''U oružanim formacijama Armiji RBiH, MUP-u RBiH, HVO-u i MUP-a HRHB, uključujući i uposlene u vojnim bolnicama i namjenskoj industriji, tijekom agresije na BiH bilo je angažirano oko 570.000 osoba'', rekao je za Faktor ministar za boračka pitanja FBiH Salko Bukvarević.
Ovi podaci sadržani su u Registru boraca, kojeg je sačinilo Ministarstvo za boračka pitanja FBiH, ispunjavajući jednu od obveza iz Pisma namjere prema Međunarodnom monetarnom fondu. Konačan Registar boraca, navodi Faktor, završen je krajem siječnja ove godine.
U HVO-u 180.000 branitelja
''Mi smo zapravo paralelno pripremali dva registra i to Registar boraca i Registar korisnika boračko-invalidske zaštite i mi smo oba ova zadatka izvršili za razinu FBiH. Što se tiče Registra boraca, podatke smo dobili od bivšeg Ministarstva obrane FBiH, na osnovu evidencije o broju izdatih takozvanih boračkih certifikata. Prema tim podacima, u Armiji RBiH i MUP-u RBiH bilo je angažirano oko 390.000 pripadnika, a u HVO-u i MUP-u HRHB oko 180.000'', kazao je Bukvarević.
Što se tiče Registra korisnika boračko-invalidske zaštite, on sadrži 95.000 imena osoba koje koriste neki od oblika socijalnih davanja za bivše borce, koja se isplaćuju na razini FBiH, u skladu sa Zakonom o osnovnim pravima.
Obračun ovih naknada, koje se isplaćuju obiteljima poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima i dobitnicima ratnih priznanja, vrši se kroz jedinstven informacijski sustav u koji su uvezane 79 općina, deset županija i federalna razina. Konkretno, pravo na ove naknade ostvaruje 48.000 ratnih vojnih invalida, 42.000 članova obitelji i poginulih boraca, te 5.000 dobitnika ratnih priznanja.
Registar primanja
Osim ovih naknada, pripadnici boračke populacije koriste i pogodnosti prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, odnosno njih oko 34.000 iskoristilo je pravo na prijevremeno povoljnije umirovljenje.
Ovom broju treba dodati i oko 100.000 korisnika prava po osnovu Zakona o dopunskim pravima, za koje je tijekom prošle godine izdvojeno oko 50 milijuna maraka. Novac za ova prava izdvaja se iz županijskih proračuna. Dopunska prava obuhvaćaju zdravstvenu zaštitu za demobilizirane borce koji ne ostvaruju zdravstvenu zaštitu po nekoj drugoj osnovi, nabavku ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide, banjsko liječenje, obavljanje pripravničkog staža, te projekte zapošljavanja boračkih kategorija.
''Ova tri broja ne treba sabirati, jer određeni broj osoba koristi više prava istovremeno. Primjera radi, među osobama koje su iskoristile pravo na prijevremeno povoljnije umirovljenje ima ratnih vojnih invalida ili dobitnika ratnih priznanja. Zbog toga je potrebno sačiniti jedinstven Registar korisnika prava boračko-invalidske zaštite za cijelu FBiH, u kojem bi bili objedinjeni podaci i s federalne i sa županijske razine. Tek tada ćemo precizno znati koliko ima korisnika i koja sve prava koriste. Trenutno prikupljamo podatke sa županija i očekujemo da ćemo uskoro završiti i ovaj posao'', dodao je Bukvarević.
Zakoni brane objavu
Iako je Registar boraca u potpunosti formiran, Ministarstvo još nije javno objavilo njegov sadržaj, odnosno popis svih onih koji se vode kao branitelji.
''Kada smo završili izradu ovog Registra kontaktirali smo Agenciju za zaštitu podata BiH. Iz ove agencije nam je priopćeno da podatke iz registra možemo objaviti tek nakon što izmijenimo odgovarajuće zakone. Zbog toga trenutno radimo na pripremi izmjena Zakona o osnovnim pravima boraca koje će nam omogućiti javno objavljivanje podataka, kako Registra boraca, tako i Registra korisnika boračko invalidske zaštite'', napomenuo je Bukvarević.
Rekao je kako formiranje registara neće utjecati na reviziju.
''Mi smo s 2016. pregledali oko 125.000 predmeta. Ostalo je da se još pregleda 19.000 predmeta svih kategorija. Po našem planu i programu planiramo da do polovine 2017. završimo prvu fazu pregleda papirologije, da se do kraja 2017. ili najdalje do polovine 2018. završi i faza pregleda ratnih vojnih invalida na Institutu za medicinsko vještačenje i time bi stavili točku na reviziju po tom zakonu'', naglasio je Bukvarević.
