Završio je drugi sastanak Amerikanaca, Ukrajinaca i Rusa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, potvrđeno je Reutersu.
Prvi sastanak održan je jučer, nakon intenzivnih diplomatskih napora u četvrtak. Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak se u Davosu sastao s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, dok su američki izaslanici istodobno u Moskvi održali odvojene, kasnonoćne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Neslužbene informacije govore da su trilateralni razgovori u Abu Dhabiju bili usredotočeni na dva pitanja: budućnost djelomično okupirane regije Donbas te mogući prekid napada na energetsku infrastrukturu.
"Pitanje Donbasa je ključno. O njemu će se raspravljati, kao i o modalitetima kako ih vide sve tri strane, u Abu Dhabiju", potvrdio je Zelenski novinarima prije početka razgovora.
Putin inzistira na "formuli dogovorenoj u Anchorageu"
Putin je prije dva dana američkoj delegaciji poručio da bez rješavanja teritorijalnog pitanja "nema smisla nadati se" okončanju rata, prema riječima njegova savjetnika Jurija Ušakova. Putin je inzistirao da svaki sporazum mora riješiti to pitanje "prema formuli dogovorenoj u Anchorageu", pozivajući se na sastanak Putina i Trumpa održan u kolovozu 2025.
Uoči tog sastanka na Aljasci Kremlj je zahtijevao da Kijev povuče svoje snage s dijelova Donjecke i Luhanske oblasti koje Rusija ne kontrolira u potpunosti. Ušakov je rekao da je Putin taj stav ponovio američkim pregovaračima, naglašavajući da je riječ o uvjetu o kojem se ne pregovara kada je riječ o napretku prema dugoročnom dogovoru.
Noćašnji ruski napad dronovima i raketama na Kijev i drugi po veličini ukrajinski grad Harkiv potaknuli su ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihu, koji nije bio prisutan na razgovorima u Abu Dhabiju, da optuži ruskog predsjednika Vladimira Putina za "cinizam".
"Ovaj barbarski napad još jednom dokazuje da Putinovo mjesto nije u mirovnom odboru već na optuženičkoj klupi posebnog suda", napisao je ministar vanjskih poslova Sibiha na društvenoj mreži X.
Ukrajinci nisu skloni teritorijalnim ustupcima
Kijev je pod sve većim pritiskom Trumpove administracije da napravi ustupke kako bi se postigao mirovni sporazum u ratu koji je izazvala ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022.
Međutim, Putinov zahtjev da Ukrajina preda 20 posto Donjecka koje još uvijek drži pod kontrolom, a to područje čini oko 5000 četvornih kilometara, pokazao se glavnom preprekom za bilo kakav daljnji dogovor.
Zelenski odbija predati zemlju koju Rusija nije uspjela osvojiti u četiri godine mučnog i iscrpljujućeg ratovanja. Ankete provedene među Ukrajincima pokazuju vrlo malu sklonost prema teritorijalnim ustupcima.
Rusi gađaju energetsku infrastrukturu
Premda Rusija tvrdi da želi diplomatsko rješenje, i dalje će nastaviti raditi na postizanju svojih ciljeva vojnim sredstvima sve dok se pregovaračko rješenje čini nedostižnim.
Ukrajinske zračne snage priopćile su da je Rusija lansirala 375 dronova i 21 projektil u noćašnjem napadu. Meta napada bila je energetska infrastruktura, nestalo je struje i grijanja u velikim dijelovima glavnog grada Kijeva. U napadima je ubijena najmanje jedna osoba, a 23 su ozlijeđene.
Prije najnovijeg bombardiranja, Kijev je već pretrpio dva snažna napada od početka 2026. godine. Zamjenik premijera rekao je danas da je 800.000 ljudi u Kijevu ostalo bez struje, s temperaturama oko 10 stupnjeva ispod ništice.
Zelenski je napomenuo da je najnoviji ruski napad pokazao da se sporazumi o nastavku potpore zračnoj obrani dogovoreni s Trumpom u Davosu ovog tjedna moraju "u potpunosti provesti".
