SAD i EU žele udariti po ruskim bankama te vojnim i energetskim kompanijama, ali udaraju po Njemačkoj - ocjenjuje Washington Times.
Ekonomski rast u Europi zaustavljen je u drugom kvartalu ove godine, ali bez obzira na povećani rizik, europski lideri su podržali SAD prilikom uvođenja serije sankcija Moskvi.
Sankcije su nanijele priličan udarac ruskom gospodarstvu, ali se pretpostavljalo da će biti napravljene tako da nanesu što manje štete gospodarstvu same Europe.
''Ipak, analitičari sada sve više u to sumnjaju. Posebno je oštećena Njemačka - zemlja koja je uvijek bila motor europskog rasta'', navodi list.
Pritisak na Rusiju išao je u uvjetima pogoršanja ekonomske situacije u Europi, a rezultat su bile uzvratne mjere Rusije. A sada, kad se približava zima na sjevernoj hemisferi, Europa se suočava s jednim od najvećih iskušenja, imajući u vidu njenu ovisnost o ruskom plinu.
Posljednji paket sankcija može potaknuti Rusiju na očajnički korak – da izvadi svoj glavni adut: prestane s isporukama nafte i plina u Europu.
Prema mišljenju analitičara, europsko gospodarstvo može ozbiljno nastradati, ako Moskva smanji isporuke plina. Toga se plaši i tržište investitora, iako taj korak izgleda kao daleka perspektiva.
Rusija ovisi od 80 milijardi dolara godišnje koje dobiva od prodaje energenata, ali je spremna, radi političkih ciljeva, napraviti taj korak.
Osim toga, Europa jako zavisi i od ruske nafte. Prema nekim ocjenama, ako bi Rusija smanjila izvoz nafte u eurozonu za jednu trećinu, to bi smanjilo ekonomski rast u cijeloj regiji za jedan do jedan i po posto tijekom prve godine.
Najosjetljiviji na rizik je njemački industrijski kompleks koji ima razgranate trgovinske veze s Rusijom – više od 6.000 njemačkih kompanija imaju svoj biznis tamo. Udarac po njemačkom gospoarstvu je velika šteta za EU - ocjenjuje MMF.
Prema mišljenju bivšeg profesora financija sveučilišta u Pennsylvaniji John M. Mason, Europa je suviše slaba ekonomski da bi stupila u rat sankcijama s Rusijom.
"EU je najveći trgovinski partner SAD i novi ekonomski pad u Evropi će, skoro sigurno, povući za sobom i privredu SAD'', citira Masona Washington Times.
Istovremeno, i u Rusiji postoje ocjene da ne treba dalje zaoštravati situaciju. Ruski ministar za ekonomski razvoj Aleksej Uljukajev smatra kako Moskvi nije u interesu da uzvraća na sankcije Zapada mjerama koje bi se ticale neke druge gospodarske grane, osim poljoprivrede.
Umjesto uzvratnih mjera, bolje je razmisliti o pomoći ruskim bankama i kompanijama koje se nalaze pod sankcijama.
Uljukajev smatra kako Rusija treba uvesti carinu na robu iz Ukrajine, a tek onda da odlaže njenu primjenu.
Prema njegovim riječima, Moskva će se odlučiti za taj korak ukoliko Bruxelles i Kijev ispune svoje obećanje o odlaganju primjene sporazuma o asocijaciji Ukrajine s EU.
Ekonomski rast u Europi zaustavljen je u drugom kvartalu ove godine, ali bez obzira na povećani rizik, europski lideri su podržali SAD prilikom uvođenja serije sankcija Moskvi.
Sankcije su nanijele priličan udarac ruskom gospodarstvu, ali se pretpostavljalo da će biti napravljene tako da nanesu što manje štete gospodarstvu same Europe.
''Ipak, analitičari sada sve više u to sumnjaju. Posebno je oštećena Njemačka - zemlja koja je uvijek bila motor europskog rasta'', navodi list.
Pritisak na Rusiju išao je u uvjetima pogoršanja ekonomske situacije u Europi, a rezultat su bile uzvratne mjere Rusije. A sada, kad se približava zima na sjevernoj hemisferi, Europa se suočava s jednim od najvećih iskušenja, imajući u vidu njenu ovisnost o ruskom plinu.
Posljednji paket sankcija može potaknuti Rusiju na očajnički korak – da izvadi svoj glavni adut: prestane s isporukama nafte i plina u Europu.
Prema mišljenju analitičara, europsko gospodarstvo može ozbiljno nastradati, ako Moskva smanji isporuke plina. Toga se plaši i tržište investitora, iako taj korak izgleda kao daleka perspektiva.
Rusija ovisi od 80 milijardi dolara godišnje koje dobiva od prodaje energenata, ali je spremna, radi političkih ciljeva, napraviti taj korak.
Osim toga, Europa jako zavisi i od ruske nafte. Prema nekim ocjenama, ako bi Rusija smanjila izvoz nafte u eurozonu za jednu trećinu, to bi smanjilo ekonomski rast u cijeloj regiji za jedan do jedan i po posto tijekom prve godine.
Najosjetljiviji na rizik je njemački industrijski kompleks koji ima razgranate trgovinske veze s Rusijom – više od 6.000 njemačkih kompanija imaju svoj biznis tamo. Udarac po njemačkom gospoarstvu je velika šteta za EU - ocjenjuje MMF.
Prema mišljenju bivšeg profesora financija sveučilišta u Pennsylvaniji John M. Mason, Europa je suviše slaba ekonomski da bi stupila u rat sankcijama s Rusijom.
"EU je najveći trgovinski partner SAD i novi ekonomski pad u Evropi će, skoro sigurno, povući za sobom i privredu SAD'', citira Masona Washington Times.
Istovremeno, i u Rusiji postoje ocjene da ne treba dalje zaoštravati situaciju. Ruski ministar za ekonomski razvoj Aleksej Uljukajev smatra kako Moskvi nije u interesu da uzvraća na sankcije Zapada mjerama koje bi se ticale neke druge gospodarske grane, osim poljoprivrede.
Umjesto uzvratnih mjera, bolje je razmisliti o pomoći ruskim bankama i kompanijama koje se nalaze pod sankcijama.
Uljukajev smatra kako Rusija treba uvesti carinu na robu iz Ukrajine, a tek onda da odlaže njenu primjenu.
Prema njegovim riječima, Moskva će se odlučiti za taj korak ukoliko Bruxelles i Kijev ispune svoje obećanje o odlaganju primjene sporazuma o asocijaciji Ukrajine s EU.
