Dok se prema najavama iz entitetskih vlada pripremaju novi paketi mjera pomoći gospodarstvu koja je pretrpjela štetu zbog pandemije - građani se pitaju što je s kamatnim stopama.
Hoće li doći do njihovog rasta? Nadležni uvjeravaju da tržišni razlozi za to ne postoje, ali istovremeno napominju da se kamate u BiH slobodno formiraju.
Nemoguće je predvidjeti ni u europskim razmjerima, pa ni kod nas kretanja kamatnih stopa. Ipak njihovo povećanje stručnjaci ne očekuju.
"Kamatna stopa na kredite se ne bi trebala povećavati jer je i marža na kredite praktično onolika kolika je kamatna stopa jer ako nemate troška kamate i imate kamatu koju obračunate ona vam je praktično čitava zarada", rekao je predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.
Jasmin Mahmuzić iz Agencije za bankarstvo FBiH kazao je kako ni Centralna banka ni regulatori ne mogu regulirati administrativno kamatne stope.
"Kamatne stope se slobodno formiraju po principu ponude i potražnje, ako ćemo pogledati situaciju kreditni portofolij lagano pada, potražnja se smanjuje, visoka je likvidnost banaka što je s aspekta regulatora dobro ali opterećuje banke po pitanju troškova", rekao je Mahmuzić, a prenosi N1.
Troškove najviše osjete upravo građani. Eventualnu mjeru subvencioniranje kamate kakav je slučaj sa susjednom Crnom Gorom čija je vlada to predvidjela u okviru trećeg paketa socio-ekonomskih mjera u cilju pomoći turističkoj privredi, u BiH je teško provesti iz vrlo dobro poznatog razloga – njenog pravnog ustrojstva s 15 vlada u kojima svaka pokušava voditi glavnu riječ, bez jasne državne strategije ističe predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.
"To subvencioniranje je u povojima. Samo se probalo i napravilo nešto Tuzlanskom kantonu gdje je nekih 60-65 milijuna izdvojio odnosno omogućio subvenciju kamatnih stopa do 3 posto", rekao je Kutle.
Nedavno je Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu financijskih sredstava namijenjenih za subvencioniranje kamata raspisalo i Ministarstvo privrede ZDŽ.
"Po osnovu javnog poziva pravo korištenja financijskih sredstava imaju privredna društva, korisnici kredita koji dostave uredne zahtjeve u utvrđenom roku,po odobrenom kreditu uredno otplaćuju kredit odnosno uplaćuju rate i/ili kamate", rekao je ministar privrede ZDK Vanja Udiljak.
U zemljama regije, naročito Srbije i BiH primjetna je niska kreditna potražnja. Pandemija koronavirusa sve eventualne poslove u narednom period stavlja na stand by.
"Privrednici sami procjenjuju da im dolazi neko breme koje je teško i da nije baš vrijeme za neke ozbiljne investicije, za započinjanje nekih novih poslova, procjenjuju da će se i neki postojeći poslovi ugasiti što šalje jednu dugoročnu poruku, otrjeznujuću poruku prije svega za građane Srbije, za poduzeća, a rekao bih i za vladu Srbije", rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.
A do naredne godine jedno je sasvim sigurno - i dalje ćemo svjedočiti političkoj i zdravstvenoj nestabilnosti, problemima na geopolitičkoj sceni, ali iskrivljenom pristupu u kojem je profit postao cilj i svrha života, a ne rezultat rada radi ostvarivanja kvalitete življenja.
Hoće li doći do njihovog rasta? Nadležni uvjeravaju da tržišni razlozi za to ne postoje, ali istovremeno napominju da se kamate u BiH slobodno formiraju.
Nemoguće je predvidjeti ni u europskim razmjerima, pa ni kod nas kretanja kamatnih stopa. Ipak njihovo povećanje stručnjaci ne očekuju.
"Kamatna stopa na kredite se ne bi trebala povećavati jer je i marža na kredite praktično onolika kolika je kamatna stopa jer ako nemate troška kamate i imate kamatu koju obračunate ona vam je praktično čitava zarada", rekao je predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.
Jasmin Mahmuzić iz Agencije za bankarstvo FBiH kazao je kako ni Centralna banka ni regulatori ne mogu regulirati administrativno kamatne stope.
"Kamatne stope se slobodno formiraju po principu ponude i potražnje, ako ćemo pogledati situaciju kreditni portofolij lagano pada, potražnja se smanjuje, visoka je likvidnost banaka što je s aspekta regulatora dobro ali opterećuje banke po pitanju troškova", rekao je Mahmuzić, a prenosi N1.
Troškove najviše osjete upravo građani. Eventualnu mjeru subvencioniranje kamate kakav je slučaj sa susjednom Crnom Gorom čija je vlada to predvidjela u okviru trećeg paketa socio-ekonomskih mjera u cilju pomoći turističkoj privredi, u BiH je teško provesti iz vrlo dobro poznatog razloga – njenog pravnog ustrojstva s 15 vlada u kojima svaka pokušava voditi glavnu riječ, bez jasne državne strategije ističe predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.
"To subvencioniranje je u povojima. Samo se probalo i napravilo nešto Tuzlanskom kantonu gdje je nekih 60-65 milijuna izdvojio odnosno omogućio subvenciju kamatnih stopa do 3 posto", rekao je Kutle.
Nedavno je Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu financijskih sredstava namijenjenih za subvencioniranje kamata raspisalo i Ministarstvo privrede ZDŽ.
"Po osnovu javnog poziva pravo korištenja financijskih sredstava imaju privredna društva, korisnici kredita koji dostave uredne zahtjeve u utvrđenom roku,po odobrenom kreditu uredno otplaćuju kredit odnosno uplaćuju rate i/ili kamate", rekao je ministar privrede ZDK Vanja Udiljak.
U zemljama regije, naročito Srbije i BiH primjetna je niska kreditna potražnja. Pandemija koronavirusa sve eventualne poslove u narednom period stavlja na stand by.
"Privrednici sami procjenjuju da im dolazi neko breme koje je teško i da nije baš vrijeme za neke ozbiljne investicije, za započinjanje nekih novih poslova, procjenjuju da će se i neki postojeći poslovi ugasiti što šalje jednu dugoročnu poruku, otrjeznujuću poruku prije svega za građane Srbije, za poduzeća, a rekao bih i za vladu Srbije", rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.
A do naredne godine jedno je sasvim sigurno - i dalje ćemo svjedočiti političkoj i zdravstvenoj nestabilnosti, problemima na geopolitičkoj sceni, ali iskrivljenom pristupu u kojem je profit postao cilj i svrha života, a ne rezultat rada radi ostvarivanja kvalitete življenja.
