Najpoznatiji svjetski bjegunac pred zakonom, Julian Assange, dao je prošli tjedan intervju za srpske novine Nedeljnik, u kojima je žestoko napao Google, vjerojatno najmoćniju kompaniju današnjice. Naime, Assange tvrdi kako je Google sam po sebi svojevrsna špijunska agencija koja je spremna sva svoja saznanja po potrebi proslijediti američkim vlastima, prije svega National Security Agency (NSA).
Radi se o stavovima koje je Assange iznio i u nekoliko prethodnih intervjua, kao i u samoj knjizi »Kad Google susretne Wikileaks«. Osnovna teza svih nastupa ovog švedskog borca za slobodu informacija je kako Google želi postati najmoćniji subjekt na planetu uopće te da ga se u tome mora spriječiti prije nego li Hilary Clinton postane predsjednica.
Bit će prekasno
Ovakvim svojim istupima Assange pokazuje kako smatra da će demokrati u SAD-u nastaviti s vlašću i nakon Baracka Obame te da će Clinton biti nasljednica. Zanimljivo je kako mu trenutne američke ankete daju za pravo, Hilary zbilja najbolje stoji. No, zašto Assange vidi potencijalni problem u dolasku novog člana obitelji Clinton na vlast?Prema njegovim riječima u više javnih istupa, obitelj Clinton i Google imaju izuzetno dobre odnose te nekoliko čelnika Googlea vežu prisni osobni odnosi s Clintonovima. Assange čak smatra da iza obiteljske zaklade ovog bračnog para stoji i Google kao tihi partner. Zbog svega toga, švedski izbjeglica u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu smatra da se Google treba zaustaviti i raskrinkati prije nego Hilary Clinton dođe na vlast, jer tada će biti prekasno.
Jasno kako svakom prosječnom čitatelju ovakve riječi mogu zvučati tek kao simpatična i zanimljiva teorija zavjere. No, baš su Assange, kao i njegov svojevrsni nasljednik Edward Snowden upozorenje da i paranoici nekad mogu imati pravo. Da je netko prije pet godina govorio kako Sjedinjene Američke Države imaju mogućnosti nadzirati više od tri četvrtine elektronskog prometa na planetu, vjerojatno bi bez problema zaradio ležaj u lokalnoj mentalnoj ustanovi. Snowdenovi podaci na kraju su pokazali da je takvo nešto ne samo moguće, nego se i radi.
Intrigantno je kako Assange nije prvi koji zagovara tezu kako Google i njegova pozicija nisu čista posla.
I CIA u igri
U svom istraživačkom radu, britanski istraživački novinar Nafeez Ahmed uspio je dokumentirano povezati Google s fondom za početna ulaganja koji kontrolira CIA. Prema podacima koje je prikupio, CIA-ini ljudi pokrenuli su fond In-Q-Tel još 1999., a potom je taj fond bio jedan od većih ulagača u Google u samim počecima ovog današnjeg internetskog giganta. Da stvar dodatno zakomplicira, Ahmed je pronašao još jednu zanimljivu vezu osnivača Googlea i američkog vojno-industrijskog kompleksa. Naime, uspio je dokazati kako su fakultetski radovi Larryja Pagea i Sergeya Brina, pokretača projekta Google, bili pod patronatom Highland Foruma, izuzetno tajnovitog think tanka, u kojem ponajviše sjede bivši visoki dužnosnici vojnog i obavještajnog sustava. Taj je forum osnovan 1994., dakle nekoliko godina prije nego li će se Google osnovati.
Kad se pogledaju otkrića ovog novinara s tezama koje iznosi Assange, pažljivijim osobama će jedna stvar upasti u oči. Godine koje se spominju, 1994. i 1999., su u razdoblju kad je američki predsjednik bio Bill Clinton. Sasvim dovoljna korelacija da pobornike teorija zavjere dodatno ojača.
Gledaju mu kroz prste
Ono gdje Assange zasigurno ima pravo je činjenica da američka država zbilja Googleu nerijetko gleda kroz prste. I dok bi neke druge korporacije gotovo sigurno zbog monopola već bile u sudskim postupcima, Google za sada nema pretjeranih problema s tim.
Odnosi obavještajne zajednice i Google također su pristojni. Snowdenovi dokumenti su pokazali kako su gotovo sve američke IT tvrtke spremno surađivale s NSA-om, tek je Apple jedno vrijeme pružao otpor. Dok je Steve Jobs bio živ.
Ovaj tjedan se navršilo tri godine kako je Julian Assange izbjeglica u Veleposlanstvu Ekvadora u Londonu. Odlučio je u toj obljetničkoj situaciji još jednom prozvati Google kao jednu od glavnih opasnosti današnjice. Na kraju se nije libio prozvati niti same građane, jer drži kako bi se ljudi trebali kritičkije postavljati prema internetskim servisima koji intenzivno prikupljaju osobne podatke. No, velik broj ljudi danas jednostavno nije spreman odustati od Facebooka ili Gmaila, koliko god bili svjesni da im to krade dio njihove privatnosti. A američki predsjednički izbori su za manje od godinu i pol dana, tako da će se relativno brzo vidjeti je li Assange postao parnoik u izolaciji ili je pak bio svojevrsni prorok.
