ni za tvrdnju da je Buza odbio naređenje i da tadašnji načelnik Štaba Vrhovne komande Sefer Halilović nije imao povjerenja u njega. Vještak je kazao da o tome ima dovoljno dokumenata.
Suprotno tvrdnjama tužiteljice, Harbinja je rekao i da postoje dokumenti da je hrvatska vojska spavala u kućama civila u Uzdolu.
Prema njegovim riječima, civili su bili kolateralna šteta, jer ih je komandant ostavio na borbenoj liniji.
Tužiteljica i vještak ostali su pri suprotnim tvrdnjama postoji li ili ne Buzin izvještaj s informacijama o Uzdolu.
Harbinja je potvrdio da je naveo da je ABiH bila jedina legitimna vojna sila, da je HVO izvršio agresiju, da je u Prozoru izvršen “fašistički metod etničkog čišćenja”, a da je “sve u Uzdolu medijska i psihološka propaganda”.
Na pitanje sudije Minke Kreho da li je ABiH u borbenoj zoni dozvoljavala dolazak oficira neprijateljske vojske, vještak je kazao da takvih slučajeva nije bilo u Goraždu, gdje je on bio, ali je spomenuo kasarnu “Maršal Tito”.
Suđenje će se nastaviti 18. lipnja, piše Detektor.ba.
Vještak vojne struke Dervo Harbinja kazao je da ovaj bataljun nije kontrolirao prostor. Naveo je da je nakon napada jedinica ABiH Brigada “Rama”, Hrvatskog vijeća obrane (HVO), uzvratila iz svih raspoloživih sredstava i odbila napad, vrativši kontrolu nad područjem Uzdola.
Dodao je da su uviđaju osim istražnih organa, trebalo da prisustvuju i međunarodne snage i oficir za vezu ABiH, što se nije dogodilo.
Harbinja je kazao da je Buza, iako nije bio nadležan, prikupio informacije o akciji na Uzdol na osnovu izjava potčinjenih. Kako je istaknuo, to je bilo jedino moguće, jer ABiH nije kontrolirala prostor niti prisustvovala uviđaju.
Pripadnici Samostalnog bataljuna Prozor su, prema optužnici, 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljuna, na teret stavljeno da je propustio da preduzme mjere da počinitelji budu kažnjeni.
Vještak je kazao da se dio od 156 ljudi Samostalnog prozorskog bataljuna, koji je vodio Buzin zamjenik, u akciji na Uzdol pretpočinio 317. brigadi. Rekao je da je ovom akcijom, koja je bila dio operacije “Neretva 93”, komandirao general Zićro Suljević.
“Buza je komandovao dijelom snaga u odbrani. Bio je na isturenom komandnom mjestu. Bio je sa Zićrom, ali je statirao”, kazao je Harbinja.
Branitelj Ismet Mehić prezentirao je nekoliko dokumenta Treće bojne HVO-a od 14. rujna 1993. o napadu na Uzdol i uzvraćanju artiljerijskom vatrom, te o masakru. Vještak je ocijenio da uviđaj nije mogao biti obavljen za deset sati.
Tužiteljicu Sanju Jukić interesiralo je na osnovu kojih materijalnih dokaza je Harbinja izvodio zaključke. U vezi s navodima da u Uzdolu osiguranje vrše naoružani stariji ljudi i žene, vještak je kazao da su to obavještajni podaci i da “nije kasno” da taj izvještaj naknadno priloži.
Tužiteljica je rekla vještaku da nema dokaz ni za tvrdnju da je Buza odbio naređenje i da tadašnji načelnik Štaba Vrhovne komande Sefer Halilović nije imao povjerenja u njega. Vještak je kazao da o tome ima dovoljno dokumenata.
Suprotno tvrdnjama tužiteljice, Harbinja je rekao i da postoje dokumenti da je hrvatska vojska spavala u kućama civila u Uzdolu.
Prema njegovim riječima, civili su bili kolateralna šteta, jer ih je komandant ostavio na borbenoj liniji.
Tužiteljica i vještak ostali su pri suprotnim tvrdnjama postoji li ili ne Buzin izvještaj s informacijama o Uzdolu.
Harbinja je potvrdio da je naveo da je ABiH bila jedina legitimna vojna sila, da je HVO izvršio agresiju, da je u Prozoru izvršen “fašistički metod etničkog čišćenja”, a da je “sve u Uzdolu medijska i psihološka propaganda”.
Na pitanje sudije Minke Kreho da li je ABiH u borbenoj zoni dozvoljavala dolazak oficira neprijateljske vojske, vještak je kazao da takvih slučajeva nije bilo u Goraždu, gdje je on bio, ali je spomenuo kasarnu “Maršal Tito”.
Suđenje će se nastaviti 18. lipnja, piše Detektor.ba.