Prema njegovim riječima, nakon što budu prikupljeni svi podaci o korisnicima boračko invalidske zaštite, te utvrde višestruki korisnici naknada, otvorit će se prostor da pravo na neku od naknada ostvare i osobe koje do sada nikada nisu koristile bilo kakvu pomoć namijenjenu boračkoj populaciji.
bljesak.info
Ovi podaci sadržani su u Registru boraca, kojeg je sačinilo Ministarstvo za boračka pitanja FBiH, ispunjavajući jednu od obveza iz Pisma namjere prema Međunarodnom monetarnom fondu. Konačan Registar boraca, navodi Faktor, završen je krajem siječnja ove godine.
U HVO-u 180.000 branitelja
''Mi smo zapravo paralelno pripremali dva registra i to Registar boraca i Registar korisnika boračko-invalidske zaštite i mi smo oba ova zadatka izvršili za razinu FBiH. Što se tiče Registra boraca, podatke smo dobili od bivšeg Ministarstva obrane FBiH, na osnovu evidencije o broju izdatih takozvanih boračkih certifikata. Prema tim podacima, u Armiji RBiH i MUP-u RBiH bilo je angažirano oko 390.000 pripadnika, a u HVO-u i MUP-u HRHB oko 180.000'', kazao je Bukvarević.
Što se tiče Registra korisnika boračko-invalidske zaštite, on sadrži 95.000 imena osoba koje koriste neki od oblika socijalnih davanja za bivše borce, koja se isplaćuju na razini FBiH, u skladu sa Zakonom o osnovnim pravima.
Obračun ovih naknada, koje se isplaćuju obiteljima poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima i dobitnicima ratnih priznanja, vrši se kroz jedinstven informacijski sustav u koji su uvezane 79 općina, deset županija i federalna razina. Konkretno, pravo na ove naknade ostvaruje 48.000 ratnih vojnih invalida, 42.000 članova obitelji i poginulih boraca, te 5.000 dobitnika ratnih priznanja.
Registar primanja
Osim ovih naknada, pripadnici boračke populacije koriste i pogodnosti prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, odnosno njih oko 34.000 iskoristilo je pravo na prijevremeno povoljnije umirovljenje.
Ovom broju treba dodati i oko 100.000 korisnika prava po osnovu Zakona o dopunskim pravima, za koje je tijekom prošle godine izdvojeno oko 50 milijuna maraka. Novac za ova prava izdvaja se iz županijskih proračuna. Dopunska prava obuhvaćaju zdravstvenu zaštitu za demobilizirane borce koji ne ostvaruju zdravstvenu zaštitu po nekoj drugoj osnovi, nabavku ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide, banjsko liječenje, obavljanje pripravničkog staža, te projekte zapošljavanja boračkih kategorija.
''Ova tri broja ne treba sabirati, jer određeni broj osoba koristi više prava istovremeno. Primjera radi, među osobama koje su iskoristile pravo na prijevremeno povoljnije umirovljenje ima ratnih vojnih invalida ili dobitnika ratnih priznanja. Zbog toga je potrebno sačiniti jedinstven Registar korisnika prava boračko-invalidske zaštite za cijelu FBiH, u kojem bi bili objedinjeni podaci i s federalne i sa županijske razine. Tek tada ćemo precizno znati koliko ima korisnika i koja sve prava koriste. Trenutno prikupljamo podatke sa županija i očekujemo da ćemo uskoro završiti i ovaj posao'', dodao je Bukvarević.
Zakoni brane objavu
Iako je Registar boraca u potpunosti formiran, Ministarstvo još nije javno objavilo njegov sadržaj, odnosno popis svih onih koji se vode kao branitelji.
''Kada smo završili izradu ovog Registra kontaktirali smo Agenciju za zaštitu podata BiH. Iz ove agencije nam je priopćeno da podatke iz registra možemo objaviti tek nakon što izmijenimo odgovarajuće zakone. Zbog toga trenutno radimo na pripremi izmjena Zakona o osnovnim pravima boraca koje će nam omogućiti javno objavljivanje podataka, kako Registra boraca, tako i Registra korisnika boračko invalidske zaštite'', napomenuo je Bukvarević.
Rekao je kako formiranje registara neće utjecati na reviziju.
''Mi smo s 2016. pregledali oko 125.000 predmeta. Ostalo je da se još pregleda 19.000 predmeta svih kategorija. Po našem planu i programu planiramo da do polovine 2017. završimo prvu fazu pregleda papirologije, da se do kraja 2017. ili najdalje do polovine 2018. završi i faza pregleda ratnih vojnih invalida na Institutu za medicinsko vještačenje i time bi stavili točku na reviziju po tom zakonu'', naglasio je Bukvarević.
Prema njegovim riječima, nakon što budu prikupljeni svi podaci o korisnicima boračko invalidske zaštite, te utvrde višestruki korisnici naknada, otvorit će se prostor da pravo na neku od naknada ostvare i osobe koje do sada nikada nisu koristile bilo kakvu pomoć namijenjenu boračkoj populaciji.
bljesak.info