Radi se o stavovima koje je Assange iznio i u nekoliko prethodnih intervjua, kao i u samoj knjizi »Kad Google susretne Wikileaks«. Osnovna teza svih nastupa ovog švedskog borca za slobodu informacija je kako Google želi postati najmoćniji subjekt na planetu uopće te da ga se u tome mora spriječiti prije nego li Hilary Clinton postane predsjednica.
Bit će prekasno
Ovakvim svojim istupima Assange pokazuje kako smatra da će demokrati u SAD-u nastaviti s vlašću i nakon Baracka Obame te da će Clinton biti nasljednica. Zanimljivo je kako mu trenutne američke ankete daju za pravo, Hilary zbilja najbolje stoji. No, zašto Assange vidi potencijalni problem u dolasku novog člana obitelji Clinton na vlast?Prema njegovim riječima u više javnih istupa, obitelj Clinton i Google imaju izuzetno dobre odnose te nekoliko čelnika Googlea vežu prisni osobni odnosi s Clintonovima. Assange čak smatra da iza obiteljske zaklade ovog bračnog para stoji i Google kao tihi partner. Zbog svega toga, švedski izbjeglica u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu smatra da se Google treba zaustaviti i raskrinkati prije nego Hilary Clinton dođe na vlast, jer tada će biti prekasno.
Jasno kako svakom prosječnom čitatelju ovakve riječi mogu zvučati tek kao simpatična i zanimljiva teorija zavjere. No, baš su Assange, kao i njegov svojevrsni nasljednik Edward Snowden upozorenje da i paranoici nekad mogu imati pravo. Da je netko prije pet godina govorio kako Sjedinjene Američke Države imaju mogućnosti nadzirati više od tri četvrtine elektronskog prometa na planetu, vjerojatno bi bez problema zaradio ležaj u lokalnoj mentalnoj ustanovi. Snowdenovi podaci na kraju su pokazali da je takvo nešto ne samo moguće, nego se i radi.
Intrigantno je kako Assange nije prvi koji zagovara tezu kako Google i njegova pozicija nisu čista posla.
I CIA u igri
U svom istraživačkom radu, britanski istraživački novinar Nafeez Ahmed uspio je dokumentirano povezati Google s fondom za početna ulaganja koji kontrolira CIA. Prema podacima koje je prikupio, CIA-ini ljudi pokrenuli su fond In-Q-Tel još 1999., a potom je taj fond bio jedan od većih ulagača u Google u samim počecima ovog današnjeg internetskog giganta. Da stvar dodatno zakomplicira, Ahmed je pronašao još jednu zanimljivu vezu osnivača Googlea i američkog vojno-industrijskog kompleksa. Naime, uspio je dokazati kako su fakultetski radovi Larryja Pagea i Sergeya Brina, pokretača projekta Google, bili pod patronatom Highland Foruma, izuzetno tajnovitog think tanka, u kojem ponajviše sjede bivši visoki dužnosnici vojnog i obavještajnog sustava. Taj je forum osnovan 1994., dakle nekoliko godina prije nego li će se Google osnovati.
Kad se pogledaju otkrića ovog novinara s tezama koje iznosi Assange, pažljivijim osobama će jedna stvar upasti u oči. Godine koje se spominju, 1994. i 1999., su u razdoblju kad je američki predsjednik bio Bill Clinton. Sasvim dovoljna korelacija da pobornike teorija zavjere dodatno ojača.
Gledaju mu kroz prste
Ono gdje Assange zasigurno ima pravo je činjenica da američka država zbilja Googleu nerijetko gleda kroz prste. I dok bi neke druge korporacije gotovo sigurno zbog monopola već bile u sudskim postupcima, Google za sada nema pretjeranih problema s tim.
Odnosi obavještajne zajednice i Google također su pristojni. Snowdenovi dokumenti su pokazali kako su gotovo sve američke IT tvrtke spremno surađivale s NSA-om, tek je Apple jedno vrijeme pružao otpor. Dok je Steve Jobs bio živ.
Ovaj tjedan se navršilo tri godine kako je Julian Assange izbjeglica u Veleposlanstvu Ekvadora u Londonu. Odlučio je u toj obljetničkoj situaciji još jednom prozvati Google kao jednu od glavnih opasnosti današnjice. Na kraju se nije libio prozvati niti same građane, jer drži kako bi se ljudi trebali kritičkije postavljati prema internetskim servisima koji intenzivno prikupljaju osobne podatke. No, velik broj ljudi danas jednostavno nije spreman odustati od Facebooka ili Gmaila, koliko god bili svjesni da im to krade dio njihove privatnosti. A američki predsjednički izbori su za manje od godinu i pol dana, tako da će se relativno brzo vidjeti je li Assange postao parnoik u izolaciji ili je pak bio svojevrsni prorok.
Hina
