Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, Bosna i Hercegovina danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Zabrinjavajući je podatak kako već godinama većina hrane za potrebe građana BiH dolazi iz uvoza, a što je najlošije, u najvećoj mjeri uvozimo meso i prerađevine od mesa, žitarice te mlijeko i mliječne proizvode, piše Večernji list BiH.
Nažalost, BiH je zemlja koja uvozi veliki broj finalnih proizvoda, a koje proizvodi sama ili raspolaže resursima za takvo nešto. Prehrambena industrija u BiH ima potencijal koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten. Bez obzira na to što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda, kao i tržišta na koja se plasiraju ti proizvodi, ipak je uvoz gotovo svih prehrambenih proizvoda mnogostruko veći od izvoza. Nemanja Vasić, potpredsjednik VTK-a, kazao je za Srpskainfo da je procjena da, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, oko 70% dolazi iz uvoza.
Statistika neumoljiva
Kampanje o značaju kupnje domaćih proizvoda u BiH, koje se provode desetljeće unatrag, ni približno nisu dale očekivane rezultate. Građani i dalje daleko više kupuju robu iz uvoza nego domaću. Zato ne čudi što, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, više od dvije trećine dolazi iz uvoza, dok u trgovinama uglavnom posežemo i za ostalim neprehrambenim robama stranih proizvođača. Statistika pokazuje da u okviru agroindustrijskog sektora uvozimo sve i svašta, čak i ono za što imamo dobru pretpostavku za vlastitu proizvodnju, pa imamo uvoz 3 i pol puta veći od izvoza.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je za devet mjeseci 2020. u BiH uvezeno agroindustrijskih proizvoda u vrijednosti 2,27 mlrd. KM, dok smo izvezli 647,82 mil. KM. U kojoj mjeri građani zaobilaze domaće proizvode, kojih svakako ima na našem tržištu, potvrđuje i podatak da smo, primjerice, za devet mjeseci 2020. uvezli vode i sokova vrijednih 121 mil. KM, što je tri puta više od izvozne vrijednosti. Sličnu situaciju imamo i u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, proizvoda mlinske industrije, povrća i prerađevina od povrća. Na listi brojnih proizvoda koje BiH uvozi, iako ih i sama proizvodi, našli su se kruh, peciva i drugi pekarski proizvodi.
Smanjenje uvoza
Dok se gomilaju viškovi mesa, mlijeka, krumpira i drugog povrća, poljoprivrednici u obama entitetima u BiH tvrde da problem ne mogu riješiti ni poticaji entitetskih vlada koji su im dosta pomogli, ali je jedina prava mjera uvođenje prelevmana i smanjivanje uvoza ove robe u BiH. Iz Gospodarske komore RS-a poručuju da je tijekom pandemije koronavirusa poraslo zanimanje građana za domaćim proizvodima. – U ovom razdoblju dodatno smo promovirali domaće, ali još ne znamo hoće li zainteresiranost građana za domaće robe ostati i kad sve ovo prođe. Dobro bi bilo da ovakve potrošačke navike ostanu i ubuduće jer bi to imalo višestruku korist za naše gospodarstvo – kaže Blagojević, prenosi Srpskainfo. Prema njegovim riječima, kupnja domaćih proizvoda posebno je važna u kriznim vremenima, kao što je situacija u vezi s koronavirusom, jer se tada svaka država okreće sebi.
– Problem je što na naše tržište dolaze mnogi proizvodi koji su cjenovno konkurentni domaćim robama, zbog čega oni u značajnoj mjeri zauzimaju domaće tržište. Jedan od razloga je naša platežna moć, ali i nerazvijena svijest stanovnika – naglašava Blagojević.
Nažalost, BiH je zemlja koja uvozi veliki broj finalnih proizvoda, a koje proizvodi sama ili raspolaže resursima za takvo nešto. Prehrambena industrija u BiH ima potencijal koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten. Bez obzira na to što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda, kao i tržišta na koja se plasiraju ti proizvodi, ipak je uvoz gotovo svih prehrambenih proizvoda mnogostruko veći od izvoza. Nemanja Vasić, potpredsjednik VTK-a, kazao je za Srpskainfo da je procjena da, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, oko 70% dolazi iz uvoza.
Statistika neumoljiva
Kampanje o značaju kupnje domaćih proizvoda u BiH, koje se provode desetljeće unatrag, ni približno nisu dale očekivane rezultate. Građani i dalje daleko više kupuju robu iz uvoza nego domaću. Zato ne čudi što, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, više od dvije trećine dolazi iz uvoza, dok u trgovinama uglavnom posežemo i za ostalim neprehrambenim robama stranih proizvođača. Statistika pokazuje da u okviru agroindustrijskog sektora uvozimo sve i svašta, čak i ono za što imamo dobru pretpostavku za vlastitu proizvodnju, pa imamo uvoz 3 i pol puta veći od izvoza.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je za devet mjeseci 2020. u BiH uvezeno agroindustrijskih proizvoda u vrijednosti 2,27 mlrd. KM, dok smo izvezli 647,82 mil. KM. U kojoj mjeri građani zaobilaze domaće proizvode, kojih svakako ima na našem tržištu, potvrđuje i podatak da smo, primjerice, za devet mjeseci 2020. uvezli vode i sokova vrijednih 121 mil. KM, što je tri puta više od izvozne vrijednosti. Sličnu situaciju imamo i u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, proizvoda mlinske industrije, povrća i prerađevina od povrća. Na listi brojnih proizvoda koje BiH uvozi, iako ih i sama proizvodi, našli su se kruh, peciva i drugi pekarski proizvodi.
Smanjenje uvoza
Dok se gomilaju viškovi mesa, mlijeka, krumpira i drugog povrća, poljoprivrednici u obama entitetima u BiH tvrde da problem ne mogu riješiti ni poticaji entitetskih vlada koji su im dosta pomogli, ali je jedina prava mjera uvođenje prelevmana i smanjivanje uvoza ove robe u BiH. Iz Gospodarske komore RS-a poručuju da je tijekom pandemije koronavirusa poraslo zanimanje građana za domaćim proizvodima. – U ovom razdoblju dodatno smo promovirali domaće, ali još ne znamo hoće li zainteresiranost građana za domaće robe ostati i kad sve ovo prođe. Dobro bi bilo da ovakve potrošačke navike ostanu i ubuduće jer bi to imalo višestruku korist za naše gospodarstvo – kaže Blagojević, prenosi Srpskainfo. Prema njegovim riječima, kupnja domaćih proizvoda posebno je važna u kriznim vremenima, kao što je situacija u vezi s koronavirusom, jer se tada svaka država okreće sebi.
– Problem je što na naše tržište dolaze mnogi proizvodi koji su cjenovno konkurentni domaćim robama, zbog čega oni u značajnoj mjeri zauzimaju domaće tržište. Jedan od razloga je naša platežna moć, ali i nerazvijena svijest stanovnika – naglašava Blagojević.
