Prošla je godina od tragedija u Donjoj Jablanici, Fojnici i Konjicu u kojima je u poplavama i klizištima poginulo 27 osoba. Odgovor na ključno pitanje, jesmo li iz ove katastrofe nešto naučili, promijenili ili poboljšali, zabrinjava.
Podložnost klizištima
"Na temelju dosadašnjih iskustava i onoga što se događalo u Donjoj Jablanici, vlasti na svim razinama, od lokalne do državne, trebale bi se usmjeriti na tri ključna segmenta: sustavnu spremnost, infrastrukturnu prevenciju te pravnu regulativu. Potrebno je dosljedno primjenjivati urbanističke propise i strogo kažnjavati nelegalnu gradnju u zonama svih rizika", kazao je profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Sveučilišta u Tuzli Nedim Suljić.
Naglasio je da je potrebna učinkovitija komunikacija između različitih agencija koje upravljaju vodama, ali i vlasti na svim razinama. Suljić smatra da su nove tragedije vrlo moguće.
"Političari se bave sami sobom, a ne građanima. Morfologija BiH, osobito od središnjeg dijela prema jugu, takva je da postoji velik broj lokaliteta podložnih klizištima ili su objekti izgrađeni na obalama rijeka. Može nam se, naravno, ponovno dogoditi", istaknuo je Suljić.
Zone rizika
Direktor Zavoda za geologiju Federacije BiH Vedad Demir kaže da je lekcija iz katastrofe u Donjoj Jablanici jasna te da rizik od debrinih tokova, pokretnih masa rastresitog blata, pijeska, tla, stijena i vode, mora biti polazišna točka svake odluke o gradnji i korištenju prostora, posebno u općinama poput Jablanice i Konjica, piše Avaz.
"Vlada Federacije BiH usvojila je izvješće Federalnog zavoda za geologiju i zaključcima podržala uspostavljanje obvezne metodologije hazard zoniranja kao temelja za prostorno-plansku dokumentaciju, uključujući klasifikaciju zona rizika i definiranje kriterija za gradnju u uvjetima povećanog rizika", rekao je Demir.
Prirodno rizična područja
Naglašava da su nužne promjene zakonskog i metodološkog okvira te da izradu karata potencijalnih katastrofa i rizika treba učiniti obveznom pri planiranju gradnje.
"Djelotvoran odgovor zahtijeva i stalnu koordinaciju te jasne protokole uzbunjivanja i komunikacije prema stanovništvu. Eksploatacijska područja u prirodno rizičnim zonama treba staviti pod pojačan nadzor i osigurati obveznu primjenu sanacijskih mjera, a sve nelegalne aktivnosti koje mogu destabilizirati teren potrebno je pravodobno zaustaviti i sankcionirati", zaključio je Demir.
Podsjećamo, jučer je održano komemorativno okupljanje u Donjoj Jablanici, godinu dana od tragedije. Komemoracija je održana s velikim bolom ali i dostojanstvom, ali ipak ju je obilježilo nezadovoljstvo građana jer se nitko od političkih dužnosnika nije pojavio.
Godinu kasnije, odgovornosti nema, a nema ni optužnica, a imena osumnjičenika skrivena su od javnosti. Jedino što je Tužiteljstvo HNŽ-a potvrdilo uoči godišnjice tragedije je da su pod tom istragom "četiri fizičke osobe" i "jedna pravna osoba", firma "Sani" na koju se vodio kamenolom i čije su stijene nošene bujicom sravnile cijelo naselje.
Podložnost klizištima
"Na temelju dosadašnjih iskustava i onoga što se događalo u Donjoj Jablanici, vlasti na svim razinama, od lokalne do državne, trebale bi se usmjeriti na tri ključna segmenta: sustavnu spremnost, infrastrukturnu prevenciju te pravnu regulativu. Potrebno je dosljedno primjenjivati urbanističke propise i strogo kažnjavati nelegalnu gradnju u zonama svih rizika", kazao je profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Sveučilišta u Tuzli Nedim Suljić.
Naglasio je da je potrebna učinkovitija komunikacija između različitih agencija koje upravljaju vodama, ali i vlasti na svim razinama. Suljić smatra da su nove tragedije vrlo moguće.
"Političari se bave sami sobom, a ne građanima. Morfologija BiH, osobito od središnjeg dijela prema jugu, takva je da postoji velik broj lokaliteta podložnih klizištima ili su objekti izgrađeni na obalama rijeka. Može nam se, naravno, ponovno dogoditi", istaknuo je Suljić.
Zone rizika
Direktor Zavoda za geologiju Federacije BiH Vedad Demir kaže da je lekcija iz katastrofe u Donjoj Jablanici jasna te da rizik od debrinih tokova, pokretnih masa rastresitog blata, pijeska, tla, stijena i vode, mora biti polazišna točka svake odluke o gradnji i korištenju prostora, posebno u općinama poput Jablanice i Konjica, piše Avaz.
"Vlada Federacije BiH usvojila je izvješće Federalnog zavoda za geologiju i zaključcima podržala uspostavljanje obvezne metodologije hazard zoniranja kao temelja za prostorno-plansku dokumentaciju, uključujući klasifikaciju zona rizika i definiranje kriterija za gradnju u uvjetima povećanog rizika", rekao je Demir.
Prirodno rizična područja
Naglašava da su nužne promjene zakonskog i metodološkog okvira te da izradu karata potencijalnih katastrofa i rizika treba učiniti obveznom pri planiranju gradnje.
"Djelotvoran odgovor zahtijeva i stalnu koordinaciju te jasne protokole uzbunjivanja i komunikacije prema stanovništvu. Eksploatacijska područja u prirodno rizičnim zonama treba staviti pod pojačan nadzor i osigurati obveznu primjenu sanacijskih mjera, a sve nelegalne aktivnosti koje mogu destabilizirati teren potrebno je pravodobno zaustaviti i sankcionirati", zaključio je Demir.
Podsjećamo, jučer je održano komemorativno okupljanje u Donjoj Jablanici, godinu dana od tragedije. Komemoracija je održana s velikim bolom ali i dostojanstvom, ali ipak ju je obilježilo nezadovoljstvo građana jer se nitko od političkih dužnosnika nije pojavio.
Godinu kasnije, odgovornosti nema, a nema ni optužnica, a imena osumnjičenika skrivena su od javnosti. Jedino što je Tužiteljstvo HNŽ-a potvrdilo uoči godišnjice tragedije je da su pod tom istragom "četiri fizičke osobe" i "jedna pravna osoba", firma "Sani" na koju se vodio kamenolom i čije su stijene nošene bujicom sravnile cijelo naselje.
