Udruženje “Misli dobro” je na osnovu analize "Realna cijena lijekova", koja je pokazala da građani Bosne i Hercegovine plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, podnijelo Inicijativu za izmjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena lijekova, načinu oblikovanja cijena i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.
Projekt menadžer projekta Uroš Vukić kazao je danas na pres-konferenciji da bi usvajanjem te inicijative koja je poslana Agenciji za lijekove BiH, Vijeću ministara BiH i Ministarstvu civilnih poslova BiH, na tržištu BiH došlo do značajnog smanjenja cijena lijekova bez da se ugrozi poslovanje bilo kojeg privrednog subjekta.
Naglasio je da se tom inicijativom traži smanjenje veleprodajne marže s osam na šest posto, zatim, da se kao referentne zemlje za računanje cijena lijeka uzmu Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, a ne kao što je sada slučaj Srbija, Hrvatska i Slovenija, gdje je životni standard daleko veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Tvrdi da ne traže ništa što već nema u regiji.
Pojasnio je da je regulativa koja je trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine.
- Tržište lijekova u BiH vrijedno je više od 700 milijuna KM i očigledno je da se regulativa usvajala pod utjecajem raznih lobija. Tražimo samo da se veleprodajne marže usklade s onima u regiji jer u Srbiji i Crnoj Gori je maksimalna veleprodajna marža šest posto, a u Bosni i Hercegovini osam posto – kazao je.
Govoreći o Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, Vukić je kazao da je Bosna i Hercegovina do 2017. godine bila jedina zemlja u Europi koja nije imala takav dokument, što je odgovaralo isključivo veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka koji upravo u Bosni i Hercegovini ubiru najviši profit.
Osim Pravilnika, dodao je, na cijene lijekova u BiH u značajnoj mjeri utiču i maloprodajne marže koje su u nadležnosti entiteta, a koje su u odnosu na region također najveće u regionu.
Naglasio je da bi korist od usvajanja inicijative imala šira društvena zajednica, građani i fondovi zdravstvenog osiguranja i bolnice, a s obzirom na profit koji ostvaruju veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka, sigurni smo da ni u njihovom poslovanju ne bi došlo do ozbiljnih problema.
- Farmaceuti su zatvaranjem svojih biznisa prijetili i kada je usvajan Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, ali do toga nije došlo, čak što više u odnosu na 2017. godinu u BiH imamo daleko više apoteka – dodao je.
Predstavnik udruženja Misli dobro Saša Stefanović naglasio je da je to udruženje provelo opsežno istraživanje o cijenama lijekova u BiH u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.
- Od promatranih 13 iz grupe od deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, čak devet ih ima najvišu veleprodajnu cijenu, a kada se na tu cijenu dodaju još i maloprodajne marže koje su u BiH najviše u odnosu na regiji, Republika Srpska 20 posto, Federacija BiH 25 posto, kao i stopa PDV-a od 17 posto, dolazimo do zaključka da su cijene lijekova u BiH uvjerljivo najviše i to isključivo zbog regulative koja postoji, a koja se donosi na svim nivoima vlasti - kazao je.
- Postojeći Pravilnik usvojilo je Vijeće ministara BiH u studenome 2016. godine na prijedlog direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i njime je definirano da je maksimalna veleprodajna marža 8 posto, dok u Crnoj Gori i Srbiji to iznosi 6 posto, a u Hrvatskoj 8,5 posto – kazao je.
Ta maksimalna veleprodajna marža, kazao je, dodaje se na cijenu koja se računa tako da se uzmu cijene lijekova referentnih zemalja i podjele s brojem tri.
- U slučaju BiH, referentne zemlje su Srbija, Hrvatska i Slovenija, u Srbiji Hrvatska, Slovenija, Italija, a u Hrvatskoj Italija, Češka, Slovenija, Španjolska i Francuska, lako je u Hrvatskoj veleprodajna marža veća, njihovim pravilnikom definirano je recimo da se cijena iz Italije množi s faktorom 0,685, a iz Češke 0,86 tako da u konačnici osnovna cijena na koju se dodaje veleprodajna marža često bude manja nego u BiH. S razlogom se može postaviti i pitanje zbog čega su u slučaju BiH referentne zemlje Srbija Hrvatska i Slovenije, a zašto ne recimo Bugarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, odnosno zemlje sa sličnim dohotkom – istakao je.