Prvi sastanak održan je jučer, nakon intenzivnih diplomatskih napora u četvrtak. Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak se u Davosu sastao s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, dok su američki izaslanici istodobno u Moskvi održali odvojene, kasnonoćne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Neslužbene informacije govore da su trilateralni razgovori u Abu Dhabiju bili usredotočeni na dva pitanja: budućnost djelomično okupirane regije Donbas te mogući prekid napada na energetsku infrastrukturu.
"Pitanje Donbasa je ključno. O njemu će se raspravljati, kao i o modalitetima kako ih vide sve tri strane, u Abu Dhabiju", potvrdio je Zelenski novinarima prije početka razgovora.
Putin inzistira na "formuli dogovorenoj u Anchorageu"
Putin je prije dva dana američkoj delegaciji poručio da bez rješavanja teritorijalnog pitanja "nema smisla nadati se" okončanju rata, prema riječima njegova savjetnika Jurija Ušakova. Putin je inzistirao da svaki sporazum mora riješiti to pitanje "prema formuli dogovorenoj u Anchorageu", pozivajući se na sastanak Putina i Trumpa održan u kolovozu 2025.
Uoči tog sastanka na Aljasci Kremlj je zahtijevao da Kijev povuče svoje snage s dijelova Donjecke i Luhanske oblasti koje Rusija ne kontrolira u potpunosti. Ušakov je rekao da je Putin taj stav ponovio američkim pregovaračima, naglašavajući da je riječ o uvjetu o kojem se ne pregovara kada je riječ o napretku prema dugoročnom dogovoru.
Noćašnji ruski napad dronovima i raketama na Kijev i drugi po veličini ukrajinski grad Harkiv potaknuli su ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihu, koji nije bio prisutan na razgovorima u Abu Dhabiju, da optuži ruskog predsjednika Vladimira Putina za "cinizam".
"Ovaj barbarski napad još jednom dokazuje da Putinovo mjesto nije u mirovnom odboru već na optuženičkoj klupi posebnog suda", napisao je ministar vanjskih poslova Sibiha na društvenoj mreži X.
Ukrajinci nisu skloni teritorijalnim ustupcima
Kijev je pod sve većim pritiskom Trumpove administracije da napravi ustupke kako bi se postigao mirovni sporazum u ratu koji je izazvala ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022.
Međutim, Putinov zahtjev da Ukrajina preda 20 posto Donjecka koje još uvijek drži pod kontrolom, a to područje čini oko 5000 četvornih kilometara, pokazao se glavnom preprekom za bilo kakav daljnji dogovor.
Zelenski odbija predati zemlju koju Rusija nije uspjela osvojiti u četiri godine mučnog i iscrpljujućeg ratovanja. Ankete provedene među Ukrajincima pokazuju vrlo malu sklonost prema teritorijalnim ustupcima.
Rusi gađaju energetsku infrastrukturu
Premda Rusija tvrdi da želi diplomatsko rješenje, i dalje će nastaviti raditi na postizanju svojih ciljeva vojnim sredstvima sve dok se pregovaračko rješenje čini nedostižnim.
Ukrajinske zračne snage priopćile su da je Rusija lansirala 375 dronova i 21 projektil u noćašnjem napadu. Meta napada bila je energetska infrastruktura, nestalo je struje i grijanja u velikim dijelovima glavnog grada Kijeva. U napadima je ubijena najmanje jedna osoba, a 23 su ozlijeđene.
Prije najnovijeg bombardiranja, Kijev je već pretrpio dva snažna napada od početka 2026. godine. Zamjenik premijera rekao je danas da je 800.000 ljudi u Kijevu ostalo bez struje, s temperaturama oko 10 stupnjeva ispod ništice.
Zelenski je napomenuo da je najnoviji ruski napad pokazao da se sporazumi o nastavku potpore zračnoj obrani dogovoreni s Trumpom u Davosu ovog tjedna moraju "u potpunosti provesti".