Ono što posebno zabrinjava je, dodao je, da nadzor nad primjenom Pravilnika u BiH praktično ne postoji, a da javnost uopće nije upoznata o rezultatima njegove primjene.
Projekt menadžer projekta Uroš Vukić kazao je danas na pres-konferenciji da bi usvajanjem te inicijative koja je poslana Agenciji za lijekove BiH, Vijeću ministara BiH i Ministarstvu civilnih poslova BiH, na tržištu BiH došlo do značajnog smanjenja cijena lijekova bez da se ugrozi poslovanje bilo kojeg privrednog subjekta.
Naglasio je da se tom inicijativom traži smanjenje veleprodajne marže s osam na šest posto, zatim, da se kao referentne zemlje za računanje cijena lijeka uzmu Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, a ne kao što je sada slučaj Srbija, Hrvatska i Slovenija, gdje je životni standard daleko veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Tvrdi da ne traže ništa što već nema u regiji.
Pojasnio je da je regulativa koja je trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine.
- Tržište lijekova u BiH vrijedno je više od 700 milijuna KM i očigledno je da se regulativa usvajala pod utjecajem raznih lobija. Tražimo samo da se veleprodajne marže usklade s onima u regiji jer u Srbiji i Crnoj Gori je maksimalna veleprodajna marža šest posto, a u Bosni i Hercegovini osam posto – kazao je.
Govoreći o Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, Vukić je kazao da je Bosna i Hercegovina do 2017. godine bila jedina zemlja u Europi koja nije imala takav dokument, što je odgovaralo isključivo veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka koji upravo u Bosni i Hercegovini ubiru najviši profit.
Osim Pravilnika, dodao je, na cijene lijekova u BiH u značajnoj mjeri utiču i maloprodajne marže koje su u nadležnosti entiteta, a koje su u odnosu na region također najveće u regionu.
Naglasio je da bi korist od usvajanja inicijative imala šira društvena zajednica, građani i fondovi zdravstvenog osiguranja i bolnice, a s obzirom na profit koji ostvaruju veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka, sigurni smo da ni u njihovom poslovanju ne bi došlo do ozbiljnih problema.
- Farmaceuti su zatvaranjem svojih biznisa prijetili i kada je usvajan Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, ali do toga nije došlo, čak što više u odnosu na 2017. godinu u BiH imamo daleko više apoteka – dodao je.
Predstavnik udruženja Misli dobro Saša Stefanović naglasio je da je to udruženje provelo opsežno istraživanje o cijenama lijekova u BiH u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.
- Od promatranih 13 iz grupe od deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, čak devet ih ima najvišu veleprodajnu cijenu, a kada se na tu cijenu dodaju još i maloprodajne marže koje su u BiH najviše u odnosu na regiji, Republika Srpska 20 posto, Federacija BiH 25 posto, kao i stopa PDV-a od 17 posto, dolazimo do zaključka da su cijene lijekova u BiH uvjerljivo najviše i to isključivo zbog regulative koja postoji, a koja se donosi na svim nivoima vlasti - kazao je.
- Postojeći Pravilnik usvojilo je Vijeće ministara BiH u studenome 2016. godine na prijedlog direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i njime je definirano da je maksimalna veleprodajna marža 8 posto, dok u Crnoj Gori i Srbiji to iznosi 6 posto, a u Hrvatskoj 8,5 posto – kazao je.
Ta maksimalna veleprodajna marža, kazao je, dodaje se na cijenu koja se računa tako da se uzmu cijene lijekova referentnih zemalja i podjele s brojem tri.
- U slučaju BiH, referentne zemlje su Srbija, Hrvatska i Slovenija, u Srbiji Hrvatska, Slovenija, Italija, a u Hrvatskoj Italija, Češka, Slovenija, Španjolska i Francuska, lako je u Hrvatskoj veleprodajna marža veća, njihovim pravilnikom definirano je recimo da se cijena iz Italije množi s faktorom 0,685, a iz Češke 0,86 tako da u konačnici osnovna cijena na koju se dodaje veleprodajna marža često bude manja nego u BiH. S razlogom se može postaviti i pitanje zbog čega su u slučaju BiH referentne zemlje Srbija Hrvatska i Slovenije, a zašto ne recimo Bugarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, odnosno zemlje sa sličnim dohotkom – istakao je.
Ono što posebno zabrinjava je, dodao je, da nadzor nad primjenom Pravilnika u BiH praktično ne postoji, a da javnost uopće nije upoznata o rezultatima njegove primjene.
